Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Termoelektrana na ugljen u Velikoj Britaniji prešla na biomasu i postala najveća elektrana na biomasu na svijetu E-mail
Autor Leo Jerkić   
Petak, 24 Veljača 2012 20:28

Strogi zakonski uvjeti na emisije CO2 su potaknuli vlasnike termoelektrane Tilbury da prestanu koristiti ugljen kao energent, te da počnu koristiti biomasu. Tako je ta elektrana postala najveća elektrana na biomasu na svijetu.

Tilbury je Londonska glavna luka za pretovar kontejnera i lokacija gdje se nalazi jedna stara termoelektrana na ugljen iz 1960-ih ukupne snage od 1.062 MW, a koja je sada postala zeleno utočište nakon što je uspješno prenamijenjena u elektranu na biomasu snage 742 MW. Time je postala uvjerljivo najveća elektrana na biomasu na svijetu, pošto je dosadašnji rekorder bila elektrana Rodenhuize u Belgiji čija je snaga 180 MW.

RWE npower je odlučio da umjesto ulaganja u mjere smanjenja emisija termoelektrane ista počne koristiti energiju iz biomase. U rujnu 2010. su odradili testiranja da provjere isplativost izgaranja biomase u jedinici za ugljen, te je dva mjeseca nakon toga odlučeno tri 350 MW jedinice prebaciti na biomasu.

Tilbury B je proizveo zadnje kWh iz ugljena 4. ožujka 2011., a prebacivanje na biomasu je trajalo devet mjeseci, te je osigurana proizvodnja iz 2,3 milijuna tona drvne biomase. To je dovoljno za 8.000 radnih sati, do ožujka 2013. kada će ROC (Obvezni certifikati za obnovljive izvori energije) za elektrane na biomasu biti spušteni sa 1,5 na 1 u Velikoj Britaniji.

Financijski hrabra odluka

Dyson je izjavio da je odluka o konverziji elektrane Tilbury B bila vrlo hrabra, jer sama konverzija je koštala nekoliko desetaka milijuna eura, ali su rizici bili i veći pošto su imali dugotrajne ugovore za otkup ugljena koje su morali poništiti i potpisati nove za biomasu, bez dokaza da će elektrana funkcionirati. Dodatno će morati proizvoditi energiju i za vrijeme niže cijene električne energije kako bi popunili 8.000 sati do 2013. što će biti jedva isplativo u trenucima niske cijene električne energije.

Bitne prednosti Tilburya

Tilbury ima jednu bitnu prednost kod dostave biomase, a to je njihov vlastiti dok na rijeci Thames koji može prihvatiti brodove do 60.000 tona čime se godišnje uštedi do 47 milijuna dolara na troškovima željezničkog prijevoza energenta. Biomasa mora biti na suhom za razliku od ugljena, tako da se na samoj lokaciji drži mala zaliha biomase koja je dovoljna za samo šest sati rada elektrane, a inače se iskrcava direktno s broda. Nakon iskrcavanja sve biomase s broda, u roku od šest sati se mora pojaviti novi brod sa novom zalihom biomase.

Utjecaj na efikasnost i emisije

Zbog slabije kaloričke vrijednosti i gustoće biomase snaga elektrane se smanjila za tridesetak posto - na 742 MW, čime se i termalna efikasnost elektrane smanjila sa 37% na 35,3%. Fizičke promjene na sustavu izgaranja su minimalne, a svode se na osiguranje stabilnijeg plamena plamenika kako bi se smanjila količina korištenog goriva.

Korozija je isto potencijalni problem, ali ne bi trebala doći do izražaja u 8.000 radnih sati.

Što se tiče emisija, NOX emisije bi trebale pasti sa 480 na 220 mg/m3, SOX sa 800 mg/m3 na 200 mg/m3, a volumen pepela sa 40.000 tona/TWh na 4.000 tona/TWh. Ukupna redukcija CO2 emisija bi trebala pasti sa 0,81 milijuna tona/TWh na 0,11 - 0,18 milijuna tona/TWh, što je redukcija od 78-87%.

Tilbury & Biomasa – jednokratna situacija

Kako stvari stoje Tilbury B će se zatvoriti nakon 8.000 sati rada, pošto je RWE npower predao studiju utjecaja na okoliš za 2.000 MW komibiniranu plinsku elektranu i 400 MW plinsku elektranu. Ipak postoji mogućnost da i Tilbury B nastavi s radom, ali to neće biti odlučeno do drugog kvartala 2012, što će ovisiti i o certifikatima za obnovljive izvore.

Što se tiče konverzije drugih termoelektrana na biomasu, sve ovisi o mogućnosti dobavljanja goriva.

Glavni problem: izvor goriva

Otprilike 30% Tilbury B biomase dolazi iz RWE-ove tvornice s godišnjom proizvodnjom od 750.000 tona. Dodatnih 50% dolazi iz SAD-a i Kanade, a ostalih 20% iz Europe, i to ili južne Europe ili Baltičkih država. Dyson tvrdi da je održivost biomase problem u Europi i Velikoj Britaniji zbog nedovoljno prilika za razvoj iste. S druge strane konzultantska tvrtka McKinsey tvrdi da ima sasvim dovoljno održive biomase, odnosno dovoljno zemlje za uzgoj iste, i to dva puta više nego dovoljno u odnosu na potrošnju 2010.

Dodatno je tržište reagiralo na veću potražnju za biomasom. Nizoemska energetska burza APX-ENDEX je u studenom 2011. lansirala prvu svjetsku burzu za biomasu u suradnji sa lukom Rotterdam. Očekuje se da će do 2020. Nizozemska, Skandinavija, Velika Britanija i Njemačka trošiti 15 milijuna tona biomase godišnje, a od toga bi Niozemske luke trebale prenositi 13,5 milijuna tona. Danas oni godišnje pretovaruju samo 1,5 milijuna tona.

Elektrana Drax – skroz drugačiji prijedlog za konverziju

Drax je druga najveća elektrana u Europi uopće sa svojih 3.960 MW. Drax će, za razliku od Tilburya raditi normalno do 2016., ali tada će morati uvesti novu tehnologiju kojom će ukloniti NOX iz plinova. Troškovi za to bi bili nekoliko stotina milijuna funti, a kad se uzmu u obzir i troškovi dozvola za ispuštanje CO2 emisija jasno je zašto razmišljaju o korištenju drugih goriva.

Drax trenutačno troši do 8% biomase u svojoj proizvodnji i trenutačno ima godišnju potrošnju od 1,2 milijuna tona biomase. Drax je napravio konverziju jedne jedinice prema korištenju biomase i time se smanjila snaga te jedinice sa 660 MW na 500 MW. Svaka jedinica prebačena na biomasu bi trošila 2,5-3 milijuna tona biomase godišnje.

Glavni problem Draxa je nedovoljno izvora biomase, jer trenutačno ne mogu nabaviti ni 12,5% biomase od one koja bi im bila potrebna. Glavni cilj im je razviti snabdijevanje i poticati farmere na održivo uzgajanje biomase, te da se razviju postrojenja za obradu biomase.

Drax smatra da Velika Britanija ne bi trebala smanjiti certifikate za biomasu, jer bi time pomogli u razvoju infrastrukture za biomasu. Potrebna je jasna politika prema biomasi za idućih 15-20 godina.

Konverzija = Ovisnost o poticajima?

Temeljem proizvodnje Draxa u 2010. od 26,4 TWh sa prosječnom cijenom električne energije od 51,60 funti/MWh (80,33 dolara) i potrošnjom 15 milijuna tona biomase za cijenu od 80-100 funti/toni, zarada je još uvijek pokrila dodatne troškove goriva, pa čak kada se uračuna i smanjenje snage od 25% i smanjivanje certifikata sa 1,5 na 1.

Ipak 100% konverzija na biomasu bi značila ovisnost o poticajima za komercijalnu isplativost elektrane, tvrde u Draxu. No isto tako tvrde da nije poanta u tome da se stvara ekstra profit u odnosu na korištenje ugljena, nego da se razvije nova tehnologija koja će smanjiti emisije CO2 i koja je uz to prilično jeftina (u rangu sa vjetroelektranama na kopnu). Drax neće odmah propasti ako ne počne koristiti biomasu, ali su svjesni da je dugoročno ovakva proizvodnja na ugljen osuđena na propast.

Njemačka elektroprivreda E.ON je u međuvremenu također najavila konverziju jedne svoje 500 MW jedinice u termoelektrani Ironbridge u Velikoj Britaniji, a za drugu imaju opciju da kasnije konverzije. E.ON je također zatražio dozvolu za izgradnju spremišta za biomasu na samoj lokaciji elektrane.

Izvor: www.renewableenergyworld.com

Tags:     termoelektrana      elektrana      biomasa      velika britnaija      tilbury      drax      rwe npower      london
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?