Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

EPIA objavila svjetski pogled na tržište fotonaponskih ćelija do 2016. E-mail
Autor Leo Jerkić   
Nedjelja, 22 Srpanj 2012 12:22

EPIA (Europsko udruženje fotonaponske industrije) je na svojim stranicama objavila studiju u kojoj prikazuje stanje na tržištu fotonapona u 2011., te procjenjuje koliko će fotonapona biti instalirano u svijetu u idućih pet godina, odnosno do 2016. godine. Podatci iz ove studije su predstavljeni, komentirani i analizirani od strane glavnih igrača iz FN industrije na 7. EPIA-inom Market Workshopu u Brusselu u ožujku ove godine. Metodologija korištena u izvještaju se bazira na analizi FN sustava koji su spojeni na mrežu, a detaljnije se opisuje u posebnom dijelu studije.

Solarno fotonaponsko tržište je nastavilo ogroman rast u 2011., čak i u središtu financijske i ekonomske krize, ali pošto nijedno tržište ne može dugo imati toliki rast kratkoročno se očekuje vrijeme nesigurnosti na tržištu. Ipak, srednjeročno i dugoročno se očekuje daljnji rast, a rezultati 2011. pokazuju da pri pravim političkim uvjetima FN nastavlja prema konkurentnosti na glavnim tržištima, te pomalo postaje jedan od glavnih izvora energije.

Glavna otkrića za 2011. uključuju:

  • na mrežu je tokom 2011. spojeno čak 29,7 GW fotonaponskih sustava, što je veliki porast sa 16,8 GW koliko je instalirano u 2010. Fotonapon je postao treći najveći OIE na svijetu nakon hidroelektrana i vjetroelektrana
  • U Europi je na mrežu spojeno 21,9 GW FN 2011., a 2010. je spojeno samo 13,4 GW. Europa još uvijek drži čak 75% tržišta
  • Italija je bila najveće tržište za tu godinu, sa 9,3 GW, dok je Njemačka bila druga sa 7,5 GW, a zajedno su držale čak 60% tržišta
  • Kina je najveće tržište izvan Europe sa 2,2 GW, a drugi je bio SAD sa 1,9 GW
  • broj tržišta sa više od 1 GW je porastao za duplo u odnosu na prošlu godinu, sa 3 na 6 a radi se o Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Kini, Japanu i SAD-u

 

Najveća Europska tržišta će teško održati ovaj tempo u iduće dvije godine (posebice Njemačka i Italija), ali se očekuje da će se otvoriti druga tržišta za fotonapon koja će ih nadomjestiti, i to uglavnom izvan Europe gdje se očekuje otvaranje tržišta koja imaju ogroman potencijal za solarnu energiju kao što su Kina, Japan, SAD, Indija, ali i druge zemlje u Africi, Južnoj Americi, Bliskom Istoku itd. Očekuje se stabilniji rast, zbog veće kompetitivnosti tržišta. U Europi postoji potencijal za instalaciju 20-25 GW solara godišnje, ali postoji mogućnost da će to pasti na ispod 10 GW godišnje zbog ciklusa rasta i propasti tržišta (Češko je tržište propalo zbog prenaglog rasta, a Španjolsko je usporeno). Izvan Europe se očekuje rast od više od 100%, te bi mogao dostići od 38 do 77 GW godišnje do 2016. godine. Što se tiče udjela FN u proizvodnji električne energije u pojedinačnim zemljama, u Italiji je već na 5%, a na razini EU je na nekih 2%. U Bavarskoj ima čak 600W fotonaponskih sustava po stanovniku. Slijedeći korak je demonstracija FN kao ozbiljne industrije, koja je spremna za daljnji rast i razvoj.


Metodologija i scenariji razvoja FN-a

FN tržišta u Europi i svijetu postaju kompetitivna u energetskom sektoru, te se taj moment zove „mrežni paritet“, a reflektira se u jakom padanju cijene FN tehnologije zadnjih godina što se pogotovo dogodilo 2011., u kombinaciji sa sve višim cijenama električne energije u Europi.

Dinamički mrežni paritet je trenutak kada trenutačna cijena dugoročnih neto prihoda električne opskrbe preko FN instalacije bude jednaka dugoročnim troškovima primanja tradicionalno proizvedene i isporučene energije preko mreže. Taj trenutak postaje sve bliži u nekim EU državama, ali zasada tržište ostaje ovisno o poticajima, s tim da su neka tržišta kao Njemačka i Italija u tranzicijskoj fazi prema post poticajnom dobu. Zbog toga je prilično komplicirano procijeniti evoluciju tržišta u budućnosti. Situacija je još kompliciranija u državama gdje nema poticaja nego se FN oslanja na uštede u cijeni električne energije ili u potencijalnoj prodaji na otvorenom tržištu. EPIA je u ožujku ove godine završila prikupljanje velike količine podataka iz cijele FN industrije, elektroprivreda, državnih asocijacija i energetskih agencija, te je pomoću posebnih metodologija procjene tržišta napravila dva scenarija za budući razvoj FN industrije:

Umjereni scenarij predviđa prilično pesimistično ponašanje tržišta bez jakih pojačanja postojećim mehanizmima potpore, ili jakog pada/limitiranja postojećih shema. U zemljama blizu tranzicije, klijenti loše reagiraju na FN tržište bez poticajne tarife.

Scenarij vođen poticajima predviđa daljnje predstavljanje odgovarajućih mehanizama potpore popraćene sa jakom političkom željom za promoviranjem FN-a kao bitnog izvora električne energije. Ovo znači i uklanjanje nepotrebnih administrativnih barijera i procedura za spajanje na mrežu. U ekstremnim slučajevima to će uključivati i ogromni rast na tržištima sa neadekvatnim mehanizmima potpore.

Ova studija analizira po ova dva scenarija svaku državu pojedinačno od povijesnog razvoja FN tržišta, postojećih scenarija potpore, atraktivnosti istih, i očekivanog razvoja, te potencijala samog FN-a. Realno je za očekivati da će od danih predviđanja pravi rezultat biti negdje između umjerenog scenarija i scenarija vođenog poticajima. Drugi rezultati su isto mogući.

Instalacija i spajanje na mrežu

EPIA-ina metodologija uključuje samo sustave spojene na mrežu, bez onih koji su instalirani, ali još nisu spojeni. Stoga ukupna instalirana snaga daje podatke o instalacijama koje mogu dati pravi doprinos energetskim potrebama. To je u skladu sa pogledom samih energetskih sustava i regulacije pošto sustav dobija poticajnu cijenu samo kad je spojen na mrežu i proizvodi električnu energiju. Razlika između instalirane snage i snage spojene na mrežu u nekim slučajevima može biti prilično velika.

Uključivanje instalacija koje nisu spojene na mrežu

Fotonaponski sustavi su se koristili za napajanje udaljenih područja puno prije pokretanja poticaja za spajanje na mrežu. U Europi takvih sustava doduše ima malo (manje od 1%), ali u SAD-u ih je 2009. bilo skoro 10% sa tendencijom opadanja, dok se u Australiji i Koreji i dan danas postavlja više desetaka MW koji se računaju u ukupno instaliranoj snazi tih zemalja. U Indiji se isto očekuje povećana instalacija sustava koji nisu spojeni na mrežu. Zbog toga je izvan Europe prilično problematično odrediti točnu količinu instaliranog solara.

Usporedba podataka za istosmjernu i izmjeničnu struju

FN paneli proizvode istosmjernu struju, dok električni sustavi koriste izmjeničnu struju. To znači da se pri konverziji struje u inverterima gubi oko 5% energije. Većina zemalja računa istosmjernu struju kada zbraja instaliranu snagu FN sustava, ali ima i onih koje daju izmjeničnu kao referencu za instaliranu snagu. U povijesnim podatcima EPIA koristi podatke kako ih je pojedina država dala, ali u slučaju procjena se procjenjivala istosmjerna energija, dok se pri procjeni proizvedene električne energije ubacio gubitak od 5% zbog konverzije.

Povijest i evolucija FN tržišta

Fotonapon je tokom zadnjeg desetljeća pokazao da ima potencijal postati bitan izvor električne energije u svijetu. Krajem 2009. bilo je 23 GW instaliranih FN sustava, a godinu kasnije ih je bilo 40 GW, dok je na kraju prošle godine ta brojka već skočila na 69 GW, koji godišnje proizvedu i do 85 TWh električne energije. To je dovoljno za opskrbu 20 milijuna kućanstava. Fotonapon je treći najveći obnovljivi izvor energije na svijetu nakon hidroelektrana i vjetroelektrana, a imao je uvjerljivo najveći godišnji rast od čak 70%.

Što se tiče ukupno instalirane snage i instalirane snage godišnje vidi se (slika 1) da je uvjerljivo najjače tržište Europa koja drži otprilike 75% ukupno instalirane snage na svijetu. Prate je Japan, SAD i Kina. Europa se razvila od tržišta sa manje od 1 GW godišnje (2003.) do čak 21,9 GW instaliranog FN-a 2011. Taj postignuti rezultat je iznad svih, pa i najoptimističnijih očekivanja.

Slika 1: Ukupno instalirana snaga na svjetskoj razini od 2000. do 2011.

Italija je 2011. po prvi puta postala najveće FN tržište sa 9,3 GW, a Njemačka je bila druga sa 7,5 GW. Francuska je bila treća sa 1,7 GW, a Velika Britanija je instalirala 784 MW. Izvan Europe su samo Kina, Japan i SAD instalirali više od 1 GW. Regionalno gledajući Europu prati regija Azija-Pacifik, a nakon nje Sjeverna Amerika. Srednjeročno gledano veliki potencijal rasta imaju Sjeverna Afrika i Bliski Istok, dok bi dugoročno najviše mogle rasti Južna Amerika i Afrika.


Europa – prošlost i budućnost

Europski razvoj tržišta je rezultat razvoja nekoliko država koje predvode rast godinu za godinom, a glavni predvodnik je Njemačka.

Slika 2: Evolucija Europskog tržišta od 2000. do 2011.

Španjolska je imala najveći rast do 2008. godine, no u 2009. je samo Njemačka predvodila rast. U 2010. je ponovno počeo rast predvođen s Italijom i Češkom. Češka je godinu iza, uz Španjolsku postala druga država kod koje je došlo do prevelikog rasta u jednoj godini, te propadanja tržišta iduće godine. Prošle godine je ogroman rast bio predvođen Njemačkom i Italijom, a Francuska je imala rast zbog dijela projekata iz 2010., koji su spojeni na mrežu tek prošle godine.

Za nastavak ovakvog rasta FN industrija će morati diversificirati tržište na više država kako Njemačka ne bi bila jedini generator rasta i kako bi se omogućio održiv rast tržišta koja su propala. Kada se gleda količina instaliranih Watta po stanovniku Njemačka ima 302,8, Italija 212,6, a preko 100 još imaju Češka sa 185,4, i Belgija sa 183,5.

Što se tiče vrste sustava koji se postavljaju na tržištu, kao što se vidi na slici ispod na najvećim tržištima (Italija, Njemačka, Francuska) prevladavaju komercijalni/industrijski FN sustavi koje ponajviše prate sustavi na zemlji, a na trećem mjestu su rezidencijalni sustavi. Od ostalih većih država u Belgiji i Velikoj Britaniji prevladavaju rezidencijalni sustavi. Tu se vidi da veliki dio Europskog tržišta čine sustavi na komercijalnim krovovima, te se očekuje se da će se ovaj trend nastaviti.

Slika 3: Vrste sustava u Europi (na zemlji, komercijalni/industrijski i kućanski)

Za ovu godinu se predviđa da bi mogla biti skoro jednako dobra kao i prošla, a nakon toga se ipak očekuje prilično smanjenje tržišta, te bi se tek oko 2015. isto moglo vratiti na razinu od prošle godine. Ipak budućnost je poprilično nesigurna, pošto FN ulazi u eru kompetitivnosti, te će se većina feed-in-tarifa smanjivati ili će biti potpuno ukinute, nakon čega ostaje upitno kako će samo tržište reagirati.

EPIA je u izvještaju napravila iscrpan pregled svih tržišta zemalja EU pojedinačno, a u ovom tekstu ćemo se osvrnuti samo na nekoliko najzanimljivijih.

Austrija trenutačno ima 176 MW fotonaponskih sustava, te se kod njih očekuje konstantan rast instalacija tokom idućih pet godina pri čemu se procijenjuje godišnji rast od otprilike 500 MW pri scenariju vođenom poticajima i nekih 150 MW u umjerenom scenariju.

Belgija većinu tržišta ima u rezidencijalnim sustavima do 10 kW, a očekuje se godišnji rast od otprilike 600 MW u scenariju s poticajima, odnosno 350 MW u umjerenom scenariju. Za Bugarsku se predviđa rast sličan Austriji, sa nekih 400 MW u scenariju s poticajim, odnosno 150 MW u umjerenom scenariju. Za Češko tržište je pak prilično teško procijeniti što će se dogoditi zbog specifičnosti slučaja kada je 2010. spojeno previše FN sustava, te je cijelo tržište nakon toga kolabiralo. Optimistično gledano bi se godišnje prosječno moglo instalirati nekih 250 MW, a umjereno nekih 50 MW. U 2011. je instalirano samo 6 MW.

Francuska je prošle godine instalirala 1.671 MW, a u budućnosti se optimistično predviđa postavljanje nekih 2.000 MW godišnje, a umjereno nekih 500 MW. Specifičnost Francuske je komplicirana procedura spajanja na mrežu koja zna trajati i dulje od godinu dana, te se veći solarni projekti grade putem javnog natječaja.

Njemačko tržište bi nakon rekordne 2011. sa 7.485 MW trebalo lagano pasti i to na prosjek od 5.500 MW u optimističnom scenariju, odnosno 3.000 MW u umjerenom. Grčka je unatoč krizi prošle godine uspjela postaviti čak 426 MW, što je stvarno impresivan rezultat s obzirom na sve, a toliko puno je instalirano ponajviše zahvaljujući odmrzavanju velikih FN projekata i pojednostavljenju procedure za izdavanje okolišne dozvole, te otvaranju nekih novih lokacija za solar (fasade, parkirališta, skladišta…). Za Grčku se očekuje godšinji rast od 800 MW, odnosno 500 MW u umjerenom scenariju.

Italija bi nakon fenomenalne 2011. sa 9.284 MW trebala isto lagano pasti i to na neki prosjek od 3.000 MW u optimističnom scenariju, odnosno oko 1.750 MW u umjerenom. Ipak, tu je budućnost prilično nesigurna jer se raspravlja o uvođenju limita po vrsti instalacija u godini dana. Slovačka je 2011. postavila 321 MW te je nakon toga smanjena feed-in-tarifa, te se ove godine očekuje samo 30-50 MW novih instalacija. Ipak, tržište bi nakon toga trebalo rasti prosječno 125-250 MW godišnje do 2016.  Španjolska je u padu od 2008. kada je postavljeno 2.843 MW, te se i dalje očekuje spori daljnji razvoj tržišta. Ove godine bi trebalo biti instalirano 50-300 MW, a do 2016. bi tržište ipak trebalo stići na nekih 500-1.000 MW novih instalacija godišnje.

Tržište Velike Britanije je imalo veliki rast prošle godine sa 784 MW, te bi se to trebalo i dalje nastaviti sa prosječno 1.500 MW instalacija do 2016. u optimističnom scenariju, odnosno 250 MW u umjerenom scenariju. Od ostalih zemalja EU svijetlu budućnost imaju ponajviše tržišta istočne Europe predvođena Poljskom i Rumunjskom gdje tržište još praktički ne postoji. Od ostalih tržišta u Europi Švicarska ima veliku količinu sustava na čekanju (čak 460 MW), Turska je uvela pojednostalvjenje sustava do 500 kW te se tamo očekuje veliki rast ove godine, a Ukrajina je izgradila par velikih sustava 2011., te se još ne zna kakva će biti budućnost tržišta.


Usporedba FN potencijala i stvarnog tržišta EU

EPIA je 2009. izdala studiju u kojoj je pretpostavila tri osnovna scenarija razvoja za FN, koja predstavljaju pravi potencijal te tehnologije.

Osnovni scenarij predviđa 4% FN-a u električnoj potrošnji Europe u 2020., što je otprilike 130 GW ukupne snage FN-a do 2020.

 

Slika 4: Procjena razvoja tržišta do 2016. po scenarijima

Napredni scenarij pak predstavlja 6% potreba za električnom energijom iz FN-a, i to je nekakav maksimum koji se očekuje ako ne bude velikih promjena u energetskoj infrastrukturi Europe do 2020. Tih 6% bi značilo oko 200 GW potrebne instalirane snage do 2020. godine.

Treći scenarij pod nazivom Promjena paradigme predviđa da FN pokriva 12% potreba za električnom energijom do 2020., što je otprilike 390 GW, a uključuje velike promjene u samoj elektroenergetskoj mreži Europe.

Na tablici ispod je prikazan potencijal svake zemlje do 2020., te je za svaku izabran scenarij s obzirom na dosadašnji razvoj tržišta, te potencijal tržišta u budućnosti. Iz tih podataka je izvučen predviđeni godišnji rast do 2020., te je taj podatak uspoređen sa veličinom tržišta prošle godine. U plavoj boji su države koje su imale rast manji od očekivanog, a crvene su države koje su nadmašile očekivanja. Ukupno gledano EU tržište je odgovarajuće veličine, ali sam rezultat nije balansiran na održivi način.

Tablica 1: Pregled Europskih tržišta i procjena do 2020.

EPIA je također usporedila realne instalacije sa državnim akcijskim planovima za OIE, te je došla do zaključka da je potencijal barem duplo veći od planova država. Potencijal je barem 200 GW, a državni akcijski planovi do 2020. predviđaju ukupnu instaliranu snagu od 84,4 GW.

Svjetsko tržište u 2011. i predviđanja do 2016.

Europa je godinama dominirala svjetskim FN tržištem, ali ostatak svijeta ima najveći potencijal za rast. Najbrži rast u budućnosti se očekuje u Kini i Indiji, a pratiti bi je trebala JI Azija, Latinska Amerika, Bliski Istok i Sjeverna Afrika. FN potencijal država u pojasu sunca – gdje se FN već sada može uspoređivati sa proizvodnjom iz diesel generatora za vršnu proizvodnju bez financijske podrške – može varirati od 60 do 250 GW do 2020., i od 260 do 1.100 GW do 2030.

Tokom 2011. je u ostatku svijeta (bez Europe) postavljeno 7,7 GW FN-a, što je puno više od 3 GW tokom 2010. Kina je bila prva sa 2,2 GW, drugi je bio SAD sa 1,9 GW, a Japan treći sa 1,3 GW. Očekuje se daljnji rast tih država. Australija je imala veliki rast prošle godine, ali je daljnji upitan zbog politike. Kanada raste sporije od predviđanja dok Indijsko tržište konačno kreće, a imalo je instalirano 300 MW u 2011. Gledajući ukupnu instaliranu snagu predvodnik je Japan, ispred SAD-a, Kine i Australije, te se može reći da izvan Europe nema država sa ogromnim rastom (osim Australije) tako da FN na tim tržištima može samo rasti, što je dobar znak.

Na početku 2012., Njemačka i Italija su imale više od 50% instalirane snage FN-a, dok su u top 10 ipak četiri zemlje izvan Europe i to one već navedene.

Pri pogledu na daljnji razvoj tržišta do 2016., fotonapon se nalazi na raskrižju. U 2011. je instalirano skoro 30 GW, te kada se gleda pesimistični Umjereni scenarij razvoj ove godine ostatak svijeta neće moći pokriti usporavanje Europskog tržišta, te će sama perspektiva izgledati negativno.

S druge strane postoji mogućnost razvoja otvorenih tržišta koja bi mogla apsorbirati višak FN sustava, a to bi se moglo dogoditi zbog puno veće proizvonje FN-a (godišnje nekih 50 GW) nego što je trenutna potražnja, zbog čega cijene sustava još uvijek ubrzano padaju. Time bi se mogla brže razviti tržišta koja nemaju nikakvu regulaciju. Ipak, to će ponovno najviše ovisiti o evoluciji tržišta u Europi te mogućnosti političara da održe uvjete tržišta na prihvatljivoj veličini. U scenariju vođenom poticajima Europsko tržište bi se trebalo stabilizirati na nekih 20-25 GW godišnje, uz razvoj tržišta izvan Europe. Po tome bi u 2016. svjetsko tržište bilo 75 GW, od čega bi dvije trećine bilo izvan Europe.

Prema Umjerenom scenariju ukupnih 100 GW FN sustava će biti dostignuto do 2012. ili 2013., a prema scenariju vođenom poticajima bi do 2016. moglo biti instalirano čak 350 GW FN-a. Pregled po godinama možete vidjeti na slici ispod.

Slika 5: Razvoj svjetskog tržšta po regijama prema scenarijima

Pri pregledu po najvećim tržištima ostatka svijeta očekuje se da će Australija nastaviti rasti kao i ove godine (ca. 800 MW godišnje), osim ako se konačno ne donese politička odluka o razvoju feed-in-tarife za cijelu državu, te bi onda to moglo narasti i na 2.000 MW godišnje. Kanada je 2011. instalirala 364 MW što je bio rast od čak 340%, ali ga je uglavnom vodio Ontario zbog svoje feed-in-tarife. Ontario će vjerojatno sniziti svoju tarifu, no druge države uvode svoju te se očekuje da će ukupna snaga do 2016. skočiti do nekih 3-4 GW. U Kini je prošle godine krenulo ubrzano razvijanje tržišta koje je dodatno pojačano nedavnom najavom povećanja ciljeva te se očekuje da bi tržište moglo skočiti i na 10 GW godišnje. Jedino je pitanje da li će tržište biti dostupno međunarodnim developerima i proizvođačima. U Indiji je u igri više programa za razvoj solara te unatoč sporom tržištu prošle godine, očekuje se ubrzani rast u budućnosti koji bi mogao doći i do 5 GW godišnje u 2016. Japan je nedavno uveo novu feed-in-tarifu te se očekuje da bi godišnje tržište trebalo proći 2 GW ove godine, te narasti do 3-3,5 GW do 2016. U SAD-u se FN razvija ubrzano u par saveznih država i to ponajviše Kaliforniji, New Jerseyu, Arizoni, Novom Meksiku, Coloradu i New Yorku. Prema svim procjenama bi im tržište trebalo skočiti na nekih 3 GW u 2012., te bi moglo preći 10 GW godišnje u 2016.


Zaključak

Rekordni rast tržišta fotonaponskih sustava u 2011. u Europi i svijetu je postignut pomoću nekoliko faktora, a ti su:

  • OIE i dalje dokazuje da spada u glavne izvore energije i da je bitan faktor u dostizanju energetskih, okolišnih i ekonomskih ciljeva
  • neke države (pogotovo Italija i Njemačka) su pojačale svoj fokus na OIE nakon katastrofe u Fukushimi, zbog čega su promijenili politiku koja je pomaknula tržište u pravom smjeru
  • FN moduli su imali dodatni pad cijene zbog čega im se povećala atraktivnost kod investotira, te se time i ubrzao razvoj tehnologije čime postaje kompetitivnija konvencionalnim izvorima energije
  • u nekim državama su pitanja o budućnosti shema za poticanje proizveli učinak ogromnog rasta i onda totalnog kraha cijelog sustava poticaja, a samim time i količine instalirane snage fotonaponskih sustava

 

Europa je i dalje svjetski predvodnik u rastu FN tržišta, sa udjelom od 75% u novoinstaliranoj snazi u 2011., te 75% u ukupno instaliranoj snazi na svjetskoj razini. Ipak tržišta izvan Europe se polako bude te se očekuje da će balans uskoro prijeći na njihovu stranu. To je posebice važno jer samo tržište nije održivo ako dvije države (Njemačka i Italija) drže 60% svjetskog tržišta. Ova tržišta će ostati važna (pogotovo u pokazivanju kako poticaji države mogu uvjetovati skladan rast), ali druge države će morati povećati svoj udio, kako bi se ovakav rast nastavio. Daljnji razvoj FN-a će se moći postići jedino preko pametnih poticaja koji idu dalje od feed-in-tarifa i pogotovo smanjenjem administrativnih barijera.

Sa adekvatnim poticajima, balansiranim razvojem tržištima i daljnjim inovacijama iz industrijskog sektora, potencijalno najperspektivniji izvor električne energije na svijetu bi mogao nastaviti svoj rast kroz kratkoročno, srednjeročno i dugoročno radzoblje.

Samu studiju u cijelosti možete pročitati ovdje.

Tags:     epia      tržište      fotonaponske ćelije      njemačka      italija      fotonapon      analiza
Index članka
EPIA objavila svjetski pogled na tržište fotonaponskih ćelija do 2016.
#2
#3
#4
#5
Sve stranice
 
Komentari (2)
solar
2Utorak, 31 Srpanj 2012 12:18
LeoJerkic
Nazalost za Makedoniju nije bilo sluzbenih podataka od strane EPIA-e, kao ni za Hrvatsku.
solar energija
1Utorak, 31 Srpanj 2012 12:15
bobi
Dali mozda se zna koliki procenat ima Macedonija u proizvodnji eko el,energije od PV sistema

Pozdrav

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?