Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Što energetika može naučiti od sporta? - Psihološka priprema E-mail
Autor Diana Međimorec   
Četvrtak, 09 Kolovoz 2012 15:06

Psihološka priprema

Za većinu popularnih sportova lako su dostupne provjerene i funkcionalne metode treninga, režimi prehrane i mjerenje ključnih indikatora. Ono što razlikuje vrhunskog sportaša od prosječnog nalazi se u „glavi“. Nebrojeno smo puta imali prilike vidjeti sportaše koji „pucaju“ pod pritiskom i to u trenutku kad se od njih najviše očekuje (npr. najiskusniji igrač promaši ključni jedanaesterac). Isto tako, vidjeli smo i sportaše, istinske šampione koji se s (prividnom) lakoćom nose sa svojom ulogom favorita i uspješno prelaze svoje unutarnje barijere (sjetimo se Janice Kostelić, Michaela Phelpsa ili Usaina Bolta). Psihološka priprema sportaša vrlo je važan dio u pripremi za natjecanje i to posebno nakon što je sportaš već ranije postigao dobar rezultat. Pritisak na njega raste i vrlo je vjerojatno da će, bez odgovarajuće psihološke pripreme, na idućem natjecanju biti lošiji upravo zato što je sada već etabliran i označen kao favorit natjecanja. Dva su ključna razloga što se to događa: i) sportaš se „uljuljkao“ u svoju ulogu favorita i smatra da mu više nije potrebno toliko treninga i ii) sportaš se boji neuspjeha zbog prevelikih očekivanja okoline.

Slično se događa i inženjerima. U početku, kada prvi put radi nešto, mladi se inženjer ne boji pogreške, detaljno iščitava literaturu, nekoliko puta provjerava proračune i pita iskusnije kolege za savjet. Nakon uspješno završenog zadatka, mladi se inženjer lako može umisliti i sljedeći puta ne shvatiti zadatak toliko ozbiljno i predano. Vrlo je vjerojatno da će nakon prvog uspješno odrađenog zadatka uslijediti „hladan tuš“ u obliku kritike nadređenih zbog lošije odrađenog sljedećeg zadatka. Također, u nekim se sredinama često smatra da jednom kad inženjer odradi neki zadatak da on sad to zna i da mu nije potrebno dalje pomagati. U toj se situaciji mladi inženjer osjeća neugodno ako ponovno mora pitati iskusnije kolege o nekim detaljima zadatka („pa već si to radio, kako sad ne znaš?“), čime se povećava vjerojatnost pogreške, produljuje vrijeme potrebno za izvršenje zadatka i povećava nesigurnost inženjera u vlastite sposobnosti. Možda će zvučati kao predrasuda, ali inženjeri često nisu dobri komunikatori i često ne razumiju potrebe svojih (mlađih) suradnika. Ponekad se radi i o sindromu „ja sam se mučio kad sam bio mlad, neka se sad i on/a muči“. Takav način razmišljanja nije produktivan i ne utječe dobro na radnu atmosferu i na razvoj inženjera. Ključan razlog tome su strah od (mlađe) konkurencije i istovremeno podcjenjivanje mlađih kolega. Zato je nužno i da iskusniji inženjeri prepoznaju svoje sposobnosti i kvalitete i razumiju svoju ulogu u timu ili poduzeću, kako ne bi direktno opstruirali napredak svojih kolega. Kao i kod sportaša, važno je njegovati kulturu komunikacije i pomoći svakom pojedincu da riješi svoje dileme „u glavi“, jer malo jači stres i pritisak može dovesti do „pucanja“ pojedinca i u konačnici lošijih ukupnih rezultata.



Index članka
Što energetika može naučiti od sporta?
Nagrade i kazne
Uspješna momčad
Psihološka priprema
Odnosi s javnošću
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?