Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Termoelektrana Plomin i biotoplifikacija Hrvatske E-mail
Autor Edo Jerkić   
Srijeda, 29 Kolovoz 2012 12:19

Već smo nekoliko puta iznosili naše stavove oko gradnje termoelektrane Plomin C, posebno u trenucima kada su se iznosile neargumentirane tvrdnje o velikoj prednosti u cijeni u odnosu na neke druge obnovljive izvore energije, posebno vjetroelektrane, ali i solarne elektrane, a dodatno i u trenucima kada se rasprava pokušala poentirati oko domaće industrije i opreme na štetu obnovljivih izvora. U nastavku donosimo i priopćenje Udruge za razvoj Hrvatske (URH) na tu temu sa aspekta usporedbe s projektom biotoplifikacije koji ta Udruga promovira.

Gradnja TE Plomin C snage oko 500 MW izaziva u Hrvatskoj javnosti dileme oko potrebe gradnje i vrste goriva (ugljen ili plin). Projekt se nalazi u fazi pripreme dokumentacije za gradnju i financiranje, koje počiva na stranom ulaganju, u kojem smislu je HEP objavio međunarodni Natječaj za iskaz interesa.

Bez sumnje, Hrvatskoj treba u ovom času veći objekt za proizvodnju električne energije, ali  još više od toga treba zaposliti naše ljude. Prema pisanju Jutarnjeg lista od 11.8.2012., danas je na Zavodu za zapošljavanje 8.000 mladih ljudi koji su završili školovanje, bez radnog iskustva. Prema izjavi Prvog potpredsjednika Vlade na konferenciji Lidera od 3. srpnja 2012. procjenjuje se da je za otvaranje jednog radnog mjesta potrebno 100.000 €, što znači da će se na investiciji vrijednoj oko 800 milijuna €, otvoriti 8.000 radnih mjesta.

Takva procjena ima smisla ako se sva oprema proizvede u Hrvatskoj, što u ovom slučaju ne stoji. Naše gospodarstvo može učestvovati u montaži krupne opreme i proizvodnji pomoćnih uređaja, što vrijedi oko 20%, dakle 160 milijuna €. A to će u najboljem slučaju, dok traje gradnja (do 4 godine), zaposliti 1.600 ljudi.

Objekt će se graditi u stranom inženjeringu (projektiranje, izbor opreme, izbor izvođača, montaža i nadzor nad montažom, organizacija gradnje, ispitivanje i puštanje u pogon),  što s aspekta tehnološkog razvoja i učešća domaće industrije nije povoljno.

Inženjering nije važan samo zbog svoje financijske težine (oko 15% vrijednosti ukupne investicije), već ponajviše zbog toga što onaj tko radi inženjering, ima ključnu ulogu u izboru opreme i izvođača, odnosno dodjeli posla tvrtkama, a time i zapošljavanju.

Inženjering koji na takvom objektu objedinjuje tehničku struku (elektro, strojarsku i građevinarsku), financijsku i komercijalnu, velika je škola za mlade stručnjake koji takovu kompleksnu materiju mogu naučiti samo u gradnji objekata.  U prošlosti HEP-a poznato je da su se svi objekti, osim Plomina 2 (!), gradili u domaćem inženjeringu.

Uz pretpostavku godišnjeg rada 8000 h, TE Plomin 3 će proizvesti oko 4.000 GWh električne energije, a uz pretpostavku (visoke) učinkovitosti 50%, utrošit će 8.000 GWh primarne energije, odnosno preko 1 milijun tona ugljena.

U okoliš (more i zrak) 'bacit će' 4.000 GWh toplinske energije i preko milijun tona CO2 (svakih 3600 kWh proizvedene električne energije proizvodi 1 tonu CO2), što po cijeni 10 €/toni CO2 vrijedi 10 milijuna €, koju cijenu treba, pored cijene goriva,  uračunati u godišnje troškove proizvodnje.

Ne ulazeći u isplativost objekta (koje će se znati tek nakon što se sazna cijena opreme i uvjeti pod kojima će se objekt ugovoriti), potrebno se upitati da li s aspekta zaposlenosti i razvoja gospodarstva ima boljih rješenja?

Jedan od njih je Projekt energetskog korištenja šuma 'Biotoplifikacija Hrvatske', koji je inicirala Udruga za razvoj Hrvatske, a poticaj je dobila činjenicom da izvozimo velike količine ogrjevnog drva.  Izvoz raste, a u razdoblju 2003. - 2009. porastao je 3 puta. Tendencija rasta ostaje, jer su za taj obnovljivi izvor energije zainteresirane susjedne države.

U skladu sa svojom misijom razvoja zemlje na temelju vlastitih resursa, URH nije mogao ne uočiti četiri apsurda:

  1. gospodarski, da izvozimo pretežno neobrađeno drvo,
  2. energetski, da izvozimo primarnu energiju, a uvozimo korisnu električnu energiju,
  3. socijalni, da u današnjoj kriznoj situaciji s velikim postotkom nezaposlenosti ne koristimo domaću industriju, koja raspolaže vlastitom tehnologijom za gradnju energetski učinkovitih kogeneracijskih postrojenja na biomasu i
  4. tehnološki, da pored silnog napretka u tehnologiji grijanja i dalje koristimo drvo za grijanje s niskim  standardom gorenja, energetski neučinkovito, štetno za okoliš i skladištenje na dvorištima i ulicama gradova Gorske Hrvatske.


Projektom 'Biotoplifikacije Hrvatske' je predviđena:

  1. Gradnja bioelektrana-toplana (BE-TO), tipiziranih  kogeneracijskih postrojenja na biomasu električne snage 1 MWel i toplinske snage 4 MWtopl .
  2. Izgradnja pripadnih toplinskih mreža u cilju:
    • toplifikacije stambenih i poslovnih prostora, sportskih dvorana, hotela, rekreacijskih centara, vojarna, kaznionica, ...
    • opskrbe toplinskom energijom postrojenja procesne industrije: sušara, plastenika, staklenika, poslovnih zona i sl.


Projekt je multifunkcionalan i omogućava, osim proizvodnje električne i toplinske energije:

  1. Regionalni razvoj manje naseljenih područja Hrvatske
  2. Veći prihod Hrvatskim šumama od današnje prodaje ogrjevnog drva, uzgoj i njegu šuma kojom se povećava šumska biomasa i zaštita od požara
  3. Drvnoj industriji energiju za sušenje i zaradu od prodaje električne energije
  4. Metalnoj i elektroindustriji zaposlenje i tehnološki razvoj.


Projekt je isplativ (dosad analizirani slučajevi pokazuju povrat investicija ispod deset godina), energetski učinkovit (iskorištenje goriva oko 80%) te doprinosi zaštiti okoliša (emisija CO2 je neutralna).

Izgradnjom 200 takovih BE-TO proizveli bismo jednaku količinu električne energije kao i jedna TE snage 200 MW, ali i oko 4.000 GWh toplinske energije, koja se ne baca u okoliš, nego korisno upotrebljava,  sve uz uvjet da je godišnje na raspolaganju 5 milijuna m3 biomase (4 milijuna tona), koliko je, prema mišljenju šumarskih eksperata, moguće dobiti iz naših šuma. Nije potrebno u ovoj fazi izgraditi svih 200 objekata, ali i 40-tak koje predlaže Projekt Biotoplifikacije značajno bi usmjerio našu energetiku u pravcu zapošljavanja.

U tom smislu URH je organizirao Savjetovanje 'Toplinarstvo – energetska šansa Hrvatske' koje je održano u Zagrebu, 19. i 20. travnja 2012., u prostorijama HGK, a nakon Savjetovanja o Projektu smo 23.5.2012. pisali Prvom potpredsjedniku Vlade i Ministru gospodarstva, na što još nismo primili odgovor.

Kao zaključak: Nismo protiv gradnje velikih elektroenergetskih objekata, ako su isplativi i ako doprinose razvoju domaće tehnologije, ali  smatramo da bi Projekt 'Biotoplifikacije Hrvatske', uz neposrednu podršku Vlade, polučio daleko veći efekt za razvoj gospodarstva i zaposlenost (naše gorivo, naša oprema, naša tehnologija).


Dr.sc. Nikola Čupin, dipl.ing el.

Udruga za razvoj Hrvatske, Predsjednik

U Zagrebu, 28. kolovoza 2012.

Tags:     Plomin      termoelektrana      biotoplifikacija      biomasa      ugljen      plin      drvo      BE-TO      bioelektrana
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?