Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

REN21 objavio izvještaj za obnovljive izvore energije u 2013. - drugi dio E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 24 Lipanj 2014 14:13

REN21 je objavio izvještaj Obnovljivi izvori energije - 2014 Svjetski izvještaj o stanju (Renewables 2014 Global Status Report - GSR) čije ćemo najzanimljivije dijelove ukratko prenijeti u desetak članaka tokom idućih par mjeseci. U nastavku se može pročitati drugi dio u kojem donosimo uvodni pregled po sektorima (elektroenergetski, transportni i sektor grijanja i hlađenja).

Svjetski pregled - elektroenergetski sektor

Najveći rast je tokom prošle godine ostvaren u elektroenergetskom sektoru, pri čemu je instalirana snaga nadmašila 1.560 GW prošle godine, što je 8% više nego 2012. godine. Hidroelektrane su skočile 4% na otprilike 1.000 GW, dok su drugi OIE skočili za skoro 17% na otprilike 560 GW. Globalno gledano, po trećinu novoinstaliranih elektrana su pokrile hidroelektrane i solarni fotonapon, dok je energija vjetra imala udio od 29%. Prvi put je instalirano više solara nego vjetroelektrana.

Poticaji za OIE se još uvijek manje više fokusiraju na elektroenergetski sektor gdje investicije dobro napreduju, te su na globalnoj razini prošle godine obnovljivi izvori imali udio od 56% novo instaliranih elektrana. U Europskoj Uniji su obnovljivi izvori energije šestu godinu za redom imali više instalirane snage nego elektrane na fosilna goriva.

OIE su krajem prošle godine imali udio od 26,4% u ukupno instaliranoj snazi, te su time proizvodili otprilike 22,1% potreba za električnom energijom, pri čemu hidroelektrane imaju udio od 16,4%. Iako snaga obnovljivih izvora ubrzano raste iz godine u godinu njen globalni udio raste puno sporije i to je ponajviše zbog velikog rasta potražnje za energijom na svjetskoj razini i varijabilne proizvodnje iz OIE.

Unatoč tome OIE imaju visoku penetraciju u nekim zemljama, pa je tako energija vjetra pokrila 33,2% potreba za električnom energijom u Danskoj, te 20,9% u Španjolskoj, a u Italiji je solar pokrio 7,8% potreba za električnom energijom. Hidroelektrane koje imaju najveći udio, kao što se i vidi na prikazu se sve više koriste za balansiranje sustava sa visokim udjelom varijabilne proizvodnje iz drugih obnovljivih izvora.


Slika 1: Udjeli OIE u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električne energije

Drugi ne varijabilni obnovljivi izvori kao što su bio energenti i geotermalni izvori mogu imati sličnu ulogu, te imati visoki udio u pojedinim zemljama. Geotermalna energija čini 29% električne proizvodnje u Islandu, te više od petinu u Keniji i El Salvadoru.

LCOE (nivelirani trošak proizvodnje energije) je već nekoliko godina konkurentan za regije s dobrim potencijalom za hidroelektrane, biomasu i geotermalnu energiju, ali je postao konkurentan i u sektoru kopnenih vjetroelektrana, te i solarnog fotonapona. Trošak proizvodnje energije za te tehnologije i dalje pada dok u isto vrijeme raste trošak za fosilna goriva.

Što se tiče instalirane snage obnovljivih izvora predvodnici su i dalje Kina, Brazil, Kanada, SAD i Njemačka. Kina ima skoro četvrtinu (24%) instalirane snage OIE uključujući čak 260 GW hidroelektrana. Kada se ne gledaju hidroelektrane predvodnici su Kina, SAD, Njemačka, te Španjolska, Italija i Indije što je i prikazano na grafu.


Slika 2: Ukupna instalirana OIE po državama bez hidroelektrana

U top 20 zemalja (bez hidroelektrana) sa instaliranom snagom OIE po stanovniku su na prvim mjestima zemlje iz Euope, i to Danska ispred Njemačke, Portugala, Španjolske i Švedske. Europa ima i najveći udio instaliranih OIE bez hidroelektrana na svjetskoj razini sa udjelom od 42%, ali taj udio svake godine sve više pada uslijed razvoja drugih regija.

Što se tiče zanimljivosti iz prošle godine, one su slijedeće: Kina je po prvi puta imala proizvodnju iz obnovljivih veću od 1.000 TWh čime je udio bio veći od 20%, a u EU su instalacije obnovljivih predstavljale 72% novih instaliranih elektrana naspram 70% godinu dana ranije. Udio obnovljivih u SAD-u je skočio na 12,9% unatoč padu udjela hidroelektrana, dok je u zadnjih pet godina udio proizvodnje iz ugljena pao za 19%. Španjolska je pak postala prva zemlja sa najvećim udjelom proizvodnje električne energije u energetskom miksu iz vjetroelektrana, i to sa 20,9% prošle godine. Indija je dodala više od 4 GW obnovljivih pri čemu je skoro 70% došlo iz vjetroelektrana i solarnog fotonapona, ali su OIE činili samo 17% svih instalacija prošle godine. Početkom prošle godine je bar 18 zemalja proizvelo više od 10% električne energije iz obnovljivih izvora energije koji nisu hidroelektrane.

Sve više se razvijaju i zelena tržišta električne energije pri čemu je predvodnik Europa, odnosno Njemačka gdje čak 12,5% svih privatnih kućanstava ciljano kupuje energiju iz obnovljivih izvora energije, te su prošle godine oni bili zaslužni za potrošnju od 15 TWh. Jača tržišta su i Austrija, Belgija, Finska, Madžarska, Nizozemska, Velika Britanija, Švedska i Švicarska. Takva tržišta postoje i u Australiji, Kanadi, Japanu, JAR-u i SAD-u.

Svjetski pregled - sektor grijanja i hlađenja

Potrošnja energije za stvaranje iskoristive topline čini skoro polovicu ukupne svjetske potrošnje energije. Moderni OIE (bez tradicionalne biomase) drže mali udio koji polako raste u ukupnoj potražnji za toplinom (imaju udio od oko 10%). Naprimjer, obnovljivi daju preko 60% ukupne energije za toplinu u Islandu i Švedskoj. U Brazilu je udio OIE oko 43%, a udio veći od 20% imaju i Austrija, Danska, Izrael, Novi Zeland, Norveška i Švedska.

Moderna biomasa, solarni kolektori i geotermalna energija osiguravaju toplu vodu i grijanje prostora za desetke milijuna domaćih i komercijalnih zgrada na svijetu. Moderna biomasa ima najveći udio sa skoro 90% ukupnog grijanja na obnovljive izvore. Tržišta za obnovljivo grijanje i hlađenje ubrzrano rastu i to posebno za solarne kolektore i bioenergetske sustave. Pasivne solarne kuće također postaju sve popularnije, ali se njih ne uključuje u izvještaj zbog manjka podataka.

Bio-grijanje raste 1-2% godišnje, te sve više zamjenjuju fosilna goriva za istu funkciju. Većina bio-topline dolazi iz biomase, ali sve popularniji postaje i bioplin. Glavna regija za korištenje takvih energenata je Europa, ali korištenje raste i u Kini.

Tokom zadnjih pet godina su solarni kolektori rasli za 14% godišnje, a njihovo korištenje se posebno potiče u Kini gdje su i dugoročno jeftiniji od prirodnog plina i električnih grijača. Isto se odnosi i za potrebe za toplinom u središnjoj Europi.

Geotermalna energija je odlična za grijanje prostora, pripremu tople vode i javno grijanje, te se ona sve bolje koristi i iz polja sa nižom temperaturom. Toplinske pumpe isto mogu služiti za dobivanje topline ili za hlađenje. Kod njih se sve više koriste hibridni sustavi koji integriraju nekoliko energetskih resursa. Predvodnici su i u ovom sektoru Kina i Europa, pri čemu je kinesko tržište duplo veće, a oba ubrzano rastu.

Unatoč svemu moderni obnovljivi izvor za grijanje i hlađenje se slabo koriste u odnosu na njihov potencijal, te se slabije razvijaju od elektroenergetskog sektora, što je rezultat fragmentiranih tržišta i nedostatka poticaja. Dodatno je rast toga tržišta usporen u mnogim zemljama zbog visokih početnih troškova, te konkurencije fosilnih goriva. Postoje države gdje potrošači mogu kupovati "zelenu toplinu" (Danska, Japan i Velika Britanija), ali te opcije su relativno limitirane naspram kupovine zelene energije.

Unatoč slabim poticajima na globalnoj razini neke države imaju ambiciozne ciljeve, te recimo Danska kani proizvoditi 40% ukupne potrebe za toplinom do 2020. godine iz obnovljivih, a u EU općenito sve nove zgrade moraju biti blizu nulte potrošnje energije (proizvodnja jednaka potrošnji energiji) od 2019. godine.

Što se tiče trendova očekuje se sve veće korištenje OIE u područnim sustavima grijanja, posebno u Europi, a i veće korištenje obnovljive topline za industrijske svrhe. Skoro 20% područne topline kroz 20 država Europe dolazi iz obnovljivih izvora energije.

Neke države su počele koristiti područnu toplinu da apsorbiraju električnu energiju iz obnovljivih izvora energije tokom  perioda veće proizvodnje i manje potražnje. Primjer je korištenja viška električne energije iz vjetroelektrana za grijanje vode. Danska je predvodnik takvog načina grijanja, te je to dio njihove energetske politike. I u Kini je započet pilot projekt tehnologije vjetar - toplina kako bi se smanjilo lokalno zagađivanje zgrada. U cijelom svijetu se sve više razmišlja o elektrifikaciji toplinskog sektora korištenjem obnovljivih izvora energije.

Svjetski pregled - transportni sektor

Obnovljivi izvori energije se u transportnom sektoru uglavnom koriste kao biogoriva i to uglavnom za cestovni promet, te kao električna energija za vlakove, tramvaje i električna vozila.

Tekuća biogoriva (uglavnom etanol i biodizel) imaju najveći udio u transportnim gorivima koji su dio obnovljivih izvora energije. Oni pokrivaju otprilike 3% ukupne potražnje za gorivom u cestovnom prometu i skoro 2,3% ukupne potražnje za gorivom na svjetskoj razini. U Brazilu, SAD-u i Europi je taj udio i veći.

Proizvodnja takvih goriva od prošle godine opet raste, nakon stagnacije zadnjih nekoliko godina. Do kraja prošle godine je u Europi bilo skoro 700 stanica za punjenje biogorivima, i još 300 sa komprimiranim bioplinom. Pomalo se to tržište razvija i u Aziji i na Bliskom Istoku.

Električna energija se već koristi za pokretanje vlakova, javnog prijevoza i električnih vozila. Pojavljuje se sve više incijativa da se to poveže sa obnovljivim izvorima energije koji proizvode električnu energiju. Nekoliko Njemačkih gradova, kao što su Frankfurt i Nurnberg koriste obnovljive izvore za podzemnu i prigradsku željeznicu, dok regija Saarland u Njemačkoj potrebe lokalne željeznice podmiruje 100% iz obnovljivih izvora energije. Bogota u Kolumbiji je uvela električne taksije prošle godine, te je najavila 100 električnih motocikala za policiju.

Električna vozila imaju mali udio u ukupnom broju vozila, ali su se počela više probijati u nekim regijama kao što je Norveška, gdje su početkom ove godine električna vozila nadmašila prodaju konvencionalnih vozila. Mnogi gradovi koji žele biti 100% obnovljivi do neke godine žele uvesti i električna vozila u svoje energetske planove. Švedska do 2030. godine želi preći na biogoriva i električnu energiju u vozilima.

Ovakav razvoj zajedno sa napretkom u sličnim tehnologijama povećava udio električne energije u transportu, te povećava mogućnost korištenja baterija u vozilima za spremanje energije, što može pomoći integraciji varijabilnih OIE u budućim pametnim mrežama.

U idućem članku pisat će se o tržišnim i industrijskim trendovima po pojedinim tehnologijama, pri čemu će prva na redu biti energija iz biomase.

Prvi dio članka može se pročitati ovdje.

Tags:     obnovljivi izvori energije      biogoriva      ren2      pregled tržišta      transport      električna energija      grijanje i hlađenje      hidroelektrane      vjetroelektrana      biomasa
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?