Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Koliko Hrvatska proizvodi električne energije iz pojedinog izvora energije? E-mail
Autor Leo Jerkić   
Ponedjeljak, 30 Lipanj 2014 21:30

Hrvatska je tokom 2012. godine iz obnovljivih izvora energije (bez velikih hidroelektrana) proizvela 510,75 GWh električne energije, što je bilo dovoljno za pokrivanje 4,9% ukupne proizvodnje električne energije.

Hrvatska godišnje proizvodi 10.500 do 14.500 GWh električne energije što je, ovisno o godini dovoljno za pokrivanje 58 do 75% potreba za električnom energijom cijele države. Najveći udio u proizvodnji imaju termoelektrane i toplane, a nakon njih hidroelektrana pri čemu se u ekstremno dobrim hidrološkim godinama zna dogoditi da se više električne energije proizvede iz hidroelektrana. Ostatak potrošnje se pokriva uvozom električne energije pri čemu se u bilancu vlastite proizvodnje mora uzeti u obzir proizvodnja iz nuklearne elektrane Krško koja godišnje Hrvatskoj isporučuje oko 2.500 GWh električne energije. Time se dolazi do brojki od 70 do 90% električne energije proizvedene iz vlastitih izvora električne energije (uključujući Krško), što je još uvijek premala brojka s obzirom da Hrvatska ima potencijale da bude neto izvoznik električne energije. Dodatno se zbog starosti većini termoenergetskih postrojenja bliži i trenutak dekomisije ili ista zbog male efikasnosti ne proizvode energiju po konkurentnim tržišnim uvjetima.

Kao što se i vidi u tablici proizvodnja iz hidroelektrana značajno i primarno ovisi o tome kakva je hidrološka godina. U tome smislu u zadnjem periodu rekordna je bila 2010. godina. Treba spomenuti da i unatoč rekordnoj proizvodnji iz hidroelektrana te godine, ista još uvijek nije bila dovoljna da se iz vlastite proizvodnje pokriju potrebe za električnom energijom u Hrvatskoj. Iz tablice je vidljivo da proizvodnja iz termoelektrana bilježi stalni pad, primarno uslijed izrazito visoke proizvodne cijene iz zastarjelih postrojenja, pa se tih godina najčešće i uvozi više električne energije. S obzirom na trenutno stanje na tržištu, obnovljivi izvori su jedina šansa da se u relativno kratkom vremenskom periodu smanji uvoz električne energije s obzirom da njihovo planiranje i izgradnja zahtjevaju značajno manje vremena od velikih termoenergetskih postrojenja.

Energetska bilanca električne energije (GWh)

Godina

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2011./12.

2007.-12.

GWh

%

Proizvodnja

12245,1

12325,6

12777,1

14105

10830,3

10557,4

-2,5

-2,9

Hidroelektrane

4400,2

5325,9

6814,4

8435,2

4620

4801,2

3,9

1,8

Vjetroelektrane

34,9

39,9

54,2

139,1

201

328,7

63,5

56,6

Solarne fotonaponske elektrane

0

0,1

0,1

0,1

0,1

2,4

2300

 

Termoelektrane

5181,4

4414,3

3422,2

2494,8

2876,6

2513,1

-12,6

-13,5

Javne toplane

2115,5

2085,7

2090,3

2589

2620,7

2529,2

-3,5

3,6

Industrijske toplane

513,1

459,7

395,9

446,8

511,9

382,8

-25,2

-5,7

Uvoz

7811,8

8163,8

7580,7

6682,4

8729,9

9230,8

5,7

3,4

Izvoz

1450,7

1586,9

1898,6

1917,4

1032,6

1601,8

55,1

2

Ukupna potrošnja

18606,2

18902,5

18459,2

18870

18527,6

18186,4

-1,8

-0,5

Tablica 1: Proizvodnja i potrošnja električne energije po tipu elektrane u GWh

Većinu proizvodnje iz novih obnovljivih izvora energije čine vjetroelektrane (328 GWh) kojih je tokom 2012. bilo otprilike 180 MW, a sada ih je u pogonu (probnom ili punom) 350 MW, te će ih uskoro biti nešto preko 400 MW. Stoga se može očekivati veliki rast proizvodnje iz istih. To je očito i iz podataka za proizvedenu električnu energiju iz vjetroelektrana tokom prva četiri mjeseca ove godine kada je proizvedeno 272 GWh električne energije, što znači da bi do kraja godine proizvodnja mogla dostići i 1.000 GWh čime bi samo iz vjetroelektrana pokrili možda i 10% ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj, i nekoliko postotaka manje ukupne potrošnje električne energije.

Drugi obnovljivi izvori energije proizvode puno manje električne energije, pri čemu se iz biomase 2012. proizvelo 92 GWh električne energije (s obzirom na nove elektrane u pogonu bi ta cifra ove godine mogla doći do 150 GWh), iz malih hidroelektrana 88 GWh (cifra koja bi trebala ostati na manje više istoj razini i ove godine), a iz solara je 2012. godine proizvedeno 2,4 GWh što bi ove godine trebalo biti značajno više s obzirom na ukupnu instaliranu snagu solarnih elektrana kojih sada ima skoro 30 MW. Prema tome će proizvodnja iz solarnih elektrana porasti i preko deset puta na otprilike 30 GWh električne energije. Iako je to veliki rast, još uvijek je ta brojka puno manja od ukupnog potencijala solarnih elektrana u Hrvatskoj iz kojeg bi se bez problema moglo proizvoditi i nekoliko stotina puta više električne energije godišnje.

Ukupno gledano bi tako proizvodnja iz novih obnovljivih izvora energije mogla pokriti nekih 12 do 13% ukupne proizvedene električne energije u Hrvatskoj što uopće ne zvuči loše, ali je ipak puno manja ako se u obzir uzme ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj pri čemu je udio dosta manji, te će iznositi nekih 6 do 7%.

Zajedno sa hidroelektranama bi se tako iz obnovljivih izvora energije moglo zadovoljiti i 50% ukupnih potreba za električnom energijom u Hrvatskoj (ukoliko je dobra hidrološka godina, a ova po svemu sudeći to i jest) što je respektabilna brojka. Međutim na tome ne bi trebalo stati, barem dok Hrvatska ne počne izvoziti više električne energije nego što je uvozi. Tokom prosječne hidrološke godine, kao što je recimo bila 2012. bi ipak ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora energije bila puno skromnija, te bi pokrila manje od trećine ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj odnosno nekih 50% proizvodnje električne energije.

Bilanca proizvodnje i potrošnje električne energije jasno pokazuje veliki daljnji potencijal rasta investicija u obnovljive izvore energije, tim prije što je većina tehnologija postala tržišno konkurentna. Hrvatska na taj način može postati neto izvoznik električne energije i to na način da se sva električna energija proizvodi iz obnovljivih izvora energije, uključujući velike hidroelektrane. Daljnjim pametnim razvojem pametnih mreža i ciljanim ulaganjem u nekoliko reverzibilnih hidroelektrana Hrvatska bi u sljedećih dva desetljeća mogla 100% svojih potreba za električnom energijom proizvoditi na ekološki prihvatljiv i ekonomski isplativ način.

Tags:     hrvatska      proizvodnja      električna energija      hidroelektrane      vjetroelektrane      termoelektrane      solar      energetska bilanca      GWh
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?