Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Pregled europskog i svjetskog fotonaponskog tržišta E-mail
Autor Iva Zelenko   
Srijeda, 13 Kolovoz 2014 17:03

Prošla je godina bila još jedna povijesna godina za fotonaponsku industriju koja je zabilježila 38,4 GW novih instalacija, čime su ukupno svjetski kapaciteti dosegli 138,9 GW. Nakon više od deset godina vodeće pozicije Europu je u 2013. godini prestigla Azija koja je činila čak 56% ukupnog svjetskog tržišta. Vodeće svjetsko tržište bila je Kina sa 11,8 GW novih kapaciteta, od kojih 500 MW nije priključeno na elektroenergetsku mrežu.

EPIA je objavila izvješće naziva "Global market outlook for photovoltaics 2014-2018" kojeg prenosimo u nekoliko članaka. Prvi donosi podatke o dosadašnjem razvoju tržišta i detaljniji pregled europskog tržišta.

Krajem 2009. godine u svijetu je bilo postavljeno nešto više od 23 GW fotonaponskih sustava. Godinu dana kasnije taj je broj porastao na 40,3 GW, da bi u 2011. godini iznosio 70.5 GW. U 2012. godini dosegnuto je 100 GW, a takav rast nastavio se i u 2013. godini kada su ukupni kapaciteti dosegli 138,9 GW, što je dovoljno za proizvodnju najmanje 160 TWh električne energije godišnje, odnosno za pokrivanje potreba 45 milijuna kućanstava. Također, to je ekvivalent električnoj energiji proizvedenoj u 32 prosječne elektrane na ugljen.

Kada je riječ o ukupnim instaliranim kapacitetima Europa sa 81,5 GW i dalje drži vodeću poziciju, a slijede je azijske zemlje koje trenutno imaju instaliranih 40,6 GW, te S.A.D. sa 13,7 GW. Iako Europa trenutno čini 59% ukupnog fotonaponskog tržišta, važno je napomenuti da bilježi pad u odnosu na posljednje godine – u 2012. godini zauzimala je 70% tržišta, a u 2011. godini 75%.

Razvoj ukupnih svjetskih kapaciteta od 2000. do 2013. godine

Razvoj europskog fotonaponskog tržišta

Na europskom fotonaponskom tržištu u posljednjih su se nekoliko godina isticale Njemačka, Španjolska i Italija. No, u 2013. godini Njemačka i Italija, glavni pokretači tržišta, zabilježile su pad. Pad koji su u 2013. godini bilježile Belgija i Francuska nadoknađen je značajnim rastom u Grčkoj i Rumunjskoj, premda bi, prema postojećoj političkoj situaciji i te zemlje mogle bilježiti pad u nadolazećim godinama.

Nešto veći rast u odnosu na prijašnje godine zabilježilo je Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i manja tržišta kao što su Švicarska, Nizozemska i Austrija.

Razvoj u Europi od 2000. do 2013. godine

Kada je riječ o ukupnim kapacitetima Njemačka je i dalje u značajnom vodstvu, a slijede je Italija, Španjolska i Francuska. Njemačka je gotovo cijelo desetljeće bilježila stalan rast, te unatoč smanjenju u 2013. godini, predstavlja najrazvijenije europsko fotonaponsko tržište. Zemlje koje su nešto kasnije započele s razvojem, kao što su Češka, Italija, Grčka i Belgija, brzo su dosegle značajne kapacitete pa sada bilježe stagnaciju ili manji pad.

Francuska i UK još uvijek pokazuju značajan potencijal, no različiti razvoj; tako je francusko tržište u 2013. godini bilježilo pad rasta, a UK je gotovo udvostručilo svoj godišnji rast. Tako je Ujedinjeno Kraljevstvo, uz Njemačku, u 2013. godini postalo glavni pokretač fotonaponskog tržišta.

Kapaciteti u Europi po stanovniku

Možemo zaključiti kako je sa rastom od 11 GW Europa zabilježila relativno lošu godinu, ponajviše zbog pada na dva velika tržišta, njemačkom i talijanskom. Uz to su ključna tržišta, kao što su Francuska, Belgija i Danska, zabilježila manji rast od očekivanog. Druga su europska tržišta ostala stabilna sa rastom od oko 6 GW.


Pregled pojedinih europskih tržišta

Vodeće europsko tržište prvi je puta, zbog zakonodavnih promjena, zabilježilo pad na 3,3 GW. Stabilan rast proteklih godina (7,4 do 7,6 GW) osigurao je Njemačkoj 35,7 GW kapaciteta.

Ujedinjeno Kraljevstvo proteklih je godine bilježilo rast od oko 1 GW, a u 2013. godini ta se brojka povećala na 1,5 GW, čime je postalo drugo vodeće europsko tržište. Italija je tako sa 1,4 GW novih kapaciteta zabilježila smanjenje rasta u odnosu na protekle godine što ju je dovelo na treće mjesto.

Više od 1 GW još su uspjele dosegnuti Rumunjska, sa 1,1 GW, i Grčka koja je iznenadila sa čak 1,04 GW.

 

Europsko fotonaponsko tržište u Europi u 2013. godini

Ostale europske zemlje zabilježile su manje od 1 GW, pa je tako Francuska bila najveće razočaranje sa tek 613 MW novih kapaciteta, što je rezultat značajne političke nesigurnosti i nedostatka političke volje za daljnjim razvojem fotonaponskog tržišta. Slična situacija zabilježena je i u Španjolskoj, koja je ostvarila rast od samo 118 MW, što je rezultat snažnog protivljenja razvoju fotonaponskog sektora od strane vlade i vodećih dioničara u elektroenergetskoj industriji.

Veliko iznenađenje na malim europskim tržištima bila je Bugarska koja je nakon 843 MW postavljenih u 2012. godini zabilježila najveći pad instaliravši tek 10 MW. Razlog tomu je značajno i naglo smanjenje poticaja zbog prevelikog i prebrzog rasta.

Danska je u 2012. godini, sa 316 MW zabilježila značajan rast, dok je u 2013. godini instalirano 100 MW manje. Belgija je, nakon stabilnog rasta u 2011. i 2012. godini zabilježila pad instaliravši 215 MW. Češka je postavila 88 MW, a Turska je ostala na vrlo niskih 6 MW. Rusija je također instalirala tek nekoliko MW, uz nekoliko manjih kratkoročnih projekata. Nakon značajnog rasta u 2011. i 2012. godini Slovačka u 2013. godini nije zabilježila niti jedan MW.

Švedska je nastavila sa malim rastom (18 MW u 2013. godini) bez značajnih promjena i novih poticaja, a kontinuiran rast zabilježila je i Ukrajina sa 290 MW. 11 MW postavljeno je u Sloveniji, što je mali pad u odnosu na protekle godine.

Rastuća tržišta bila su Austrija, Švicarska i Nizozemska, pa je tako Austrija postavila 250 MW, Švicarska 300 MW, a Nizozemska oko 305 MW.

Kada je riječ o načinu upotrebe i postavljanja fotonaponskih sustava, gotovo svaka država ima drugačiji sustav. Primjerice, samo Slovačka ima oko 95% komercijaliziranih sustava, dok je u Rumunjskoj više od 95% sustava postavljeno na tlu, a Danska ima više od 95% sustava postavljenih na kućanstva i poslovne zgrade. Većina zemalja u određenim postocima ima sve oblike koji su sagledani u izvješću – postavljeni na tlu, industrijski, komercijalni, stambeni.

Podjela europskog tržišta u 2013. godini


Razvoj svjetskog fotonaponskog tržišta

Nakon dvije godine rasta od 30 GW svjetsko fotonaponsko tržište napokon je doživjelo rast na godišnjoj razini zabilježivši više od 38 GW. Azija je ostvarila značajan napredak, dok je Europa iznenadila naglim padom.

U 2013. godini Kina je preuzela vodeću poziciju na svjetskom fotonaponskom tržištu, te je sa 11,8 GW zabilježila najveći rast u povijesti fotonaponske industrije u jednoj godini. Približan rast do sada su ostvarile samo Italija (9,3 GW u 2011. godini) i Njemačka (7,4 GW i 7,6 GW u 2010. i 2012. godini). Nakon Kine najveći rast u 2013. godini zabilježili su Japan sa 6,9 GW i S.A.D. sa 4,8 GW. Nakon što je sedam puta u posljednjih 14 godina imala vodeće mjesto, Njemačka je ovaj put bila tek četvrta sa 3,3 postavljenih GW.

Razvoj svjetskog godišnjeg rasta od 2000. do 2013. godine

Kina, Japan, S.A.D., Njemačka i UK zajedno su u 2013. godini postavili gotovo 28,3 GW novih kapaciteta, što je tri četvrtine ukupnog svjetskog rasta u prošloj godini. Godinu ranije pet vodećih zemalja činilo je 65% ukupnog tržišta.

Kada gledamo regije, azijsko-pacifička regija (APAC), koju čine Kina, Japan, Korea, Australija, Tajvan i Tajland, ostvarila je vodeću poziciju čineći 56% svjetskog fotonaponskog tržišta. Slijedi je Europa sa 29% (11 GW) i Sjeverna Amerika. Značajan neostvaren potencijal pokazuju regije Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (MENA), te Južna Amerika i Afrika, gdje potražnja za električnom energijom vrtoglavo raste, te se u nadolazećim godinama očekuje ostvarenje velikog broja započetih projekata.

Ukupan instalirani kapacitet po stanovniku

Fotonaponsko tržište u ukupnom elektroenergetskom miksu

Nakon što je u EU u 2011. i 2012. godini fotonaponsko tržište imalo vodeću ulogu u elektroenergetskom miksu, u 2013. godini zbog naglog smanjenja rasta preuzelo je drugo mjesto. Vodeću poziciju ovaj je put imala energija vjetra. Fotonapon i energija vjetra zajedno su u elektroenergetsku mrežu pridonijeli 21 novi GW, što je značajno više od bilo kojeg drugog izvora električne energije, uključujući plin i druge konvencionalne izvore.

Izvori električne energije u EU 28 u 2013. godini

 

Izvor: http://www.epia.org/home/

Tags:     fotonapon      Europa      svijet      razvoj      2013. godina      FN      EPIA
Index članka
Pregled europskog i svjetskog fotonaponskog tržišta
Stranica 2
Stranica 3
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?