Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

IRENA predstavila izvještaj REthinking Energy 2014 (1. dio) E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 16 Rujan 2014 23:10

IRENA (Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije) je prije par tjedana predstavila svoj izvještaj REthinking Energy 2014 koji analizira transformaciju svjetskog elektroenergetskog sektora, te daje izvještaj o napretku tranzicije prema održivoj energetskoj budućnosti. IRENA-in izvještaj navodi da bi novi sustav čija su osnova obnovljivi izvori energije poboljšao pristup i sigurnost opskrbe energijom, otvorio nova radna mjesta, te poboljšao općenito zdravlje stanovništva i okoliša.

U slijedećih nekoliko mjeseci ćemo prenijeti najzanimljivije dijelove sadržaja tog izvještaja.

Svijet energije se transformira

Sve veći broj stanovnika, povećana urbanizacija, te konstantni ekonomsi rast su eksponencijalno povećali potražnju za energetskim uslugama pogotovo u zemljama u razvoju. U isto vrijeme sve veća zabrinutost oko klimatskih promjena i utjecaja fosilnih goriva na okoliš su gurnuli mnoge vlade i udruženja da traže opcije sa manjim utjecajem. Ubrzani razvoj tehnologija znači da su obnovljivi izvori energije sve više troškovno isplativi i održivi dok u isto vrijeme omogućavaju energetsku sigurnost.

Ove promjene pozivaju na fundamentalne promjene u razmišljanju kako se upravlja energijom, pogotovo u energetskom sektoru. Ovo poglavlje daje glavne socio-ekonomske pokrete iza promjene, daje dokaze o tranformaciji i objašnjava ulogu obnovljivih u cijelom procesu.

Pokretači transformacije elektronergetskog sektora

Tokom zadnih 40 godina je potražnja za električnom energijom ubrzano rasla, te je nadmašila sva predviđanja. Od 1974. do 2011. godine je potražnja povećana za 250%, a do 2030. se očekuje još dodatnih 67% više potreba s time da će broj stanovnika u istom razdoblju narasti sa 7 milijardi na 8,2 milijardi ljudi. Očekuje se da će do 2030. godine zemlje u razvoju držati 50% svjetskog kapitala, te proizvoditi 50% BDP-a (sada su na trećini, odnosno 30%). To znači da će se i geografska potražnja za energijom promijeniti pošto će razvijene zemlje trošiti istu količinu energije ili manje (zbog energetske efikasnosti), dok će zemlje u razvoju povećati svoju potrošnju energije što će se pokriti izgradnjom novih elektrana. Ukoliko energetska efikasnost bude vrlo dobro implementirana mogla bi smanjiti potrebe za novom energijom na 40% do 2030. godine.

Fosilna goriva su od industrijske revolucije omogućila ubrzani rast ekonomije, ali se to dogodilo uz popriličan utjecaj na okoliš, te u mnogim zemljama i ovisnost o uvoznim gorivima. Vlade danas žele smanjiti te troškove, te su klimatske promjene postale sve veća briga. Zbog ovih trendova se došlo do konsenzusa da svijet mora prijeći na energetski miks sa manjim emisijama. Ipak emisije stakleničkih plinova su tokom zadnjih dvadeset godina pale samo 3,5%.

Razlozi za to su jednostavni, ali teški za riješiti. Postoji inercija s obzirom na dugi radni vijek elektrana, te zbog izgradnje novih elektrana koje koriste fosilna goriva. U zemljama u razvoju se izgradila velika količina termoeleketrana na ugljen.

Lokalizirano onečišćenje proizvodnjom električne energije ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi. WHO (Svjetska zdrastvena organizcija) je prijavila da godišnje 7 milijuna ljudi umire zbog onečišćenja zraka. Utjecaj na zdravlje korištenjem energije je poprilično, ali se ekonomski trošak teško kvantificira. Prema studiji koju su napravili stručnjaci Agencije za zaštitu okoliša SAD-a troškovi za zdravlje zbog foslinih goriva su između 361,7 do 886,5 milijardi dolara godišnje. Samo u Europi je procijenjeno da su emisije iz termoelektrana na ugljen zdrastveno koštale građane 42,8 milijardi eura.

Povećani udio obnovljivih izvora energije

Od 2011. godine je u svijetu instalirano više od 100 GW elektrana na obnovljive izvore energije (OIE). To je ekvivalentno ukupnoj instaliranoj snazi elektrana u Brazilu. OIE su činili više od pola neto novih instalacija od 2011. godine. Kao rezultat toga je udio OIE prošle godine u ukupnoj proizvodnji električne energije bio rekordnih 22% pri čemu su hidroelektrane imale udio od 16,4% dok je 3,6% bio udio solarnog fotonapona i vjetra. Prošle godine su po prvi put instalacije OIE iz zemalja izvan OECD-a bile veće od instalacija unutar OECD-a pri čemu je Kina bila predvodnik, s time da je ondje po prvi puta instalirano više OIE nego fosilnih goriva i nuklearki.

Solar je prošle godine po prvi puta nadmašio vjetar pošto ga je instalirano čak 38 GW, dok su hidroelektrane imale oko 40 GW instalacija, a vjetroelektrane 35,5 GW. Investicije u OIE su tokom zadnje tri godine bile veće od investicija u nove fosilne elektrane. Svjetske investicije u OIE su se upeterostručile tokom zadnjeg desetljeća (bez velikih hidroelektrana) sa 40 milijardi dolara 2004. na 214 milijardi dolara 2013. godine.

Sve brža ekspanzija OIE je povezana sa sve nižim troškovima OIE tehnologija. Kao što se vidi na slici ispod OIE je često konkurentan sa fosilnim gorivima kod velikih elektrana, te je prosječno jeftiniji u decentraliziranim uvjetima. Kada se to prepozna na svjetskoj razini, tržišta će se proširiti i troškovi će pasti. Dodatno na OIE ne utječu troškovi fosilnih goriva koji su vrlo varijabilni.


Slika 1: Nivelirani trošak OIE unutar OECD-a naspram troškova fosilnih goriva

Financijska potpora za OIE kod ranih usvojitelja je pomogla ubrzanom razvoju čime su pali troškovi tehnologije. Te države su prepoznale dugoročne prednosti OIE iz ekonomske, socijalne i okolišne perspektive. OIE mogu poboljšati energetsku sigurnost i smanjiti rizik, njihovo veliko korištenje diverzificira energetski miks te smanjuje utjecaj na volatilnost cijena i smanjuje geopolitičke rizike. Financijski i ekonomski rizik za vladu i poslove se smanjuje zbog sve predvidljivijih troškova za isporuku energije (pošto OIE imaju nepostojeće troškove za gorivo). Zemlje u razvoju su dobro postavljene za iskorištavanje sve nižih troškova za OIE tehnologije, te se tu očekuje najveći neto rast instalirane snage. Mnoge od tih zemalja imaju jako dobre resurse za OIE.

Put naprijed

OIE imaju važnu ulogu već danas te mogu imati i važniju ulogu u budućnosti energetskog sektora. REmap 2030, svjetski plan IRENA-e pokazuje mogućnosti i akcije koje bi mogle poboljšati korištenje obnovljivih izvora energije. Predstavlja se način da se udio OIE poveća na 36% do 2030. godine. REmap analizira sve dijelove energetskog sustava u 26 zemalja koje čine 75% svjetske potrošnje energije, te daje prijedloge kako postići taj cilj. REmap također demonstrira na koji način OIE predstavljaju održivu energetsku budućnost za sve koja je isplativa i dostupna. OIE su najisplativije rješenje za ruralnu elektrifikaciju u zemljama u razvoju. Trenutačno u svijetu 1,3 milijardi ljudi nema električnu energiju, a ta brojka bi trebala pasti na milijardu do 2030. godine, s time da bi brojka bila i manja ako ne bude predviđenog rasta broja stanovništva na svijetu.

Iako je prema scenariju uobičajenog razvoja ekspanzija OIE impresivna ona neće biti dovoljna za održivi razvoj. IRENA-ina REmap 2030. analiza naglašava da je udvostručenje udjela OIE dostupno, ali i da treba puno truda u sektoru transporta, zgrada, električne energije i industrije. Trenutačni planovi bi rezultirali sa udjelom OIE od 21% do 2030. godine, naspram 18% u 2010. godini. Osim električnog sektora, toplinski i transportni daju dobru priliku  za OIE ali oni nisu fokus ovog izvještaja. Isti bi mogli uvelike pomoći u troškovima i utjecajima na okoliš.

Status i trendovi koji su objašnjeni ranije u ovom poglavlju jasno pokazuju važnost uloge OIE u transformaciji. Ovaj izvještaj analitički proučava tri ključne dimenzije OIE koje će podržati njihovo sve veće korištenje tokom transformacije cijelog energetskog sektora. Radi se o slijedeće tri točke:
- korištenje tehnologija se povećava dok troškovi padaju,
- financiranje OIE je sve dostupnije i cjenovno prihvatljivije, te su OIE konkurentni sa drugim tehnologijama, s time da još uvijek postoje regionalne varijacije, te
- ekonomski, socijalni i okolišni ciljevi mogu biti postignuti kroz OIE.

U svim područjima ovaj izvještaj analizira neke pokretače i aktivnosti koji su potaknuti transformacijom, te identificira izazove i prilike. Izvještaj uključuje pregled neki ključnih područja kojima se moramo okrenuti tokom kratkoročnog i srednjeročnog perioda kako bi dodatno podržali transfomaciju.

Tags:     irena      rethinking      transformacija      obnovljivi izvori energije      energetska budućnost      elektroenergetski sektor      solar      vjetar      hidroelektrane
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?