Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

REN21 objavio izvještaj za obnovljive izvore energije u 2013. - šesti dio E-mail
Autor Leo Jerkić   
Četvrtak, 25 Rujan 2014 11:33

REN21 je objavio izvještaj Obnovljivi izvori energije - 2014 Svjetski izvještaj o stanju (Renewables 2014 Global Status Report - GSR) čije ćemo najzanimljivije dijelove ukratko prenijeti u desetak članaka tokom idućih par mjeseci. U nastavku se može pročitati šesti dio u kojem donosimo pregled toka investicija u 2013. godini.

Tok investicija

Svjetske investicije u nove OIE projekte i goriva (ne uključujući hidroelektrane veće od 50 MW) su iznosile 214,4 milijardi dolara prošle godine što je bilo 14% manje nego 2012., i 23% manje u odnosu na rekordnu 2011. godinu. Uključujući velike hidroelektrane investicije su iznosile barem 294,4 milijardi dolara prošle godine. Ovo ne uključuje investicije u tehnologije grijanja i hlađenja.

Investicije su bile manje zbog nesigurnosti u Europi i SAD-u, te retroaktivnih promjena u podrškama u nekim zemljama. U Europi su investicije pale za 44%, te je Kina po prvi puta uložila više u OIE od cijele Europe zajedno. 2013. godina je također bila prva godina nakon osam godina rasta da su u zemljama u razvoju pale godišnje investicije. Dio pada investicija se desio zbog smanjenja tehnoloških troškova što je pogotovo točno za solarni fotonapon koji je imao rekordnu godinu unatoč 22% manje investicija. Solarni fotonapon i kopnene vjetroelektrane su postale isplative bez poticaja u nekim zemljama i regijama kao što je Latinska Amerika.

Neke zemlje su ostvarile veliki rast u investicijama kao što je Japan gdje je ostvaren rast od 80%, a rast je ostvaren i u Kanadi, Čileu, Novom Zelandu, Urugvaju i Velikoj Britaniji.

Investicija po ekonomiji

Pad u investicijama je primjećen i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju. U zemljama u razvoju je pad ostvaren po prvi puta od 2004., pri čemu je prošle godine uloženo 93 milijarde dolara što je pad od 14% u odnosu na rekordnu 2012., te malo iznad 2011. godine. U razvijenim zemljama je uloženo 122 milijardi dolara što je najmanja investicija u zadnje četiri godine. Kina je pokrila 61% svih investicija u OIE prošle godine, što je rast u odnosu na 55% u 2012. godini.


Slika 1: Godišnje investicije - podjela na zemlje u razvoju i razvijene zemlje

Rast je ostvaren jedino u Americi (osim Brazila i SAD-a) i Aziji-Oceaniji (osim Kine i Indije). U Aziji-Oceaniji su investicije iznosile 43,3 milijardi dolara što je rast od 47% koji je uglavnom nastao zbog solarnog rasta u Japanu. Europa i Kina su još uvijek glavni investitori sa 49% ukupnih investicija, što je pad u odnosu na 59% u 2012. godini, i to zbog Europe gdje su inevsticije pale za 44%.

Na nivou top 10 država su tri zemlje u razvoju i sedam razvijenih zemalja. Kina je u vodstvu sa 54,2 milijardi dolara, a pratili su je SAD sa 33,9 milijardi dolara, Japan sa 28,6 milijardi dolara, Velika Britanija sa 12,1 milijardi dolara i Njemačka sa 9,9 milijardi  dolara. Idućih pet su Kanada, Indija, Južnoafrička Republika, Australija i Italija.

Kineske investicije su bile za 6% manje u odnosu na 2012. godinu, no unatoč tome je u Kini po prvi puta uloženo više u OIE nego u fosilna goriva. Većina investicija je bila u veliki solar i vjetroelektrane. Osim toga je Kina u pogon pustila čak 29 GW hidroelektrana pri čemu su većinu činili projekti veći od 50 MW.

SAD je najveći investitor kod razvijenih zemalja, s time da je ostvaren pad od 10% u 2013. godini, i to ponajviše zbog nesigurnosti oko poticaja za OIE te velikog rasta plinskog biznisa u toj zemlji. Japan je pak ostvario rekordne investicije, 80% veće u odnosu na 2012. godinu, a većinom se radilo o investicijama u male solarne fotonaponske projekte. Japan je time postao vodeća zemlja za investicije u male distribuirane obnovljive izvore energije sa ukupno 23 milijardi dolara investicija u takve projekte.

U Velikoj Britaniji su investicije skočile za 14% pri čemu se uglavnom razvijalo velike projekte. Njemačke investicije su pak pale na trećinu u odnosu na rekordnu 2010. godinu što je posljedica političkih nesigurnosti politike u toj zemlji te manje aktivnosti za solar i vjetar.

Kanadske investicije konstantno rastu te je prošle godine po prvi puta ušla u top 10 zemalja. Investicije u Indiji su pak bile upola manje u odnosu na rekordnu 2011. godinu. U ostatku Azije su dominantne investicije bile u Filipinima, Tajlandu i Hong Kongu gdje je ostvareno više od 3 milijardi dolara investicija.

Južnoafrička Republika je predvodila Afriku iako je ostvarila pad investicija sa 5,7 na 4,9 milijardi dolara. Uglavnom se investiralo u vjetar i solar i to posebno CSP solar. Drugi najveći investitor u Africi je bila Kenija sa 249 milijuna dolara nakon koje slijede Mauricius i Burkina Faso.

Australija je pak predvodila regiju Pacifik u investicijama sa 4,4 milijarde dolara. Italija na desetom mjestu je ostvarila pad investicija od 75% u odnosu na 2012. godinu. Druge Europske zemlje sa investicijama preko 1 milijarde su bile Danska, Francuska, Grčka, Nizozemska, Švicarska i Švedska.

Brazil je ostao vodeći u Latinskoj Americi unatoč padu od 54% u odnosu na 2012. godinu, čime je ostvaren najlošiji rezultt od 2005. godine te je usput i ispao sa liste top 10 zemalja. U Brazilu su investicije iznosile 3,1 milijardu dolara. Izvan Brazila su investicije u Čile bile 72% više te su iznosile 1,6 milijardi dolara, a pratili su ga Meksiko, Urugvaj, Costa Rica i Peru.

Investicije po tehnologiji

Solarna energija je i ove godine bila vodeća u sektoru po količini investicija sa 113,7 milijardi dolara, odnosno 53% ukupnih investicija. Vjetroelektrane su bile druge sa 80,1 milijardom dolara, što je u rangu sa investicijama iz 2012. godine, i što čini 37% svih investicija. Ostalih 10% su bili biomasa i sagorijevanje otpada sa 8 milijardi dolara, male hidroelektrane sa 5,1 milijardom, biogoriva sa 4,9 milijardi, geotermalna energija sa 2,5 milijardi i oceanska energija sa 0,1 milijardom dolara. Investicije su pale u svim sektorima osim u geotermalnom gdje su rasle za 38%.

Kao i 2012. godine, otprilike 90% solarnih investicija su bile u solarni fotonapon dok je ostatak pokrio CSP. Investicije u solar su pale za čak 20%. Bioenergija je 2007. godine imala veliki dio investicija sa 29%, ali prošle godine je udio iznosio  samo 6%, pri čemu je udio biomase i spaljivanja otpada bio najmajni od 2005. godine, a biogoriva od 2004. godine.

Zemlje u razvoju predstavljaju većinski udio u investicijama u vjetroelektrane i male hidroelektrane dok u drugim tehnologijama predvode razvijene zemlje. Vodeća zemlja u solarnim investicijima je bio Japan pa Kina, a u vjetroelektrane Kina koja je bila puno ispred drugog SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Kanade i Indije. Ostale tehnologije imaju različite trendove pa su investicije u biomasu, male hidroelektrane i geotermalnu energiju bile povećane u razvijenim zemljama ali su pale u zemljama u razvoju, dok su biogoriva pala svugdje.

Investicije po tipu

Svjetka istraživanja i razvoj (R&D) su pali za 2% prošle godine na 9,3 milijardi dolara što je umjereni pad s obzirom da je većina programa zelenih poticaja istekla. Jedini veći pad u istraživanju i razvoju je bio u Kini i Indiji gdje je iznosio 12%. Svjetski gledano je privatni sektor investirao više od javnog treću godinu za redom iako je razlika bila mala jer je privatni sektor pao za 300 milijuna, na ukupno 4,7 milijardi dolara dok su javne investicije narasle za 100 milijuna dolara na ukupno 4,6 milijardi dolara.

R&D troškovi za solar su pali za 2% na 4,7 milijardi dolara, ali je solar imao više financiranja od svih drugih tehnologija zajedno i to četvrtu godinu zaredom. Investicije u vjetroelektrane i oceansku energiju su malo pale, dok su malo rasle za bio energiju, geotermalnu energiju i male hidroelektrane, te su ostale stabilne za biogoriva.

62% aktivnog financiranja su činili veliki projekti, dok je 28% financiranja ostvareno u male distribuirane projekte. U oba slučaja su investicije ove godine pale, dok su rasla fianciranja iz javnog equity tržišta i to za 200% na 11,1 miljardi dolara. Rizični kapital i privatne equity investicije su također pale i to za 46% na 2,2 milijarde dolara.

Investicije u OIE u perspektivi

Bruto investicije u OIE (bez velikih hidroelektrana) su iznosile 192 milijardi dolara, što je pad u odnosu na 234 milijarde u 2012. godini. Ovo je usporedivo sa bruto ulaganjima u fosilna goriva koja su bila 270 milijardi dolara prošle godine u odnosu na 309 milijardi dolara 2012. godine. Prema tome je razlika između njih bila malo manja nego 2012. godine, s time da su OIE ostvarili pad od 18% u odnosu na 2012. godinu, a fosilna goriva su ostvarila pad od 13%.

Ipak većina investicija u fosilna goriva su bila za nadomještanje elektrana koje se gase, te je samo 102 milijarde dolara bilo investirano u nova postrojenja. S druge strane su skoro sve investicije u OIE bile neto, što znači da su se gradila nova postrojenja. Ako tome pridodamo velike hidroelektrane neto investicije u OIE su bile skoro duplo veće od neto investicija u fosilna goriva.

Izvori financiranja

Fondovi za čistu energiju su imali još jednu jaku godinu, s time da se većina takvog financiranja odvija u Europi. Grupno financiranje pak postaje sve popularnije te omogućuje malim tvrtkama i start-upovima da dođu do kapitala. Obveznice za čistu energiju su ostvarile rekordan rezultat prošle godine sa preko 3 milijarde dolara skupljenih u barem 10 potvrđenih transakcija.

Institucionalni investitori uključujući umirovljeničke fondove i osiguravajuća društva imaju sve veću ulogu posebno u Europu. I tu su viđene rekordne investicije, ali je njihov udio u ukupnim financiranjima projekata još uvijek mali zbog različitih političkih i regulatornih barijera.

Banke za razvoj su ponovno bile važan izvor financiranja pa je Europska investicijska banka povećala investicije za čak 98% na 8,8 milijardi dolara, dok je Njemački KfW smanjio invesiticije za 41% na još uvijek impresivnih 6,5 miliijardi dolara. Osim toga su tokom prošle godine neke velike banke za razvoj kao što su već spomenuti EIB, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj objavili da neće financirati termoelektrane na ugljen ukoliko to ne bude nužno. U tome su im se pridružile neke sjeverne Europske zemlje i prekomorski odjeli za pomoć SAD-a.

Trendovi inveticija u 2014.

U prvom kvartalu ove godine je ostvaren 4% rast investicija u odnosu na prvi kvartal 2013., a iznosio je 44,4 milijardi dolara. To je lošiji rezultat od zadnjeg kvartala 2013. što je uobičajeno, jer je prvi kvartal uvijek najlošiji.

Najbolji rezultati su ostvareni u investicijama za male projekte koji su skočili za 42% u odnosu na godinu ranije i to ponajviše zbog ogromnog rasta tržišta u Japanu i SAD-u. Što se tiče regija u provm kvartalu SAD je rastao za 32%, Kina je rasla za 18% dok je Europa pala za 29%. U brojkama je to 4,8 milijardi dolara za SAD, 9,9 milijardi za Kinu i 10,9 milijardi za Europu. Vodeća regija je Azija-Oceanija bez Kine i Indije koja je ostvarila investicije od čak 12,1 milijardi dolara uz rast od 27%.

Ostali članci se mogu pročitati na sljedećim linkovima:

REN 21, prvi dio

REN 21, drugi dio

REN 21, treći dio

REN 21, četvti dio

REN 21, peti dio

 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?