Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

IRENA predstavila izvještaj REthinking Energy 2014 (2. dio) E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 28 Listopad 2014 13:16

IRENA (Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije) je prije par tjedana predstavila svoj izvještaj REthinking Energy 2014 koji analizira transformaciju svjetskog elektroenergetskog sektora, te daje izvještaj o napretku tranzicije prema održivoj energetskoj budućnosti. IRENA-in izvještaj navodi da bi novi sustav čija su osnova obnovljivi izvori energije poboljšao pristup i sigurnost opskrbe energijom, otvorio nova radna mjesta, te poboljšao općenito zdravlje stanovništva i okoliša. Danas donosimo pregled drugog poglavlja koje se bavi troškovima obnovljivih izvora energije.

2. Iskorištavanje obnovljivih izvora energije se ubrzava uz padanje troškova

Razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora energije već duže vrijeme ima obećavajući trend koji je dodatno potvrđen zadnjih par godina kada su dostignuti određeni veliki ciljevi.

Povećana efikasnost i sve manji tehnološki troškovi su omogućili solarnom fotonaponu i kopnenim vjetroelektranama da dostignu nove nivoe troškovne konkurentnosti. Oni su dostigli paritet mreže u mnogim zemljama i uvjetima. Većina drugih OIE također postaju sve jeftiniji. Unatoč padu investicija od čak 22% prošle godine zbog sve manjih troškova se gradi sve više elektrana na OIE.

Na kraju prošle godine je bilo 1.700 GW OIE u svijetu koji su činili 30% ukupne instalirane snage elektrana. Udio OIE u proizvodnji je prvi puta nadmašio 22% pri čemu su hidroelektrane imale udio od 16,4%, vjetroelektrane 2,9%, bioenergija 1,8% i solarni fotonapon, CSP, geotermalna i oceanska energije 1,1%. Tokom prošlog desetljeća je udio OIE u novo instaliranim elektranama skočio sa 20% 2001. godine na čak 58% 2013. godine.

OIE su postali i tehnologija koja se koristi za sustave izvan elektroenergetske mreže jer su jeftiniji od fosilnih goriva u praktički bilo kojem sustavu. Zbog OIE se mijenja i tradicionalna struktura energetskog sektora pa je tako u Njemačkoj više od 46% OIE u vlasništvu zadruga, kućanstava i farmera. OIE tehnologije se mogu kombinirati sa fosilnim elektranama za poboljšanje efikasnosti pa tako postoje elektrane CSP-prirodni plin ili CSP-ugljen termoelektrane.

2.1. Padajući troškovi OIE

Solarni fotonapon i vjetroelektrane su prošle kroz čitavu revoluciju u zadnjih par godina, te su na pragu pariteta mreža - gdje je električna energija jednaka cijeni energije iz mreže - u različitim uvjetima.

Od 2009. do 2013. godine je cijena solarnih fotonaponskih modula pala za 65 do 70% unatoč stabilizaciji cijene prošle godine. Tehnologija je dostigla nove nivoe konkurentnosti na svim razinama. Troškovi rezidencijalnog fotonaponskog sustava u Njemačkoj su pale za 53% u istom razdoblju - a paritet mreže je postignut u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj.

Kopnenim vjetroelektranama je nivelirani trošak električne energije pao za 18% od 2009. godine zbog jeftinije gradnje i veće efikasnosti, dok su troškovi vjetroagregata pali za 30% od 2008. godine. Zajedno sa sve boljom strukturom tržišta, padajući troškovi su stimulira ubrzani godišnji rast iskorištavanja OIE.

OIE tehnologije imaju veliki potencijal za napredak ovisno o njihovoj zrelosti. Njihovi troškovi padaju rastom tržišta, a ta dinamika je posebno očita kod solarnog fotonapona i vjetroelektrana koji su najrazvijeniji.

Solarni fotonapon

Sustavi koji koriste solarni fotonapon su najdohvatljiviji od svih OIE tehnologija zbog svoje modularnosti koja im omogućuje da ih koriste pojedinci, zadruge i mali poslovi. Zbog svojih troškova i inovativnih poslovnih modela oni predstavljaju ekonomično rješenje za proizvodnju električne energije izvan mreže za više od 1,3 milijarde stanovnika na zemlji koji nemaju električnu energiju.

Nedavno smanjivanje troškova znači da se trećina novih i srednje malih solarnih projekata u Europi razvija bez direktnih poticaja. U Čileu će nova 70 MW solarna elektrana prodavati električnu energiju direktno na tržištu, te će izravno konkurirati elektranama sa fosilnim izvorima energije.


Slika 1: Troškovi fotonapona od 2006. do 2014. u Njemačkoj i SAD-u

Troškovi tehnologije su pali zbog bolje efikasnosti (povećanje od 3 do 4,5% u zadnjih deset godina), optimizacije proizvodnje i ekonomije opsega. Zbog tih navedenih faktora i troškova balansiranja sustava (BoS) su nivelirani troškovi električne energije (LCOE) iznimno pali zadnjih godina. BoS troškovi čine veliki dio troškova projekta, koji postaju sve manji te su recimo puno niži u Njemačkoj nego u SAD-u. Razlozi za takvu situaciju se moraju dodatno analizirati.

Kopnene vjetroelektrane

Zbog tehnoloških inovacija i pada troškova LCOE za vjetroelektrane je skoro dostigao bruto cijenu električne energije u Kini, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji, a paritet mreže je već postignut u Brazilu i Danskoj.  U Europi su vjetroelektrane najkonkurentniji izvor novih elektrana, te su u Europi 20% jeftinije od prirodnog plina i za trećinu od termoelektrana na ugljen prema istraživanju EDP-a.

Većina konkurentnosti vjetroelektrana je bila povezana sa tehnološkom evolucijom kod najvećih proizvođača vjetroagregata. Kapitalni troškovi su također pali od 2008/2009. godine, s obzirom da sami vjetroagregati čine najveći udio u cijeni vjetroelektrana (64-84%). Inovacija je i omogućila današnjim vjetroagregatima da iskorištavaju više vjetra na lokaciji. Viši stupovi, veće lopatice i bolji dizajn istih te bolje upravljanje vjetroagregatima je povećalo faktori iskorištenja koji je u Danskoj i SAD-u skočio za više od 20% u zadnjem desetljeću.

Priobalne vjetroelektrane

Priobalne vjetroelektrane spadaju u nadolazeći sektor koji bi trebao rasti ubrzano sa padom troškova. Priobalne vjetroelektrane imaju tendenciju da budu najveće moguće, a prosječna veličina danas im je 200 MW. Krajem prošle godine ih je bilo više od 7 GW u svijetu.

One imaju manji vizualni utjecaj i problema sa bukom za razliku od kopnenih vjetroelektrana, te puno veći faktor iskorištenja (40 do 50%) zbog jačih i konzistentnijih vjetrova. Zbog toga su pouzdanije, te zanimljive ukoliko se mogu izgraditi blizu centara opterećenja. Investicijski troškovi su puno veći nego za kopnene vjetroelektrane s time da se očekuje pad troškova za 17 do 23%.

Komercijalni vjetroagregati imaju snagu od 5 do 7 MW, s time da se razvijaju 10 MW modeli koji bi trebali smanjiti LCOE troškove. Samo u Europi bi ih trebalo biti 40 GW do 2020. godine, a ovako brzi razvoj je omogućio ulaz giganata na tržište kao što su General Electric i Siemens.

Koncentrirana solarna energije (CSP)

CSP koristi zrcala kojima se koncentrira solarna energija na medij za prijenos topline s kojim se onda pogoni tradicionalna turbina. Svjetska instalirana snaga je oko 3,4 GW. LCOE za CSP je za trećinu veći od onog za solarni fotonapon. Ipak, ona nekada nije dobro vrednovana zato što omogućuje spremanje energije koje je u nekim slučajevima jeftinije od baterijskog spremanja energije.

CSP mora imati snagu od barem 50 MW kako bi postigao skalabilnu efikasnost što znači da su zanimljivi samo za velike sustave. Kombinacija fosilnih elektrana sa CSP postaje sve zanimljivije zbog povećane efikasnosti fosilne elektrane, a i omogućuje brži razvoj CSP-a.

Razvoj mrežnih tehnologija i spremanja energije

Vremenska i prostorna razlika u potrošnji i potrebi za električnom energijom je jedan od glavnih izazova u transformaciji energetskog sektora.

Kontrolirano energetsko spremanje koje bi omogućilo OIE poizvedenoj u jednom trenutku da se koristi kasnije bi omogućilo veću penetraciju varijabilnih obnovljivih izvora energije uz manje troškove. Opcija za spremanje koje su tehnički i ekonomski isplative ima još uvijek malo. Reverzibilne hidroelektrane čine 99% svih svjetskih mogućnosti spremanja energije a ima ih oko 135 do 140 GW. Baterijske tehnologije spremanja energije se razvijaju zadnjih par godina, te postoje operativna rješenja za različite aplikacije. Tehnološki razvoj bi trebao omogućiti rast tog tržišta sa 200 milijuna dolara prošle godine na čak 19 milijardi dolara do 2017. godine.

Kod elektroenergetskih mreža se očekuju investicije u tehnička unapređenja udaljenih dalekovoda te pojačavanje lokalnih mreža, razvoj tržišta regulacijskih djelatnosti, tehnologije koje ubrzavaju dispečere i integraciju alata za predviđanje proizvodnje. Troškovi za nadogradnju mreže i spremanje energije ubrzano padaju od 2005. godine. Prednosti uključuju izbjegavanje ograničavanja vjetra/solara, izbjegavanja preopterećenja mreža i isporuka energije koja ne proizvodi ugljični-dioksid.

2.2 Povećane mogućnosti iskorištavanja

OIE tehnologije su efikasne kod različitih veličina te su modularne i raznolike kod proizvodnje električne energije, ali i za grijanje, hlađenje i transport. Unutar elektroenergetskog sektora, OIE gura prijelaz sa centraliziranih elektroprivreda na distribuiranu lokalnu proizvodnju.

Budućnost mnogih tržišta čine široki miks fosilnih goriva i obnovljivih izvora energije, decentralizirane proizvodnje, veće mogućnosti spremanja energije i poboljšanja u pokrivanju potreba za opskrbom. Distribuirana proizvodnja se pojavljuje kod tržišta sa većom penetracijom OIE kao što je Njemačka.

Ukupno gledano je tržište robusnije nego prije pet godina. U drugom kvartalu je svjetska snaga mini-mreža narasla na 4.393 MW što je porast od 6%. Do 2022. godine bi njihova instalirana snaga trebala biti veća od 15 GW.

OIE su tehnologija za upotrebu na mjestima gdje nema mreže

OIE tehnologije koje nisu spojene na mrežu uključujući samostojeće sustave i sustave malih mreža također postaju sve zanimljiviji kao alternativa centraliziranim sustavima u regijama u razvoju gdje je pristup elektroenergetskoj mreži nepostojeći. Njihova distribuirana priroda im omogućuje da se pripreme za lokalne uvjete te koriste bliže mjestu potražnje.

Samostojeća rješenja kao što su piko solarni sustavi za kućne sustave se sve više koriste te ih ima više od 5 milijuna. Bangladeš je predvodnik sektora sa više od 3 milijuna takvih sustava. Tržište za solarne fotonaponske sustave bi trebalo narasti sa 551 milijuna dolara danas do 2,4 milijarde dolara u 2024. godini, s time da bi prodaja piko solara trebala skočiti sa 8,2 milijuna godišnje ove godine na 64,3 milijuna do 2024. godine.

Sve važniju ulogu bi trebali imati i mini-mreže snage od nekoliko kW do nekoliko MW koje bi pokrile potrebe za cijela sela, a mogu se integrirati i u centralnu elektroenergetsku mrežu. OIE su najbolja opcija za nove mini-mreže zbog sve manjih troškova i veće zrelosti. Oni su idealni za otoke koji uglavnom koriste fosilna goriva snage 1 do 20 MW pri čemu bi se implementacijom OIE troškovi proizvodnje smanjili.

2.3. Preporuke za donosioce odluka

Kako bi se omogućio budući razvoj sektora donosioci odluka bi trebali razmišljati o slijedećem:

- javni poticaji mogu pomoći, a i ubrzati padanje troškova obnovljivih izvora energije. Tehnološka i ekonomska iskoristivost OIE projekata jako ovisi o tržištima gdje se koriste. Vlade mogu olakšati korištenje smanjivanjem rizika pomoću stabilnosti i predvidivosti političkog okvira.

- OIE tehnologije zahtjevaju skrojenu podršku tokom ranije faze razvoja od osnovne znanosti, istraživanja i komercijalnog razvoja

- obrazac novog tržišta električne energije koji potiče tehnološki razvoj stvara izazove u politici pošto će većom penetracijom OIE i spremanja doći do optimizacije dizajniranja sustava

- politika se mora adaptirati zbog mijenjajuće dinamike tržišta što znači da vlada treba na vrijeme reagirati i mijenjati oblike poticaja za OIE

- integracija i menadžment varijabilne proizvodnje iz OIE u elektroenergetsku mrežu treba nadgledati što znači da treba investirati u pametnu infrastrukturu i tehnologije spremanja energije te stvoriti odgovarajući okvir

- tehnološka inovacija je ključni pokretač za širenje korištenja OIE, čime se povećava potencijal resursa te smanjuju troškovi opskrbe električnom energijom

Prvi članak o izvještaju možete pročitati ovdje.

Tags:     irena      rethinking      transformacija      obnovljivi izvori energije      energetska budućnost      elektroenergetski sektor      solar      vjetar      hidroelektrane      troškovi      investicije
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?