Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

IRENA-in izvještaj o perspektivi OIE u Kini do 2030. E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 10 Veljača 2015 16:30

U sklopu svojih izvještaja o budućnosti obnovljivih izvora energije u svijeta IRENA (Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije) je počela objavljivati pregled i potencijal tržišta po državama do 2030. godine.

Prvi izvještaj koji se pojavio je bio za Kinu te se isti na engleskom jeziku može pronaći ovdje. U ovom tekstu će se prenijeti sažetak te studije.

Kina je najveći potrošač energije u svijetu te bi prema procjenama trebala povećati svoju potrošnju za 60% do 2030. godine. Kina uvozi velike količine nafte i prirodnog plina sa tendencijom još većeg uvoza, te se stoga sve više okreće obnovljivim izvorima energije kako bi osigurala energetsku sigurnost.

Kao rezultat toga Kina ima najveću svjetsku instaliranu snagu vjetroelektrana i hidroelektrana, te ima veliku većinu svjetskih solarnih kolektorskih sustava i bioplinskih postrojenja. Osim toga je zadnjih godina instalirala više solarnih fotonaponskih sustava od cijele Europe. Kina je usto postala i veliki izvoznik OIE tehnologija, te tako proizvodi dvije trećine svjetske proizvodnje solarnih fotonaponskih modula. Cijeli OIE sektor je zapošljavao čak 2,6 milijuna ljudi u 2013. godini, te ima financijske mogućnosti taj udio i povećati.

REmap 2030: Kineski OIE potencijal

IRENA-in REmap 2030 pokazuje da se udio OIE u svjetskom energetskom miksu može udvostručiti do 2030. godine, a Kina bi tu imala ključnu ulogu. Ukoliko se bude radilo po principu "business as usual" udio OIE u Kineskom miksu bi trebao skočiti sa 7% u 2010. godini na 16% do 2030. Ukoliko se iskoriste adekvatni poticaji i podrška bi taj udio mogao biti učetverostručen na 26% sa tehnologijama koje danas postoje. Time bi Kina postala najveći korisnik OIE, pri čemu bi ona činila otprilike 20% svjetske proizvodnje OIE.

Strategija za diverzificirani OIE miks u energetskom sektoru

Trenutačno Kina dobiva 20% električne energije iz OIE, te bi u uobičajenom scenariju taj udio skočio na 30% do 2030., dok bi prema REmap planu došao na 40% do 2030. godine. Najveći udio bi kao i danas imale hidroelektrane, ali bi najveći rast ostvarile vjetroelektrane i solarne elektrane kao što je i prikazano na slici 1.


Slika 1: Proizvodnja energije iz OIE - udio 2010. i 2030. godine

Potencijal hidroelektrana za Kinu je 400 GW do 2030. godine po oba scenarija, s time da bi od toga trebalo napraviti barem 100 GW reverzibilnih hidroelektrana. Kod vjetroelektrana bi prema REmap scenariju trebalo doći sa 91 GW u 2013. na otprilike 500 GW u 2030. godini za kopnene vjetroelektrane, te još 60 GW priobalnih vjetroelektrana. Za to će biti potrebno izgraditi mnogo dalekovoda za spoj lokacija sa najboljim resursima vjetra sa centrima potrošnje na jugu i istoku Kine. Kina je 2013. izgradila 13 GW solarnih fotonaponskih elektrana, a prema REmap-u bi do 2030. trebala izgraditi 308 GW što je otprilike duplo više nego što je instalirana snaga danas. Otprilike 40% bi trebali biti mali distribuirani projekti. Sama Kina sada ima plan od 70 GW do 2017. godine sa jednakim omjerom velikih i distribuiranih projekata.

Što se tiče konkurentnosti i vanjskih troškova Kina bi za veću konkurentnost solarnog fotonapona trebala uvesti državni iznos od otprilike 50 dolara po toni ispuštenog ugljičnog-dioksida. S obzirom na nedostatak prijenosnih mreža u Kini biti će potrebno razviti regionalnu koordinaciju između provincija te poboljšati razmjenu električne energije sa susjednim zemljama. Osim toga OIE bi trebale dobiti preferencijalni status u prijenosu električne energije. Sada taj status imaju samo sporadično, a ugljen ima prioritet. Također bi trebalo dodatno ulagati u razvoj elektroenergetske mreže uključujući pametne mreže koje bi trebale biti osnova za rad sa varijabilnim OIE koji se nalaze daleko od centara potrošnje.

Uloga biomase u OIE tranziciji

Prema REmap 2030 moderna biomasa bi bila odgovorna za otprilike četvrtinu potrošnje OIE, primarno za grijanje i gorivo. Ovo će se teško postići zbog velikog korištenja biomase na tradicionalan i neefikasan način u cijeloj državi. Sama Kina ima velike potencijale biomase, a danas se većinom koristi u tradicionalnoj formi za kuhanje. Proizvodnja električne energije iz biomase i otpada bi trebalo činiti 10% proizvodnje električne energije do 2030. godine. Osim toga bi se mogla koristiti u industrijskim procesima proizvodnje topline i električne energije za proizvodnju pare. Također bi se trebalo proizvoditi puno više biogoriva za transport i to 25 do 37 milijardi litara. Kako bi se postigla REmapova procjena za biomasu Kina bi morala iskoristiti dvije trećine svog potencijala biomase.

Troašk REmap-a 2030

Kako bi se postigao REmap 2030 cilj od sada do 2030. bi Kina godišnje morala ulagati 145 milijardi dolara, što je porast od 54 milijardi dolara investicija godišnje u OIE tehnologije u odnosu na trenutačna predviđanja. S obzirom na smanjeni utjecaj emisija ugljičnog-dioksida i boljeg zdravlja stanovništva godišnje uštede u troškovima bi korištenjem OIE bile od 55 do 228 milijadi dolara.

Smanjivanje emisija ugljičnog-dioksida

Kina proizvodi najveće emisije ugljičnog-dioksida na svijetu pa je tako procijenjeno da je tokom 2012. emitirala 7 GT CO2, a do 2030. bi taj iznos trebao biti za 50% veći. Prema REmapu bi se taj iznos mogao smanjiti na rast od samo 25% i to manjim korištenjem ugljena uglavnom u elektroenergetskom sektoru. Čak i ako se iskoristi REmapov cilj Kina bi do 2030. koristila jednaku količinu ugljena kao i danas. Kina bi i nakon 2030. godine trebala nastaviti sa sve većim korištenjem OIE i prijelazom na održivi energetski sustav.

Kako bi se ostvarili svi navedeni ciljevi REmap 2030 preporuča između ostaloga slijedeće:

- razviti opsežan državni energetski plan koji uključuje infrastrukturu potrebnu za prijenos i distribuciju električne energie, topline i plina

- uvesti poreze odnosno plaćanje za ispuštanje CO2 koji onečišćuje atmosferu, te ujedno raditi opsežne studije utjecaja pojedinih energenata na okoliš

- postaviti OIE ciljeve u proizvodnji, transportu i zgradama

- uspostaviti državno elektronergetsko tržište uz stvaranje ekonomskih poticaja za fleksibilan rad te dovođenje novih investitora

- povećati podršku vlade za inovacije, istraživanje i razvoj kako bi se smanjili troškovi OIE

- potaknuti razvoj iduće generacije OIE tehnologija, te razviti sustav tržišta biomase

Izvor: www.irena.org

Tags:     kina      obnovljivi izvori energije      perspektiva      oie      irena      potencijal      remap      biomasa      vjetroelektrane      solar      fotonapon      hidroelektrane
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?