Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Utorak, 10 VeljaÄŤa 2015 16:30

U sklopu svojih izvještaja o budu?nosti obnovljivih izvora energije u svijeta IRENA (Me?unarodna agencija za obnovljive izvore energije) je po?ela objavljivati pregled i potencijal tržišta po državama do 2030. godine.

Prvi izvještaj koji se pojavio je bio za Kinu te se isti na engleskom jeziku može prona?i ovdje. U ovom tekstu ?e se prenijeti sažetak te studije.

Kina je najve?i potroša? energije u svijetu te bi prema procjenama trebala pove?ati svoju potrošnju za 60% do 2030. godine. Kina uvozi velike koli?ine nafte i prirodnog plina sa tendencijom još ve?eg uvoza, te se stoga sve više okre?e obnovljivim izvorima energije kako bi osigurala energetsku sigurnost.

Kao rezultat toga Kina ima najve?u svjetsku instaliranu snagu vjetroelektrana i hidroelektrana, te ima veliku ve?inu svjetskih solarnih kolektorskih sustava i bioplinskih postrojenja. Osim toga je zadnjih godina instalirala više solarnih fotonaponskih sustava od cijele Europe. Kina je usto postala i veliki izvoznik OIE tehnologija, te tako proizvodi dvije tre?ine svjetske proizvodnje solarnih fotonaponskih modula. Cijeli OIE sektor je zapošljavao ?ak 2,6 milijuna ljudi u 2013. godini, te ima financijske mogu?nosti taj udio i pove?ati.

REmap 2030: Kineski OIE potencijal

IRENA-in REmap 2030 pokazuje da se udio OIE u svjetskom energetskom miksu može udvostru?iti do 2030. godine, a Kina bi tu imala klju?nu ulogu. Ukoliko se bude radilo po principu "business as usual" udio OIE u Kineskom miksu bi trebao sko?iti sa 7% u 2010. godini na 16% do 2030. Ukoliko se iskoriste adekvatni poticaji i podrška bi taj udio mogao biti u?etverostru?en na 26% sa tehnologijama koje danas postoje. Time bi Kina postala najve?i korisnik OIE, pri ?emu bi ona ?inila otprilike 20% svjetske proizvodnje OIE.

Strategija za diverzificirani OIE miks u energetskom sektoru

Trenuta?no Kina dobiva 20% elektri?ne energije iz OIE, te bi u uobi?ajenom scenariju taj udio sko?io na 30% do 2030., dok bi prema REmap planu došao na 40% do 2030. godine. Najve?i udio bi kao i danas imale hidroelektrane, ali bi najve?i rast ostvarile vjetroelektrane i solarne elektrane kao što je i prikazano na slici 1.


Slika 1: Proizvodnja energije iz OIE - udio 2010. i 2030. godine

Potencijal hidroelektrana za Kinu je 400 GW do 2030. godine po oba scenarija, s time da bi od toga trebalo napraviti barem 100 GW reverzibilnih hidroelektrana. Kod vjetroelektrana bi prema REmap scenariju trebalo do?i sa 91 GW u 2013. na otprilike 500 GW u 2030. godini za kopnene vjetroelektrane, te još 60 GW priobalnih vjetroelektrana. Za to ?e biti potrebno izgraditi mnogo dalekovoda za spoj lokacija sa najboljim resursima vjetra sa centrima potrošnje na jugu i istoku Kine. Kina je 2013. izgradila 13 GW solarnih fotonaponskih elektrana, a prema REmap-u bi do 2030. trebala izgraditi 308 GW što je otprilike duplo više nego što je instalirana snaga danas. Otprilike 40% bi trebali biti mali distribuirani projekti. Sama Kina sada ima plan od 70 GW do 2017. godine sa jednakim omjerom velikih i distribuiranih projekata.

Što se ti?e konkurentnosti i vanjskih troškova Kina bi za ve?u konkurentnost solarnog fotonapona trebala uvesti državni iznos od otprilike 50 dolara po toni ispuštenog uglji?nog-dioksida. S obzirom na nedostatak prijenosnih mreža u Kini biti ?e potrebno razviti regionalnu koordinaciju izme?u provincija te poboljšati razmjenu elektri?ne energije sa susjednim zemljama. Osim toga OIE bi trebale dobiti preferencijalni status u prijenosu elektri?ne energije. Sada taj status imaju samo sporadi?no, a ugljen ima prioritet. Tako?er bi trebalo dodatno ulagati u razvoj elektroenergetske mreže uklju?uju?i pametne mreže koje bi trebale biti osnova za rad sa varijabilnim OIE koji se nalaze daleko od centara potrošnje.

Uloga biomase u OIE tranziciji

Prema REmap 2030 moderna biomasa bi bila odgovorna za otprilike ?etvrtinu potrošnje OIE, primarno za grijanje i gorivo. Ovo ?e se teško posti?i zbog velikog korištenja biomase na tradicionalan i neefikasan na?in u cijeloj državi. Sama Kina ima velike potencijale biomase, a danas se ve?inom koristi u tradicionalnoj formi za kuhanje. Proizvodnja elektri?ne energije iz biomase i otpada bi trebalo ?initi 10% proizvodnje elektri?ne energije do 2030. godine. Osim toga bi se mogla koristiti u industrijskim procesima proizvodnje topline i elektri?ne energije za proizvodnju pare. Tako?er bi se trebalo proizvoditi puno više biogoriva za transport i to 25 do 37 milijardi litara. Kako bi se postigla REmapova procjena za biomasu Kina bi morala iskoristiti dvije tre?ine svog potencijala biomase.

Troašk REmap-a 2030

Kako bi se postigao REmap 2030 cilj od sada do 2030. bi Kina godišnje morala ulagati 145 milijardi dolara, što je porast od 54 milijardi dolara investicija godišnje u OIE tehnologije u odnosu na trenuta?na predvi?anja. S obzirom na smanjeni utjecaj emisija uglji?nog-dioksida i boljeg zdravlja stanovništva godišnje uštede u troškovima bi korištenjem OIE bile od 55 do 228 milijadi dolara.

Smanjivanje emisija uglji?nog-dioksida

Kina proizvodi najve?e emisije uglji?nog-dioksida na svijetu pa je tako procijenjeno da je tokom 2012. emitirala 7 GT CO2, a do 2030. bi taj iznos trebao biti za 50% ve?i. Prema REmapu bi se taj iznos mogao smanjiti na rast od samo 25% i to manjim korištenjem ugljena uglavnom u elektroenergetskom sektoru. ?ak i ako se iskoristi REmapov cilj Kina bi do 2030. koristila jednaku koli?inu ugljena kao i danas. Kina bi i nakon 2030. godine trebala nastaviti sa sve ve?im korištenjem OIE i prijelazom na održivi energetski sustav.

Kako bi se ostvarili svi navedeni ciljevi REmap 2030 preporu?a izme?u ostaloga slijede?e:

- razviti opsežan državni energetski plan koji uklju?uje infrastrukturu potrebnu za prijenos i distribuciju elektri?ne energie, topline i plina

- uvesti poreze odnosno pla?anje za ispuštanje CO2 koji one?iš?uje atmosferu, te ujedno raditi opsežne studije utjecaja pojedinih energenata na okoliš

- postaviti OIE ciljeve u proizvodnji, transportu i zgradama

- uspostaviti državno elektronergetsko tržište uz stvaranje ekonomskih poticaja za fleksibilan rad te dovo?enje novih investitora

- pove?ati podršku vlade za inovacije, istraživanje i razvoj kako bi se smanjili troškovi OIE

- potaknuti razvoj idu?e generacije OIE tehnologija, te razviti sustav tržišta biomase

Izvor: www.irena.org

Tags:     kina      obnovljivi izvori energije      perspektiva      oie      irena      potencijal      remap      biomasa      vjetroelektrane      solar      fotonapon      hidroelektrane
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za po?etnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?