IRENA je početkom ove godine objavila izvještaj o troškovima proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u 2014. godini. Cijeli izvještaj na engleskom jeziku je dostupan ovdje, a s obzirom na svoj opseg od 164 stranice i iznimnu zanimljivost ćemo ga prenijeti u desetak članaka.

1. Svjetski trendovi za tržište električne energije

Uvod

Tehnologije obnovljivih izvora energije mogu pomoći državama da ispune svoje političke ciljeve za sigurnu, pouzdanu i dostupnu električnu energiju za sve te promociju socijalnog i ekonomskog razvoja. Ono što mnogi ne uzimaju u obzir je činjenica da je uz nedavni pad troškova cijena tih tehnologija sada niža nego kod drugih alternativa.
Ovo što danas vidimo je početak kompletne transformacije energetskog sektora od strane OIE tehnologija. Sa sve većim korištenjem pojedinih tehnologija padaju i troškovi za njih pa se recimo za udvostručenu instaliranu snagu solarnog fotonapona cijena smanjuje za 18 do 22%, dok se kod vjetroelektrana smanjuje za 10%. Ova tehnologija postaje i sve efikasnija što znači da trošak proizvodnje energije iz OIE tehnologija sve brže pada.

Ovaj izvještaj sažima povijesne trendove u troškovima i performansama OIE proizvodnih tehnologija te daje informacije o najnovijim procjenama troškova za 2014. godinu. Podaci o troškovima su se izvukli iz IRENA-ine baze podataka u kojoj se nalazi 9.000 većih OIE projekata i preko 750.000 malih solarnih fotonaponskih sustava. U prošlosti je korištenje OIE projekata bilo ograničeno zbog mnogih barijera uključujući visoke početne troškove, ali su danas oni sve više troškovno kompetitivni, te su najekonomičniji naspram fosilne proizvodnje na lokacijama sa dobrim resursima.

Cilj ovog izvještaja je dati trenutačne provjerene podatke o troškovima i performansama OIE proizvodnih tehnologija po zemljama i regijama, pokazati još jednom kakva je kompetitivnost OIE i da su danas oni najekonomičniji izbor za nove instalacije, prezentirati poslovni scenarij za OIE uz stvarne projektne troškove, osigurati da vlade imaju najnovije provjerene podatke o energetskoj industriji i poslati jaku poruku o sve manjim troškoviima OIE i njihovoj sve većoj kompetitivnosti. Posebno je važno da svi budu informirani o sve nižim cijenama obnovljivih izvora energije - pogotovo jer iako drže polovicu novo instalirane snage na svijetu, OIE izvori se još uvijek ne iskorištavaju na adekvatnoj razini ukoliko se žele spriječiti klimatske promjene.

Različita metrika troškova

Važno je uzeti u obzir da se trošak proizvodnje električne energije iz OIE tehnologija može mjeriti na više načina, a svaki način daje određeni uvid. Analiza u ovom izvještaju daje statičku analiza troškova. Optimalni utjecaj svake OIE tehnologije u energetskom miksu zemlje pak zahtjeva dinamički model troškova elektroenergetskog sustava koji bi uzeo u obzir kompleksnost samog sustava.

U ovom izvještaju se uspoređuju troškovi i performanse OIE tehnologija u odnosu na druge tehnologije, države i regije. Analiza se fokusira na trošak opreme, ukupne instalacijske troškove, LCOE (nivelizirani trošak električne energije). Što se tiče životnog vijeka projekata tu su uzeti konzervativni podatci, koji reflektiraju ekonomsku realnost investitora koji traže što brži povrat investicije.

Ponderirani prosječni trošak kapitala (WACC)

Analiza u ovom izvještaju uzima WACC za projekt od 7,5% u OECD zemljama i Kini, gdje su troškovi posuđivanja relativno niski i stabilna regulatorna i ekonomska politika smanjuje percipirani rizik za OIE projekte, te 10% za ostatak svijeta. Ovi procijenjeni troškovi uzimaju u obzir prosječne vrijednosti, ali realnost je da su troškovi zajma varijabilni između pojedinačnih projekata i zemalja ovisno o mnogim faktora. To može poprilično utjecati na prosječan trošak kapitala i LCOE OIE projekata. To označava i važno političko pitanje - u eri niskih troškova opreme za OIE, osiguravanje političkih i regulatornih uvjeta može minimizirati rizik za projekte što može biti efikasna način za smanjivanje LCOE. Glavni faktor koji određuje trošak kapitala je rizik pa projekt sa većim rizikom zahtjeva veći povrat novaca.

Projekte može razvijati i vlada i privatni sektor. Vlada u prosjeku može dobiti nižu kamatu jer je rizik uglavnom manji. Ali projekti koje razvijaju vlade su najčešće skuplji od komercijalnih projekata koji se trude biti što jeftiniji. Dodatna komplikacija je da mali projekti od privatnih investitora ili društava mogu imati problema sa dobijanjem financiranja ili ako dobiju financiranje plaćaju višu kamatu.

Treba uzeti u obzir da je financijska struktura OIE projekata i trošak kapitala vrlo ovisan o vrsti tehnologije, zemlji, developeru i regiji. S obzirom na velike razlike u realnim podacima pokazuju da specifični faktori projekata i priroda i iskustvo developera imaju veliki utjecaj na financijske troškove i povrat sredstava. To pokazuje da će biti potrebna iznimno velika količina podataka da se dobije jasno razumijevanje različitih faktora rizika za financijske troškove.

Ipak u razvijenim zemljama samo 12-13% developera financijske ili ekonomske faktore uzima kao najveću barijeru razvoja projekta. Ta situacija može biti prilično drugačija u zemljama u razvoju gdje je developerima vrlo teško doći do financiranja ili postoji preveliki trošak za financiranje. Stoga se radi multi ili bilateralno posuđivanje koje može biti ključno za dobivanje komercijalnog financiranja. U Africi je WACC recimo 15-20% ukoliko ne postoje jake garancije što je puno više nego u OECD zemljama gdje je od 6-12%. Smanjivanje ovih troškova bi poboljšalo ekonomsku situaciju za takvu vrstu projekata u Africi.

Uplitanje javnog sektora i garancije mogu smanjiti onaj dio rizika za developere nad kojima oni nemaju kontrolu te potiče privatni sektor da investira  na osnovu projektnih tehničkih i ekonomskih vrlina. Rezultat toga je sve veća zainteresiranost za javno-privatna partnerstva s ciljem da se razvije javna politika i regulatorni okvir koji bi potaknuo bilateralni ili multiateralno pozajmljivanje čime bi se povećale investicije privatnog sektora u obnovljive izvore energije i klimatsko financiranje općenito. Skupljanjem iskustva komercijalnih davatelja zajmova u financiranju OIE projekata u robusnim regulatornim i ekonomskim okvirima bi trebalo poboljšati pristup i uvjetima financiranja. To bi imalo vrlo važan utjecaj na razvoj OIE u zemljama u razvoju gdje postoji ogroman neiskorišteni potencijal čime bi se pokrila sve veća potražnja za električnom energijom.

Idući tjedan možete očekivati drugi dio u kojem ćemo pisati o OIE proizvodnim troškovima u 2014. godini.