Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Izvješće o napretku EU prema ciljevima za 2020. godinu E-mail
Autor Diana Međimorec   
Srijeda, 02 Veljača 2011 16:15

Europska komisija objavila je izvješće o napretku Europske unije i država članica prema dostizanju postavljenih ciljeva za 2020. godinu.

Izvješće naslovljeno „Renewable Energy: Progressing towards the 2020 target“, COM(2011) 31 daje pregled trenutnog stanja na području obnovljivih izvora energije u EU. Podsjetimo se, još 2009. EU je donijela Direktivu o  promociji korištenja obnovljivih izvora energije 2009/28, koja razrađuje postavljene ciljeve popularno zvane „20-20-20 do 2020.“ kojim se želi povećati udio obnovljivih izvora na 20% u ukupnoj bruto potrošnji energije, smanjiti ukupna potrošnja za 20% upotrebom mjera energetske učinkovitosti i smanjiti emisije CO2 za 20%. Svaka država članica obvezala se pripremiti Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP) i poslati ga Komisiji do 5.prosinca 2010. godine.  Ovo se izvješće o napretku upravo temelji na poslanim NREAP-ima i statističkim podacima za 2010. godinu.

Nova Direktiva, za razliku od prošlih, definira cjelokupno područje obnovljivih izvora energije, znači ne samo proizvodnju električne energije, već i proizvodnju toplinske energije i sektor biogoriva. Također, zadaje čvrste ciljeve i određuje proces praćenja ostvarenja tih ciljeva. Takav novi pristup naveo je i države članice na ozbiljniji pristup tom području, pa Izvješće navodi da je 2009. godine 62% investicija u energetske proizvodne objekte bilo upravo u projekte obnovljivih izvora energije. Projekcije država članica navode na zaključak da se može očekivati značajniji porast aktivnosti na području obnovljivih izvora. Konkretno, Austrija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Litva, Malta, Nizozemska, Slovenija i Švedska očekuju da će premašiti zacrtane ciljeve i omogućiti državama koje ne mogu doseći svoje ciljeve korištenje mehanizama suradnje, koji su također opisani u Direktivi. Mehanizmi suradnje (cooperation mechanisms) zapravo dozvoljavaju mogućnost statističkog prijenosa „viška“ proizvedene energije iz obnovljivih izvora iz države koja takav „višak“ ima u državu koja nema dovoljno obnovljivih izvora i nije dosegla svoje ciljeve. Također, dozvoljava se zajedničko ulaganje u projekte obnovljivih izvora, a proizvedena se energija ponovno statistički dijeli na države koje su sufinancirale projekt.

Iz planova država članica vidljivo je da se u 2020. godini može očekivati udio od 37% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije u EU. Takva ekspanzija zahtijeva znatno ubrzanje i modernizaciju električne mreže u EU. Elektroenergetski sustavi trebali bi biti međusobno bolje povezani i fleksibilniji, a očekuje se i uvođenje koncepta „pametnih mreža“ (smart grids). Sve to iziskuje znatne investicije i EU će trebati raditi na pronalaženju sredstava za takve zahvate. EU procjenjuje da će za realizaciju ciljeva za 2020. biti potrebno više od bilijun (1012) eura, od čega polovica odlazi na izgradnju novih ili zamjenu starih proizvodnih postrojenja. To znači da će se dosadašnja godišnja ulaganja u iznosu od 35 milijardi eura trebati udvostručiti na 70 milijardi eura. Čak i izvan EU, vidljiv je zamjetan interes za obnovljive izvore energije. Primjerice u SAD-u i Kini su također uvedene mjere za povećanje ulaganja u „čiste“ tehnologije. To samo pokazuje da se i izvan Europe, obnovljivi izvori energije smatraju obećavajućom industrijom za budućnost koja će doprinijeti inovativnosti, energetskoj sigurnosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova.


Države članice EU trebaju poticati obnovljive izvore energije, ali na efikasan način. Potrebno je odabrati najbolje moguće mehanizme poticanja za različite vrste tehnologija i stadija u kojima se neka tehnologija nalazi. Mogući instrumenti su: poticajne feed-in tarife, bespovratna sredstva, povoljni zajmovi i jamstva, fondovi, premije, zeleni certifikati, fiskalne (porezne) mjere i natječaji.  Ključ poticaja je dijeljenje pojedinih rizika koji su različiti za različite tehnologije. Primjerice, financiranje istraživačkih i razvojnih projekata uglavnom se odvija putem bespovratnih sredstava ili subvencija investicije, jer privatni sektor često ne želi ulagati i neprovjerene tehnologije. Jednom kad tehnologija sazrije, ali još nije konkurentna postojećim tehnologijama, prelazi se na potpore proizvodnji, za koje je ključno da budu unaprijed definirane, kontinuirane i nipošto retroaktivne (npr. ukidanje već „obećanih“ zakonskih poticaja) kako se ne bi obeshrabrili investitori. Konačni cilj je da tehnologija postane i ekonomski konkurentna postojećim tehnologijama i samo je tada moguće ukinuti poticaje. Dakako, važno je naglasiti da su obnovljivi izvori danas nekonkurentni i zato što fosilni izvori također primaju znatne poticaje, što je utvrdila Međunarodna agencija za energiju (IEA), a koje smo već spominjali na našim stranicama. Svi troškovi poticaja trebaju se crpiti od potrošača energije, a ne iz državnog proračuna (poreznih obveznika) kako bi se izbjegle tzv. „stop-start“ mjere, kojima su priskočile neke europske vlade.

Izvješće ističe i potrebu da se projekti obnovljivih izvora energije razvijaju i grade tamo gdje za to ima najviše ekonomskog smisla i gdje neće negativno djelovati na okoliš. Pritom je nužno voditi računa i o faktorima kao što su udaljenost od potrošača energije, priključak i utjecaj na mrežu, prihvaćanje javnosti i stvaranje radnih mjesta. Poticajne mjere će trebati biti dodatno prilagođavane s vremenom kako bi se najuspješnije spojili svi ti faktori i kako ne bi došlo do distorzije tržišta.

Osim donošenja regulative, države, regije i lokalne zajednice moraju ubrzati svoje napore na obrazovanju kadrova, razvoju vještina i jačanju kapaciteta kako bi se projekti i investicije mogli uspješno realizirati.  Takve aktivnosti nužne su radi pojednostavljivanja administrativnih procedura, povećanja transparentnosti procesa ishođenja dozvola i brže realizacije projekata. Izvješće predlaže i uvođenje zajedničkog vlasništva projekata s lokalnim zajednicama, gdje bi lokalne zajednice imale vlasnički udio u projektu, što znači da bi ili dijelile profit od projekta ili smanjile cijenu električne energije.

Izvješće snažno zagovara integraciju tržišta, odnosno jedinstveno europsko tržište obnovljivih izvora energije i tzv. pan-europski pristup razvoju obnovljivih izvora. Europska komisija procjenjuje da bi se integracijom u jedinstveno europsko tržište, za razliku od sadašnjih državnih, godišnje moglo uštedjeti do 10 milijardi eura. Takav pan-europski pristup uključuje i sudjelovanje država članica u projektima offshore vjetroelektrana na europskom sjeveru i na projektima solarne energije na Mediteranu, kao što su Desertec (http://www.desertec.org/en/)ili Solar Mediterranean Plan (20 GW obnovljivih izvora na južnoj obali Mediterana).


Zaključno, Europska komisija poziva države članice da:

  • implementiraju Nacionalne akcijske planove (NREAP)
  • usmjere planiranje infrastrukture u skladu s postojećom okolišnom regulativom EU korištenjem najboljih praksi
  • ubrzaju razvoj električne mreže za integraciju što većih udjela obnovljivih izvora
  • razviju mehanizme suradnje i počnu integrirati obnovljive izvore na zajedničko europsko tržište
  • osiguraju da će regulatorni okvir biti stabilan i siguran za investitore, bez retroaktivnih izmjena.

Ocjena napretka država članica:

Tags:     ciljevi 2020      EU      obnovljivi izvori energije      napredak
Index članka
Izvješće o napretku EU prema ciljevima za 2020. godinu
Stranica 2
Stranica 3
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?