Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

10 stvari koje trebate znati o energetici E-mail
Autor Diana Međimorec   
Srijeda, 17 Kolovoz 2011 14:45

Sezona kiselih krastavaca odnosi se i na energetiku, pa u ove tople ljetne dane donosimo naš izbor  deset stvari koje bi svaki informirani građanin trebao znati o energetici. Ako ste energetski stručnjak, slobodno izbjegnite ovaj članak.

obnovljivi.com

1. Struja nije električna energija.

Dobili ste račun za „struju“? Čitali ste u novinama da „struja“ poskupljuje? Ili da vaš susjed proizvodi „struju“ iz solarnih panela? Riječ „struja“ toliko se često i uporno koristi u medijima da velika većina ljudi ne zna da njihove perilice rublja ili televizore zapravo pogoni električna energija, a ne struja. Električna struja je pojam koji označava tok električnog naboja, kojeg najčešće prenose elektroni. Struju „pokreće“ električni napon. Električna struja može biti istosmjerna ili izmjenična i mjeri se u amperima. Električnu energiju pojednostavljeno možemo objasniti kao umnožak (efektivnih vrijednosti) jakosti struje i napona te vremena (energija=napon x struja x vrijeme). Električna energija se izražava u kilovatsatima (kWh). Ipak, nemojte „struju“ potpuno izbaciti iz rječnika – „stresla ga je struja“ je još uvijek točan izraz.

 

2. Trošimo kilovatsate, a ne kilovate.

Kada kupujemo neki uređaj, npr. sušilo za kosu, na njemu obično piše kolike je snage. Snaga se pojednostavljeno može izračunati kao umnožak jakosti struje i napona i izražava se u vatima (W) ili kilovatima (1kW = 1000W). Snagu od 1 vata proizvodi struja jakosti 1 ampera, ako je ostvarena uz pomoć napona od 1 volta. Veza između snage i energije je vrlo jednostavna: energija = snaga x vrijeme. Ili konkretno, ako sušilo za kosu ima snagu 1200W, odnosno 1.2 kW to znači da ćemo ako sušimo kosu sat vremena potrošiti 1.2 kilovatsata (kWh).

 

3. Električnu energiju nemoguće je spremiti.

„Kako je nemoguće pospremiti električnu energiju? Pa imamo baterije!“ Ne baš. U baterijama se nalaze kemijske tvari koje se aktiviraju kad na njih priključimo trošilo. Znači, radi se o kemijskoj energiji koja se pretvara u električnu. Kad odspojimo trošilo ili iskoristimo svu pohranjenu kemijsku energiju, električne energije nema. Cijela se energetika zapravo temelji na ovom svojstvu električne energije – nemogućnosti njezinog spremanja.

 

4. Proizvodnja i potrošnja električne energije moraju uvijek biti uravnoteženi.

U prošloj smo točki utvrdili da je električnu energiju nemoguće spremiti. Zato, da bismo ju mogli koristiti, moramo ju stalno iznova proizvoditi. Proizvodnja električne energije u elektranama u svakom trenutku mora biti jednaka potrošnji električne energije koji troše svi korisnici priključeni na elektroenergetski sustav. Znači, kada upalite perilicu rublja ili pećnicu, u istom trenutku neka od elektrana mora reagirati kako bi proizvela električnu energiju koju ćete potrošiti tijekom pranja rublja ili pečenja kolača. Srećom, postoje ljudi koji rade 24 sata dnevno kako bi osigurali nesmetanu opskrbu električnom energijom i koji brinu da se elektrane pale, gase, podižu i smanjuju snagu ili da se električna energija uveze iz inozemstva, a sve prema trenutnim potrebama potrošača. Sve te aktivnosti nazivamo vođenjem sustava, a glavni centar za vođenje sustava za Hrvatsku nalazi se u Vukovarskoj ulici u Zagrebu.

 


 

5. Elektrane imaju različita svojstva.

Električna energija proizvodi se u elektranama. Postoje razni tipovi elektrana, a ugrubo ih možemo podijeliti na termoelektrane, hidroelektrane, nuklearne elektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane i ostale tehnologije.

Termoelektrane koriste energiju nekog goriva kao što su ugljen, nafta, plin ili biomasa za proizvodnju električne energije. Najčešći proces u termoelektranama je klasično sagorijevanje goriva i parni ciklus. Termoelektrane se mogu izvesti i kao kogeneracijske elektrane, gdje se istovremeno proizvode električna i toplinska energija. Primjer takvih elektrana su termoelektrana-toplana (TE-TO) i elektrana-toplana (EL-TO) u Zagrebu.

Nuklearne elektrane su zapravo podvrsta termoelektrana, koje kao gorivo za proizvodnju električne energije koriste obogaćeni uran. Kada kažemo obogaćeni, u slučaju npr. NE Krško, to znači da je udio radioaktivnog urana u oko 5%, za razliku od prirodnih 1-2%. Osim iznimno kompliciranog reaktora i reaktorske zgrade, što možemo smatrati ekvivalentom kotla i ložišta kod termoelektrane na ugljen, ostatak nuklearne elektrane ne razlikuje se od bilo koje druge termoelektrane.

Hidroelektrane koriste energiju vode za proizvodnju električne energije. U principu postoje dva osnovna tipa hidroelektrana – akumulacijske i protočne. Akumulacijske hidroelektrane imaju branu i akumulacijsko jezero iz koje se prema potrebi propušta voda iz koje se proizvodi električna energija. Protočne hidroelektrane nemaju akumulacijsko jezero i ovise isključivo o trenutnom toku vode.

Vjetroelektrane su u osnovi slične protočnim hidroelektranama. One koriste energiju vjetra koju onda pretvaraju u električnu energiju. Slično kao i protočna hidroelektrana, i vjetroelektrana radi kada ima resursa, odnosno kad vjetar puše. Ovisno o brzini vjetra koja puše, mijenja se i proizvodnja električne energije.

Solarne elektrane također mogu biti vrlo različite. Neke solarne elektrane praktično možemo nazvati i termoelektranama, jer također koriste parni ciklus, jedino što ne sagorijevaju gorivo, nego za zagrijavanje medija koriste zrcala koja fokusiraju energiju u jedan receptor. Solarne elektrane koje se koriste na krovovima ipak su drugačije. Takve se elektrane zovu solarne fotonaponske elektrane, jer se u njima električna energija dobiva izravno iz energije Sunca (svjetlosti) pomoću fotoelektričnog efekta koji se odvija unutar materijala samih fotonaponskih ćelija.

Ostale tehnologije obuhvaćaju primjerice geotermalne elektrane, elektrane na plimu i oseku, elektrane na valove, osmozu i slično. Takve elektrane još uvijek zauzimaju vrlo marginalnu ulogu u svjetskoj proizvodnji električne energije.

 

6. Fotonaponske elektrane su zasad jedini „novi“ način proizvodnje električne energije.

Svi tipovi elektrana temelje se na jednostavnom principu. Ako uspijete natjerati turbinu da se vrti, iz nje možete proizvesti električnu energiju, neovisno o tome koristite li za to vodenu paru (termoelektrane, nuklearne elektrane), vodu (hidroelektrane) ili vjetar (vjetroelektrane). Fotonaponska tehnologija praktično je jedina tehnologija u komercijalnoj upotrebi koja ne koristi taj princip. Korištenjem prave kombinacije materijala moguće je izravno iz energije Sunca (svjetlosti) proizvesti električnu energiju. Fotonaponska tehnologija temelji se na fotoelektričnom efektu koji je prvi primijetio Heinrich Hertz, a objasnio Albert Einstein, za što je dobio i Nobelovu nagradu (*zanimljivo je da Einstein nije dobio Nobelovu nagradu za teoriju relativnosti, nego baš za objašnjenje fotoelektričnog efekta).

 


 

7. Električna energija je proizvod koji ima svoju cijenu.

Objasnili smo da se električna energija proizvodi u elektranama. Izgradnja elektrane je skupa, gorivo košta, održavanje opreme košta. Nemojmo zaboraviti ljude koji sve to rade i trebaju biti plaćeni za svoj rad. U konačnici, svi se ti troškovi pokrivaju iz konačne cijene proizvedene električne energije. Kao što kruh ima cijenu, perilica rublja ima cijenu, telefoniranje ili šišanje u frizerskom salonu imaju cijenu, tako je ima i električna energija. Prosječno kućanstvo godišnje potroši između 2000 i 4000 kWh, što po relativno nepovoljnom narančastom modelu (nema dnevne i noćne tarife, nego jedinstvena za sve) iznosi  između 2270 i 4538 kuna s PDV-om godišnje. Ne zaboravimo da je električna energija neophodna za rad većine standardnih uređaja u kućanstvu (npr. hladnjak koji radi 24h dnevno) i da je ona dostupna kad god vam treba i koliko god vam treba. Istovremeno, za isti iznos možete kupiti novi mobitel, osrednju perilicu za pranje rublja, bicikl srednje klase, otplatiti jednu mjesečnu ratu kredita za auto ili manji stan, ili ako želite, kupiti par dizajnerskih cipela.

 

8. U energetici se planira dugoročno.

U usporedbi s IT sektorom, mobilnom telefonijom ili trgovinom, energetika je iznimno spora i troma djelatnost. Samo za izgradnju vjetroelektrane, koja je jedna od najjednostavnijih energetskih građevina, od ideje do puštanja u pogon potrebno je oko sedam godina. Termoelektrane i hidroelektrane pripremaju se i grade puno dulje. Ipak, prvak su nuklearne elektrane kojima samo za izgradnju treba deset i više godina, a kad se uključi i planiranje i ishođenje dozvola, cijeli proces može trajati i dvadesetak godina. Zato se u energetici moraju donositi dugoročni strateški planovi, koji moraju biti u stalnom vidokrugu države i vlade. U energetici se ništa ne događa preko noći i upravo je zato energetika jedna od najkompleksnijih djelatnosti.

 

9. Energetika je izrazito multidisciplinarna djelatnost.

Energetika je iznimno široko područje koje zahtijeva cijeli niz stručnjaka i znanja. U energetici rade inženjeri građevine, elektrotehnike, strojarstva, ekolozi, kemičari, ekonomisti, pravnici, stručnjaci za sigurnost na radu, čak i liječnici. U energetici postoji toliko različitih i specifičnih područja i aktivnosti da većina ljudi koji se bave energetikom nikad niti ne čuje za neka od njih. Takva raznovrsnost donosi i dodatnu kompleksnost i potrebu za iznimno kvalitetnom i konstantnom komunikacijom. Jedino uz kvalitetno komunikaciju moguće je realizirati projekte i ostvariti dugoročne energetske planove i strategije.

 

10. Energetika nam je prijatelj.

Koliko god to bio klišej, energetika nam je zaista prijatelj. Ona nam omogućuje da živimo život na način na koji smo navikli i sa svim blagodatima novih tehnologija bez kojih nam je život postao nezamisliv. Ipak, često u javnosti energetika ima izrazito negativan imidž zbog dezinformacija i strahova koje u javnosti izazivaju raznorazne udruge i glasni pojedinci, koji se pojave čim se počne govoriti o izgradnji neke elektrane. Termoelektrane su prljave i ispuštaju štetne plinove, nuklearke su radioaktivne i opasne, hidroelektrane potapaju polja i nagrđuju lijepe rijeke, vjetroelektrane su bučne i smetaju pticama i šišmišima, solarne elektrane su jednostavno ružne. Recite ljudi, što da onda gradimo? „Ne bi se štel mešat. Nek se o tome brinu stručnjaci, valjda im je to posel.“

Tags:     energetika      električna energija      struja      kilovat      kilovatsat
Index članka
10 stvari koje trebate znati o energetici
Stranica 2
Stranica 3
Sve stranice
 
Komentari (4)
MARA
4Četvrtak, 27 Veljača 2014 13:42
MARA GRABOVAC
MOLIM VAS ODGOVRITE NA OVO PITANJE KOJE SE ENERGIJE PROIZVODE OD ELEKTRIČNE
Odgovor kj:
3Petak, 19 Listopad 2012 09:56
E J
Kako je kolegica i navela, ne pohranjuje se izravno električna energija, nego se pohrana vrši u obliku kemijske (baterije), potencijalne (voda, zrak) i drugih oblika energije iz kojih se onda proizvodi električne po potrebi.

lp,
Edo
kj
2Petak, 19 Listopad 2012 09:33
mexicanino
zanimljivo kako tehnologija za pohranu električne energije "ne postoji", a povećanje udjela obnovljivih izvora en. u proizvodnji električne en. ovisi o toj tehnologiji.

bravo za portal obnovljivi.com!
energetika.
1Petak, 19 Listopad 2012 04:22
joe
u Americi bi onog ko je ovo napisao prozvali "Smart Ass"

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?