Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Obnovljivi izvori energije

Ovo sve morate znati - bioplin - Bomeometar - #6 E-mail
Autor Ljudevit Emić   
Nedjelja, 24 Travanj 2011 13:57

 

Bomeometar

bioplinZa pripremu sirovine i kontrolu njene gustoće vrlo je praktično koristiti bomeometar. Pokušajte pronaći instrument s opsegom skale 1,00-1,40 - to je od 0-40 po Bomeu. Ukoliko mjerenje uzorka pokaže vrijednost 1,10-1,34, to je 12,5-36,5 po Bomeu što je između 8 i 10 % krutih tvari u sirovini.

Pri tom mjerenju (pazite na veće krute sastojke koji vam mogu poremetiti mjerenja) opet koristite tri uzorka, dobivene vrijednosti zbrojite i podijelite s tri što daje najvjerojatniju gustoću sirovine.

Doziranje sirovine, rezime

Pravilnim doziranjem ćete dobiti više plina, više kvalitetnog gnojiva, smanjiti mogućnost zaraze. Treba uvažiti činjenicu da goveđi izmet sadrži više vode od svinjskoga, a kokošji manje od svinjskoga. Prilikom računice za doziranje računajte s tim da sirovina mora provesti 40 dana u AD-u. Dakle dnevni obrok mora biti 1/40 zapremine AD-a. Taj podatak vam je alfa i omega rada s AD-om. Stvar se može izraziti i drugačije. Ako je dnevni obrok 10 kg svježeg svinjskoga izmeta, tada treba u njega umiješati do 15 litara vode po m3 AD-a, i točka. Jednu je stvar dobro kontrolirati. Kada ste sirovinu usuli u AD, prošećite do izlaznog bazena i prekontrolirajte je li toliko i izašlo u taj bazen, a tada digestat  ispustite u lagunu za aeraciju. KOLIČINA IZIŠLOG DIGESTATA MORA BITI JEDNAKA KOLIČINI SIROVINE KOJU STE UPUSTILI U DIGESTOR.

Mogući problemi i rješenja pri radu s digestorom

Naročito kod sakupljanja izmeta i urina u peradarnicima. Jedno od rješenja ako nisu na stelji nego u  gajbama, prostrti ispod gajbi lišće, travu. Tu masu u određenim intervalima čistiti, primijeniti (djelomično kompostiranje) i upuštati u digestor.

Sirovina biljnog porijekla

U svrhu povećanja proizvodnje plina i omogućivanja pravilne digestije te sirovine, sva biljna masa mora biti podvrgnuta djelomičnom kompostiranju. Proces djelomičnog kompostiranja traje 7-10 dana, ovisno o temperaturi okoliša. Kroz to vrijeme aerobne bakterije će pripremiti biljnu sirovinu za anaerobni proces.

Ako se ne provede kompostiranje sva biljna masa će isplivati na površinu i zaustaviti proces digestije. Nekompostirana biljna masa pluta na vodi.

Proces kompostiranja razlaže voštanu ovojnicu i vlaknaste tvari biljke. Što će bilje biti sitnije sjeckano, drobljeno, to će proces kompostiranja biti brži i dobiti će se više plina.

Za ubrzanje kompostiranja može se pregledati neki poljoprivredni priručnik. Masi se dodaje hidratno vapno ili enzimi za fermentaciju (kvasac). Prednost kompostiranja je i u tome da snizuje odnos ugljik/dušik u biljkama. Taj se odnos obično kreće od 60:1 - 100:1. Nakon tjedan dana odnos pada na 16:1 - 21:1, što je mnogo bliže idealnom okolišu u digestoru.

JOŠ JEDNOM TREBA NAGLASITI: SIROVINA DODANA DIGESTORU, NE SMIJE BITI LAKŠA OD VODE.

Na površini će nastati kora, koja će ometati pravilnu digestiju i isplinjavanje. Hrana za stoku treba biti što sitnije isjeckana, samljevena. Ma radite s njom što hoćete samo da bude što sitnija. Stelju za stoku također što sitnije isjeckati i kompostirati prije miješanja s fekalijama.

Izmetu preživača: goveda, ovce, koze, niukom slučaju ne dozvoliti da se osuši. Što god poslije radili ono neće apsorbirati vodu nego će plutati na površini i ometati proces. Dakle, tu vrstu izmeta održavati vlažnom do ulaska u digestor.

Što više koristiti izmet preživača. Dapače, on mnogo efikasnije razlaže tvari u digestoru.

Različite biljke, stupanj isjeckanosti bilja i različita godišnja doba zahtijevaju i različite periode kompostiranja. Za toplog vremena iznad 20oC treba 7-10 dana, a za hladnog vremena ne ispod 10 - 15 dana.

Kod sakupljanja sirovine nastojati pokupiti što manje nečistoće koja ne fermentira.

Posebno za uzgajivače svinja: Ako se „na nesreću“ bavite samo svinjama, obvezno morate dodavati izmetu što sitnije nasjeckanu, samljevenu, zdrobljenu i najvažnije djelomice kompostiranu biljnu masu. Radite s njom što god vam padne napamet samo da ne ispliva na površinu AD-a. Žetveni ostaci, lišće, uglavnom suha tvar, zahtijevaju duže kompostiranje od svježe zelene mase. I pri kraju ovog poglavlja ekvivalenti količine izmeta pojedinih životinja.

Količina izmeta. 25 junica, = 17 mliječnih krava, =183 svinje, =23 konja, =44000 pilića.

DA PONOVIMO. SIROVINE ZA DIGESTOR SU: Sve vrste gnoja, klaoničarski otpad (osim kostiju, masnoće i dlaka), žetveni ostaci, riječni i ribnjačarski korov, te svi ostali biljni ostaci. Također otpad prehrambene industrije, restorana, i otpad od fermentacije u prehrambenoj industriji.

Izuzeci: Jedini izuzetak je priprema sirovine za šaržni AD. Pri radu tog AD-a pretežno se koristi biljna masa, kod koje je vrlo velik odnos C/N. Takvoj (biljnoj) sirovini se mora (nakon kompostiranja) dodati i nešto hrane u obliku izmeta životinja. Ti šaržni AD-i su vrlo profitabilni pošto proizvode i do sedam puta više plina u odnosu na AD koji koristi pretežno izmet životinja. Šaržne digestore je jednostavnije napraviti, jer su tehnički manje zahtjevni. S druge strane šaržni AD-i zahtijevaju više fizičkog rada u pripremi sirovine.

 

S time bismo završili uvodni dio. No budite uvjereni. Posjetit ćete ga dosta često. Koji puta i u panici.

 

Možete krenuti dalje. (Uskoro!)

Tags:     bioplin      dobivanje bioplina      anaerobna digestija      digestor      ekologija      uradi sam
Vezane vijesti


Index članka
Ovo sve morate znati - bioplin
Postrojenja za anaerobnu digestiju - #2
Teorija i praksa digestije - #3
Sastav, priprema sirovine za digestor, i način punjenja digestora - #4
Ovaj dio obvezno pročitajte - #5
Bomeometar - #6
Sve stranice
 

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?