Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Obnovljivi izvori energije

Značaj i vizija energije vodotoka u budućnosti E-mail
Autor Leo Jerkić   

Energija vodotoka (tj. rijeka – ili hidroenergija) je obnovljivi izvor energije koji ne zagađuje okoliš i ne ispušta štetne plinove u atmosferu. Nesreće, od kojih su najteže pucanje brane se uglavnom ne dešavaju i predstavljaju mali rizik zbog stalnih pregleda i održavanja. Glavni rizik uslijed izgradnje hidroelektrane je utjecaj na lokalni ekološki balans, posebno nizvodno od brane. Taj rizik je posebno prisutan kod velikih hidroelektrana, no strogi uvjeti zaštite okoliša i te rizike pokušavaju svesti na najmanju moguću mjeru.

Procjenjuje se da će do 2020. godišnja potrošnja električne energije u svijetu iznositi 22 000 TWh. Dio te potrošnje u budućnosti će pokriti i hidroelektrane, koje su od svih obnovljivih izvora energije najrazvijenije i koje trenutno čine uvjerljivo najveći udio u proizvodnji iz svih obnovljivih izvora energije.

Udio obnovljivih izvora energije 2008

U Svijetu je trenutačno instalirano oko 15 TW elektrana, a velika većina energije se proizvodi iz nafte, ugljena i prirodnog plina, kao što se i vidi na slici. Hidroelektrane (velike i male) imaju instaliranih oko 950 GW snage, što je puno više od bilo kojeg drugog obnovljivog izvora energije.

Ukupni tehnički potencijal energije vode iznosi oko 14 370 TWh/godišnje, od čega je ekonomski danas isplativo oko 8000 TWh/godišnje, a izgrađena je otpilike trećina potencijala. Uvjerljivo najveći neiskorišteni potencijal se nalazi u nerazvijenim područjima kao što su Afrika i dio Latinske Amerike i Azije, tako da bi te zemlje mogle iskoristiti taj potencijal pri prijelazu i na druge obnovljive izvore koji će s vremenom postati dostupni i siromašnijim zemljama.


 

 

Potencijal obnovljivih izvora energije

Na gornjoj slici se vidi ukupni potencijal energije vode u odnosu na ukupni potencijal drugih obnovljivih izvora energije, kao i u odnosu na globalnu potrošnju energije. Da je danas potpuno razvijen, hidropotencijal bi pokrivao pola svjetske potražnje za električnom energijom, a ovako u opskrbi sudjeluje sa manje od 20%. Time se vidi da je neiskorišteni potencijal za izgradnju hidroelektrana još uvijek velik, posebno jer je tehnologija poznata i provjerena, te već sada konkurentna fosilnim oblicima energije. Hidropotencijal se i dalje razvija, kao što je to i slučaj u Kini i Brazilu gdje se grade ili će se graditi neke od najvećih hidroelektrana na svijetu (Tri klanca u Kini, Belo Monte u Brazilu). Postoje još mnogi projekti hidroelektrana u razvoju u Africi i drugim nerazvijenim područjima koji bi mogli proizvesti značajne količine električne energije.

U Europi i SAD-u gdje je većina velikih hidroelektrana već sagrađena ili trenutno nije isplativa, težište se prebacuje na male hidroelektrane (veličine do 10 MW), koje u tim razvijenim zemalja imaju pravo na poticajne tarife otkupa električne energije čime su postale zanimljive za investitore. I iako njihov razvoj nije intenzivan kao onaj vjetroelektrana, još uvijek imaju dovoljno potencijala da se pomoću njih riješi jedan bitan dio potrebne količine proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (velike hidroelektrane prema zakonu u Europskim državama ne sudjeluju u ciljevima proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora). Jedna od takvih država sa značajnim potencijalom u malim hidroelektranama je i Škotska, koja planira do 2030. godine veliki dio električne energije proizvoditi iz vode (potencijal im je takav da bi mogli proizvoditi i više od 100% vlastitih potreba za električnom energijom).


U Hrvatskoj energetskoj budućnosti postoji plan za izgradnju hidroelektrana (njih sedam je u planu HEP-a, od kojih je jedna nedavno izgrađena i puštena u pogon - HE Lešće). Nažalost HEP-u izgradnja hidroelektrana nije prioritet, zbog većih početnih investicijskih troškova, te će vjerojatnije prvo ići u izgradnju termoelektrana. Unatoč tome stanje u hidroenergetici u Hrvatskoj je dobro, jer je postojeći hidropotencijal ipak prilično dobro iskorišten, pogotovo za izgradnju velikih hidroelektrana – oko 55% proizvodnje električne energije u Hrvatskoj i danas dolazi iz velikih hidroelektrana (što pokriva oko 40% ukupne potrošnje energije). Razvoj malih hidroelektrana je prilično slab, dijelom i zbog relativno malog potencijala, ali još više zbog otkupne cijene energije i komplicirane administrativne procedure, pri čemu su najveći problem zahtjevi na zaštitu okoliša i činjenica da su gotovo sve Hrvatske rijeke predviđene za uključivanje u EU program Natura2000. Moguće rješenje za izgradnju većih hidroelektrana je izgradnja višenamjenskih objekata, pri čemu bi proizvodnja električne energije bila sekundarna, a primarno bi bilo navodnjavanje, zaštita od štetnih djelovanja vode (poplave) i sl.

Hidroelektrane kao takve još uvijek imaju svijetlu budućnost u svijetu, ali i kod nas, pri čemu treba obratiti posebnu pozornost na uvjete zaštite okoliša (pogotovo kod izgradnje velikih brana gdje nastaje problem preraspodjele stanovništva čija naselja budu potopljena – primjer Kineske hidroelektrane Tri klanca).


Osim primarne proizvodnje električne energije, svijetla budućnost hidroelektrana mogla bi se očitovati i kroz potporu akumulacijskih i posebno pumpno-akumulacijskih (reverzibilnih) hidroelektrana ostalim obnovljivim izvorima energije, najviše energiji vjetra i Sunca. Akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane imaju mogućnost spremanja energije (pumpanje vode sa razine nižeg na viši potencijal u trenucima kada u sustavu ima viška električne energije i proizvodnja energije iz akumulacijskih jezera kada je ima manjka, uz brzi odziv na potrebe sustava), te na taj način idealno komplementiraju nestalnu (intermitentnu) proizvodnju energije iz vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Trenutno u svijetu postoji oko 127 000 MW reverzibilnih hidroelektrana, a očekuje se veliki rast tog sektora u sljedećih par godina – do čak 203 000 MW. Takav nagli rast se predviđa uslijed njihove idealne komplementarnosti s energijom vjetra i Sunca, te njihovog stabilizacijskog utjecaja na elektroenergetsku mrežu, mogućnosti brzog odziva na iznenadne promjene u sustavu i sukladno tome mogućnosti pokrivanja vrhova potrošnje električne energije, tj. najskuplje struje.

Između 20-tak svjetskh projekata koji su u izgradnji, obnovi ili su nedavno ušli u pogon izdvajaju se reverzibilna hidroelektrana Avče na rijeci Soči u Sloveniji ukupne investicije 122 milijuna eura i snage 185 MW, te reverzibilna hidroelektrana Čapljina na rijeci Trebišnjici, koja se obnavlja, a čija je ukupna snaga 420 MW.

U Hrvatskoj je jedina reverzibilna hidroelektrana RHE Velebit snage 276 MW, koja je u pogonu od 1984. godine. Za sada nema planova za instaliranjem novih postrojenja reverzibilnih hidroelektrana, iako bi one bile idelan komplement za iskorištavanje punog potencijala energije vjetra i sunca koji su posebno prisutni na jadranskoj obali. Istovremeno primjer hidroelektrane Avče pokazuje da uz pametan odabir lokacije i investiranje cijena tako jedne elektrane po instaliranom megavatu može biti vrlo prihvatljivo rješenje.

Tags:     energija vodotoka      značaj      vizija      hidroelektrane
Index članka
Značaj i vizija energije vodotoka u budućnosti
Novi potencijali
U Hrvatskoj
Reverzibilne HE
Sve stranice
 

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?