U Hrvatskoj energetskoj budućnosti postoji plan za izgradnju hidroelektrana (njih sedam je u planu HEP-a, od kojih je jedna nedavno izgrađena i puštena u pogon - HE Lešće). Nažalost HEP-u izgradnja hidroelektrana nije prioritet, zbog većih početnih investicijskih troškova, te će vjerojatnije prvo ići u izgradnju termoelektrana. Unatoč tome stanje u hidroenergetici u Hrvatskoj je dobro, jer je postojeći hidropotencijal ipak prilično dobro iskorišten, pogotovo za izgradnju velikih hidroelektrana – oko 55% proizvodnje električne energije u Hrvatskoj i danas dolazi iz velikih hidroelektrana (što pokriva oko 40% ukupne potrošnje energije). Razvoj malih hidroelektrana je prilično slab, dijelom i zbog relativno malog potencijala, ali još više zbog otkupne cijene energije i komplicirane administrativne procedure, pri čemu su najveći problem zahtjevi na zaštitu okoliša i činjenica da su gotovo sve Hrvatske rijeke predviđene za uključivanje u EU program Natura2000. Moguće rješenje za izgradnju većih hidroelektrana je izgradnja višenamjenskih objekata, pri čemu bi proizvodnja električne energije bila sekundarna, a primarno bi bilo navodnjavanje, zaštita od štetnih djelovanja vode (poplave) i sl.

Hidroelektrane kao takve još uvijek imaju svijetlu budućnost u svijetu, ali i kod nas, pri čemu treba obratiti posebnu pozornost na uvjete zaštite okoliša (pogotovo kod izgradnje velikih brana gdje nastaje problem preraspodjele stanovništva čija naselja budu potopljena – primjer Kineske hidroelektrane Tri klanca).