Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Obnovljivi izvori energije

Načini pretvorbe energije vodotoka u električnu energiju - Osnovni dijelovi hidroelektrana #2 E-mail
Autor Leo Jerkić   

Brana ili pregrada je osnovni dio hidrotehničkog sustava hidroelektrane, a funkcija joj je skretanje vode s prirodnog toka prema zahvatu, povećanje dubine vode kako bi dobili što veći pad i ostvarivanje akumulacije vode. Brane mogu biti masivne (armirano-betonske) i nasute (zemlja, kamenje).

Zahvat vode je struktura koja usmjerava vodu prema dovodu, odnosno prema turbini. Postoje izvedbe zahvata ispod i iznad razine vode. Zadaća zahvata je da potrebnu količinu vode usmjeri prema dovodu vode ili direktno prema tlačnom cjevovodu, a da pritom bitno ne ugrozi okoliš, te da ne zahtijeva posebna održavanja. Prema današnjim ekološkim standardima zahvati imaju sustave za odvraćanje riba od zahvata i prolaze za ribe.

Dovod vode je dio sustava koji spaja zahvat sa vodenom komorom. Može biti izveden kao otvoreni - kanal ili zatvoreni - tunel. Otvoreni dovod (kanal) može biti izveden u obliku trapezoida, pravokutnika, trokuta ili polukružno. Protok kroz kanal ovisi o vrsti materijala od kojega je izrađen (zemlja, čelik, drvo ili beton), o čistoći kanala i o obliku kanala. Zatvoreni dovod (tunel) može biti izveden kao gravitacijski ili tlačni. Kod gravitacijskih tunela voda ne ispunjava cijeli tunel, pa se protok regulira na zahvatu, dok kod tlačnih tunela voda ispunjava cijeli poprečni presjek, pa se ne treba utjecati na zahvat za promjenu protoka.

Vodena komora nalazi se na kraju odvoda, a služi za regulaciju prilikom promjene opterećenja. Kada je dovod izveden kao gravitacijski tunel vodena komora mora imati odgovarajući volumen kako bi se u njoj mogle pohraniti veće količine vode, a kada je tunel tlačni dimenzije komore moraju biti takve da tlak u dovodu ne poraste preko dopuštene granice.

Tlačni cjevovod dovodi vodu do turbina iz vodene komore ili direktno sa zahvata vode, a karakteriziran je materijalom, promjerom, debljinom stijenki i tipom spajanja pojedinih dijelova. Promjer se odabire tako da se gubitci zbog trenja smanje na prihvatljivu mjeru dok se debljina stijenki odabire tako da je cjevovod otporan na hidrauličke tlakove. Danas postoji širok izbor materijala za izradu cjevovoda, ovisno o padu. Za velike padove koristi se zavareni čelik i kovano željezo, dok su za male i srednje padove čelik i željezo manje poželjni jer se unutrašnji i vanjski sloj zaštite ne smanjuje sa smanjenjem debljine stijenki uslijed manjeg tlaka. Zato se na manjim i srednjim padovima koriste još i polietilenski, pvc, betonski i azbestno-betonski cjevovodi. Na ulazu u tlačni cjevovod nalazi se zaporni uređaj kojim se može spriječiti daljnje protjecanje vode u slučaju pucanja cijevi. Ispred glavnog zapornog uređaja redovito se postavlja i pomoćni, koji omogućava bilo kakve radove na glavnom bez potrebe za pražnjenjem sustava.

Vodene turbine pretvaraju kinetičku energiju strujanja vode u mehaničku energiju vrtnje rotora turbine, odnosno generatora. Turbine se ovisno o načinu prijenosa energije vodotoka dijele na impulsne (akcijske) i reakcijske. U impulsnim turbinama tlak na ulazu u rotor vode jednak je tlaku vode na izlazu, jer se sva potencijalna energija vode pretvara u kinetičku energiju u statoru turbine. Glavni predstavnik impulsnih turbina je Peltonova turbina kod koje voda sa velike visine od 400 do 600 m slobodno pada i uz pomoć sapnica se usmjerava na lopatice rotora. Koristi se za male protoke.



Index članka
Načini pretvorbe energije vodotoka u električnu energiju
Osnovni dijelovi hidroelektrana #1
Osnovni dijelovi hidroelektrana #2
Osnovni dijelovi hidroelektrana #3
Osnovni dijelovi hidroelektrana #4
Sve stranice
 

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?