Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Vijesti iz regije

Projekt Gornji Horizonti ugrožava endemske vrste riba u Buni, Bunici i Bregavi E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 28 Siječanj 2014 18:28

Projekt Gornji Horizonti u Republici Srpskoj predviđen je da se sastoji od tri veće hidroelektrane, te obuhvaća i projekte navodnjavanja i vodoopskrbe. S obzirom na svoju veličinu i potencijalni utjecaj na tokove podzemnih voda u regiji sa sobom nosi i mnogo protivljenja ekologa. U nastavku vijesti u potpunosti prenosimo objavu za javnost koju nam je poslao WWF odnosno njihov Mediteranski ogranak vezano za projekt Gornji Horizonti.

U rijeci Neretvi i njenim pritokama živi 75 vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih. Od najveće vrijednosti, no nažalost i najugroženije, je 12 endemskih vrsta riba. Potrebu za očuvanjem i zaštitom endemskih vrsta riba, a osobito u pritokama Buna, Bunica i Bregava je prepoznala međunarodna fondacija Critical Ecosystem Partership Fund (CEPF), koja je omogućila HEU Buna iz Mostara provedbu projekta „Edukacija javnosti o održivom korištenju voda i zaštiti endemskih riba u dolini Neretve“.

Izgrađeni hidroenergetski objekti u slivu rijeke Neretve su nanijeli i nanose veliku štetu ribljem fondu. Prije svega brane spriječavaju neophodne migracije riba, te također iste uzrokuju potpunu promjenu staništa. Naglim i velikim promjenama temperatura i razina voda, dodatno se ugrožava opstanak endemskih vrsta riba. Pored već postojećih problema, situacija bi se mogla dodatno i dramatično pogoršati novim hidrotehničkim zahvatima, prije svega izgradnjom projekta Gornji horizonti.

Godine 1965. započela je izgradnja hidroenergetskog sustava u slivu Trebišnjice, izgrađena je brana Gorica u Trebinju, čime je dio voda rijeke Trebišnjice preusmjeren tunelom prema Jadranskom moru, odnosno hidroelektrani Plat kod Dubrovnika. Od tada se računa s umjetnim režimom voda u slivu Trebišnjice. Nastavkom izgradnje prve etape sustava hidroelektrana na Trebišnjici godine 1979. puštena je u pogon crpna hidroelektrana Čapljina. U sustavu ove hidroelektrane izvršena je i regulacija korita Trebišnjice kroz Popovo polje, odnosno oblaganje korita prskanim betonom u duljini od 65 km. Regulacijom korita izdvojeni su ponori i ponorske zone u Popovom polju, a preostala voda nakon odvajanja za hidroelektranu Plat, usmjerena je u gornji kompenzacijski bazen crpne hidroelektrane Čapljina. Nakon puštanja u pogon CHE Čapljina, uz prethodnu izgradnju brane Gorica i HE Plat, došlo je do smanjenja prihranjivanja podzemlja putem ponora i ponorskih zona na glavnim pravcima podzemnih tokova, koji vode dreniraju prema delti Neretve.

Danas se nastavlja s provedbom hidroenergetskih planova starih preko 60 godina. Vode Gatačkog, Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja će se preusmjeriti u već postojeći sustav, tj. u Bilećko jezero, te potom odvoditi s dva tunela kapaciteta 210 m3/s prema Jadranskom moru. Dio voda ovih krških polja istočne Hercegovine zapravo pripada slivovima rijeka Buna, Bunica i Bregava. Znači dio voda koji prirodnim putem prihranjuje izvore ovih rijeka, biti će im oduzet radi korištenja tih istih voda za pokretanje turbina hidroelektrane Plat kod Dubrovnika.

Elektroprivreda Republike Srpske, kao glavni investitor projekta Gornji horizonti predviđa određene mjere ublažavanja negativnih utjecaja projekta, kao što su sanacija korita rijeke Bregave i kontrolirano upuštanje voda u ponor Ponikva u Dabarskom polju, sve u cilju povećanje minimalnih proticaja Bregave kroz Stolac.

„Sanacijom tj. betoniranjem korita Bregave, opet bi se narušile prirodne podzemne veze, pa se postavlja pitanje kome se te vode oduzimaju? Da li bi se sanacijom korita Bregave spriječio dotok vode u Hutovo blato? Ne spominje se gdje bi zapravo te vode išle jer je sigurno da eventualnim povećanjem protoka voda kroz Stolac, bi moralo doći negdje do smanjenja“, rekao je Damir Brljević, predsjednik HEU Buna.

„Vrlo je upitno da li je uopće moguće upuštanjem vode u ponor Ponikva u ljetnim mjesecima povećati minimalne proticaje rijeke Bregave kroz Stolac. Naime, postoji istraživanje koje dokazuje da voda iz Ponikve u ljetnim mjesecima uopće ne dolazi na izvore Bregave“, dodaje Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF).

Tvrdnju planera i investitora projekta Gornji horizonti, da će se preusmjerenjima voda oduzimati samo velike vode a potom osiguravati male vode, profesor s Dubrovačkog sveučilišta, Branko Glamuzina smatra prilično nesigurnom. „Zapravo površinske vode u karstu Istočne Hrecegovine ovise o nivou podzemnih voda, stoga ako se ne omogući punjenje podzemlja zimi velikim vodama, postoji opravdana sumnja da bi osiguranje voda u ljetnim mjesecima bilo uzaludno, tj. da bi podzemlje jednostavno upilo ove vode te se one ne bi pojavile na površini.“

Velika većina ekologa i ekoloških udruga koje djeluju u slivovima Neretve i Trebišnjice smatra da su ovo jako ozbiljni problemi kojima je potrebno ozbiljno pristupiti, te nikako ne bi trebalo ići u investicije bez značajno detaljnijih istraživanja.

HEU Buna zajedno sa stručnjacima organizirala je i konferenciju za javnost u petak 31.1.2014 u 11:00 u Hotelu Ero u Mostaru, kojom želi ukazati na prijetnje s kojima će se suočavati endemske vrste riba u Buni, Bunici i Bergavi daljnjom provedbom projekta Gornji horizonti.

Tags:     heu buna      gornji horizonti      endemske vrste      ugroženi      neretva      elektroprivreda republike srpske
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?