Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Kolumne

Malo slovo na početku paragrafa i energetska neovisnost E-mail
Autor Mladen Iličković   
Četvrtak, 20 Siječanj 2011 21:09

„...evo, počeli ste ovaj paragraf s malim slovom u svojoj prijavi!“, tako je službenica jednog ministarstva odgovorila developeru koji ju je pitao zašto čeka na jednu potvrdu više od šest mjeseci. I da bude još nerazumnije taj je isti developer od istog ministarstva već dobio istu potvrdu za drugi projekt na drugoj lokaciji a za ovaj za koji je pitao ima svu potrebnu dokumentaciju kao i za prvi. To je ono što sam spomenuo i u prethodnoj kolumni a što toliko izluđuje strance ali i domaće poduzetnike koji žele ostvariti neki projekt obnovljivih izvora energije – nema jasnih ograničenja za procedure i loša je brojčana ekipiranost i educiranost birokracije. U spomenutom ministarstvu prijave developera navodno pregledava službenik koji nije na plaći ministarstva već mu se ona dodjeljuje darovnicom strane banke pa zbog zastoja u tome par mjeseci prošle godine nije radio.

A nisu samo mjeseci već se kupe i godine kako se čeka nova tarifa za povlaštenu cijenu iz obnovljivih izvora energije. Mnogi developeri koje susrećem u poslu ne vjeruju da će se ona pojaviti prije usklađenja s trećim energetskim paketom Europske unije. I što onda reći prilikom pregovora s nekim investitorom? Možda ćemo dobiti dozvole za tri a možda za šest mjeseci, možda će cijena biti bolja a možda i neće...

Nedavno je Direktor tvrtke EHN Mirko Tunjić govoreći o 40 različitih tijela i uprava koje izdaju 60 dozvola za jedan vjetropark naglasio kako nas „koče zakoni, ali možemo postati energetski neovisni i izvoziti energiju“. Zasad to radimo po povlaštenoj cijeni kako bi pomogli da se jedna tvornica aluminija ne ugasi. Prema neslužbenim informacijama elektroprivreda Republike Srpske već pregovara s Talijanima o otkupu po povlaštenim cijenama struje iz njihovih budućih projekata OIE. Nije jasno moramo li zaista čekati 22.10. 2047. godine u 20.58 sati kada bi trebali dobiti konačnu potvrdu pjenimo li se oko hrvatske energetske učinkovitosti i podcijenjenih obnovljivih izvora energije s pravom jer je za tu minutu europski energetski portal www.energy.eu predvidio kraj nafte.  Možda to doznamo i prije jer čak kada se oslonimo na preostale izvore, dakle skuplju naftu, polarna područja i dublje bušotine vrhunac upotrebe svega toga dosegnut će se najkasnije ove godine. A 2047. Danska će biti tri godine do cilja – slobode od fosilnih goriva. I to vrlo vjerojatno s malo Sunca kojeg mi imamo dovoljno.

Jedan je drugi stručnjak, ovaj put Danac, nedavno veoma ozbiljno studentima Strojarskog fakulteta u Zagrebu objašnjavao kako je moguć energetski sustav koji bi se u potpunosti oslanjao na obnovljive izvore energije (OIE). I to u Danskoj više nije predmet rasprave između političkih stranaka već je samo pitanje do koje će godine to postići. Vrlo je vjerojatno da 2050. Danska više neće koristiti fosilna goriva a već sada oko 20 posto potreba zadovoljava iz vjetroelektrana. Svaki se sat u Danskoj promatra što se događa, tijekom dana kupuje i prodaje struja susjedima ovisno o cijeni koja se mijenja s rastom ili padom potrošnje. Da, dobro čujem prigovor kako Hrvatska ima dva i pol puta manji BDP od Danske. No u Registru proizvođača iz obnovljivih izvora energije na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva postoji oko 6000 megawata projekata za vjetroelektrane. Ako se i pola njih ostvari ispada da nam termoelektrane i nuklearka nisu uopće potrebni. Ako se proizvodnja vjetroelektrana također pojeftini do razine elektrana na fosilna goriva onda ni prigovori o tomu kako nismo dovoljno bogati za poticanje te proizvodnje više neće biti važni. Ako strani investitori, čak njih tri-četiri za jednu lokaciju pokušavaju dokazati da su prvi započeli mjerenja vjetra zašto nama nije do toga stalo? Je li pritom nevažno kako Hrvatska ima svoj proizvod – vjetrogenerator koji može stvarati nova radna mjesta i vrijednosti u zemlji? Spomenuti Danac, dr. Brian Vad Mathiesen tvrdi kako Hrvatska bez dodatnih troškova i hokus-pokus tehnologije može prihvatiti 400 megawata vjetra uz instalaciju sofware-a kojim se prodaje i kupuje struja svakog dana a ne tri godine unaprijed. Ali kako u tom transparentnom sustavu muljati s provizijama za kupovinu struje?

EU danas proizvodi 9,2 % energije iz obnovljivih izvora a 2020. želi 20 %. Nije neka novost da Hrvatska zaostaje u nekim standardima za Europskom Unijom. Ipak, ako se prisjetimo da smo sami sebi zacrtali da u 2007. želimo platiti 5,8 posto energije iz obnovljivih izvora vjetra, Sunca, geotermalnih izvora, biomase (drvnih ostataka) i bioplina (kukuruzna silaža, stajski gnoj, klaonički otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva…), a trenutno proizvodimo manje od 1 posto, lako možemo zaključiti da strateški potezi naše zemlje jako odskaču od ciljeva zajednice država kojoj svakodnevno deklarativno težimo...Hej, nije sve tako loše jer nedavno je Vlada do kraja 2020. odredila 13,6 postotni udio OIE. A EU je sebi zadala tri dvadesetice: 20 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Istina ne svaka zemlja EU podjednako. Idealan je ovako daleko postavljeni cilj koji našoj birokraciji daje vremena negdje do sredine 2020. da ništa ne čini i onda krene u potragu za izgovorima kako imamo velike hidroelektrane i mnogo šuma. No kome je to zaista stalo do dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata, učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš, otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici, poticanja razvoja novih tehnologija i domaćeg gospodarstva u cjelini, diversifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe, što piše u hrvatskim energetskim podzakonskim aktima? Ima li tu provizije za neki veliki energetski objekt? Kome je stalo do decentraliziranih obnovljivih izvora energije i besplatnog energenta poput Sunca? U političkom programu koje stranke se to nalazi kao tema za raspravu?

Koliko kroz obnovljive izvore potičemo razvoj poduzetništva u energetici, govori nesrazmjer između kapaciteta fotonaponskih ploča od 100 MW koliko ćemo ih s tri novije hrvatske tvornice već sljedeće godine proizvoditi, i strateške odluke da potičemo ukupno samo jedan megawat struje dobivene od Sunca.

Mladen Iličković

Vezane vijesti
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?