Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Zapošljavanje kroz Novu energetiku E-mail
Autor Uredništvo   
Ponedjeljak, 15 Travanj 2013 18:20

Autor članka je Dr.sc. Nikola Čupin, dipl.ing.el.

Godina je 2013., Hrvatska je u gospodarskoj i socijalnoj krizi koja se neposredno očituje u visokoj stopi nezaposlenosti. Činjenica da  mladi ljudi nakon završetka školovanja idu na  burzu rada umjesto na radno mjesto i uključenje u stvaralački ciklus, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ljudi bez posla ne samo da ne mogu egzistirati, nego dolaze u depresiju osjećajući se nepotrebnim, isključeni su iz života i sumnjaju u njegov smisao. Njihov gnjev i nepravda koju osjećaju može izazvati socijalne nemire i prouzročiti nesagledivu društvenu štetu, poništavajući sve kalkulacije bazirane na maksimalnom profitu kao (nužnom) uvjetu za razvoj društva.

Osnova na kojoj se temelji pravo na rad zapisana je u Ustavu RH:  'Svatko ima pravo na rad i slobodu rada' (članak 54) i „Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život“ (članak 55).  Rad kao iskonsko pravo svakoga čovjeka, spominje i Biblija.

Zašto smo došli u situaciju u kojoj nismo u stanju osigurati dovoljno radnih mjesta? Objašnjenja slušamo gotovo svaki dan toliko da bismo mogli napisati knjigu, ali čemu? Namjesto toga pokušajmo pronaći konkretna rješenja za oživljavanje gospodarske aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta.

Prijedlog URH-a:

Jedno od rješenja nudi Udruga za razvoj Hrvatske (URH) pothvatom nazvan 'Nova energetika'. Po definiciji to je energetika koja koristi domaće izvore primarne energije iz kojih se, u malim distribuiranim postrojenjima, proizvode sve vrste korisne energije na učinkovit način, vodeći računa o zaštiti okoliša i razvoju vlastite industrije. Glavni cilj Nove energetike je zapošljavanje na temelju vlastitih resursa s kojima raspolaže Hrvatska.

Temelj Nove energetike počiva na viziji URH-a da za razvoj koristi ono što Hrvatska posjeduje, bogatstvo određeno geografskim položajem i prometnom infrastrukturom: suncem i morem, šumom i poljima, ravnicom i planinama, rijekama i jezerima, povoljnom klimom i tehnologijom koju trebamo razvijati na vlastitoj sirovini. Korištenjem tih resursa Hrvatska se u potpunosti može zaposliti, ako njeguje stvaralački duh i vjeru u svoje mogućnosti, a ne čeka pomoć sa strane.

Nova energetika sadrži 6 područja:

1.   Energetska učinkovitost i Zaštita okoliša

2.   Obnovljivi izvori energije

3.   Komunalna energetika

4.   Grijanje i hlađenje

5.   Elektro vozila i

6.   Napredne mreže

Neposredna primjena energetske učinkovitosti štiti okoliš, a zajedno s korištenjem obnovljivih izvora energije znatno doprinosi energetskoj neovisnosti zemlje. Komunalna energetika, zagovara primjenu opće energetike u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, s ciljem iskorištavanja svih lokalnih resursa za zapošljavanje na principu 'plave ekonomije'. Otpad jednog sustava koristi se u drugom sustavu, stvarajući energetski (geografski zaokružena) neovisna područja. Grijanje i hlađenje omogućava razvojem centralnih toplinskih sustava, većim korištenjem apsorpcijskih rashladnih uređaja i toplinskih pumpi znatnu uštedu energije, posebno toplinske. Razvoj elektro vozila i sustava za njihovu masovnu upotrebu direktno doprinosi zaštiti okoliša u gradovima i gusto naseljenim mjestima, a napredne mreže integriraju sve lokalne distribuirane izvore, dajući niskonaponskoj mreži posve novu ulogu unutar EES.

Razliku između Nove i sadašnje energetike simbolički prikazuje slika 1. Na lijevoj slici sustav se bazira na velikim termoelektranama koje neučinkovito koriste (uvozno) fosilno gorivo i opremu, zagađujući okoliš, a na desnoj slici (Nova energetika) masovni distribuirani izvori proizvedeni (ako to budemo htjeli) u našoj zemlji na (domaće) obnovljivo gorivo.

Simbolička razlika između Nove i postojeće energetike

Slika1: Simbolička razlika između Nove i postojeće energetike

Nova energetika, u svakom od šest navedenih područja nudi 'zelena radna mjesta' (green jobs) na što upozoravaju mnogi radovi i istraživanja.

 

Nova radna mjesta:

Gunter Pauli u knjizi 'Plava ekonomija' [1], u 100 inovacija za 10 godina nudi 100 milijuna radnih mjesta i ekonomski model održivog razvoja temeljen na suradnji prirode i ekonomije. Možda je to daleka budućnost kojoj treba težiti jer društvene odnose uređuje na pravedniji način, ali početak koji vodi u tom pravcu vidimo u radovima koji se bave zapošljavanjem na principima Nove energetike.  U radu UNDP-a Hrvatske [2], procjenjuje se do 2020. godine otvoriti  79.500 'zelenih' radnih mjesta (green jobs) u 4 sektora (tablica 1).

Sektor Ciljevi iz energetske strategije Izravna radna mjesta Neizravna i inducirana radna mjesta
1 Energetska efikasnost u zgradarstvu Primjena mjera EnU u 20% postojećih stambenih jedinica 7.000 7.000
2 Biomasa 70% potencijala do 2030. godine 5.000 55.000
3 Sunčevi toplinski sustavi Oko 4 TWh u 2030. godini 1.300 2.000
4 Energija vjetra Proizvodnja 1.200 MW vjetroelektrana 1.200 1.000

UKUPNO: 79.500 radnih mjesta 14.500 65.000

Tablica 1: Nova radna mjesta prema radu UNDP-a [2]

Izravna radna mjesta u tablici 1, odnose se na proizvodnju opreme i održavanje, neizravna na indirektno zapošljavanje u pratećoj industriji, a inducirana na radna mjesta kreirana povećanom potrošnjom većeg broja zaposlenih.

U drugom radu, koji je načinila grupa profesora sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu [3], procjenjuje se do 2050. godine otvoriti 192.000 radnih mjesta, u 6 sektora: (1) Transport, (2) Industrija, (3) Kućanstvo, (4) Usluge, (5) Poljoprivreda i (6) Građevinarstvo. Ista bi se otvorila u održavanju postrojenja i proizvodnji goriva, pod pretpostavkom prelaska na obnovljive izvore energije, dosljedno provođenje energetske učinkovitosti, te proizvodnju sintetičkih goriva.

 

Potrebne investicije?

Od visokih državnih dužnosnika moglo se čuti da je za otvaranje jednog radnog mjesta potrebno investirati 100.000 €/RM, ne spominjući uz koje uvjete. Na tu temu postoje ozbiljne studije, na primjer ona Instituta političke ekonomije i istraživanja Univerziteta iz Massachusettsa  [4], koja na temelju direktnih, indirektnih i induciranih radnih mjesta (slično kao i studija UNDP Hrvatske) daje procjenu koliko se radnih mjesta može otvoriti na 1 milijuna US$ investiranjem u infrastrukturu. Prema navedenoj studiji, najveći broj radnih mjesta 39,7/1 milijun US$, može se otvoriti u sektoru šumarstva (pošumljavanja, upravljanja šumama i obnavljanju zemljanih i vodenih površina), što uz odnos 1 US$ = 0,78 €, znači investicije od oko 20.000 €/RM. U području biomase trebalo bi investirati 45.000 €/RM, što je povoljno i očekivano jer i drugi radovi ističu biomasu kao zahvalno područje za razvoj. Najmanji broj RM za investiciju od 1 milijun US$ otvarilo bi se u nuklearnom sektoru (4,2), uz investiciju 186.000 €/RM.

Za točniju procjenu koliko je €/RM potrebno investirati u Hrvatskoj potrebno je detaljnije poznavati naše gospodarstvo. Spomenuti radovi, naime, polaze od toga da na geografskom području razmatranja postoji industrija tj. mogućnost proizvodnje, održavanja i usluga vezanih uz proizvodnju, i što, istini za volju, nema Hrvatska.

Na važnost razvoja industrije obnovljivih izvora upozorio je Goran Granić u poruci savjetovanju u Vodicama (22.-23.11.2012): 'Nova energetika mora biti i nova industrijalizacija Hrvatske. Ako to promašimo, onda će "Nova" energetika biti samo novi trošak.’

Taj trošak (oko 17 kn godišnje) čine danas hrvatski potrošači električne energije izdvajajući 0,5 lipa/kWh potrošene energije u fond operatora tržišta HROTE, iz kojega se, prema Tarifnom sustavu od 2012. godine, financiraju povlašteni proizvođači električne energije.


Da li se poticajima otvaraju radna mjesta u Hrvatskoj i razvija industrija?

To pitanje postavljaju nezaposleni građani koji svakodnevno slušaju podatke o investicijama u vjetroelektrane, solarne elektrane i elektrane  na biomasu, očekujući posao. Odgovor na postavljeno pitanje pokušavamo dobiti u raspravama koje URH održava na temu:

ZAPOŠLJAVANJE KROZ NOVU ENERGETIKU

kao pripremu savjetovanja na istu temu, koje će se održati u studenom 2013. u Vodicama. Tijek rasprava može se pratiti na web stranici URH-a (www.urh.hr), na kojoj su objavljene dosad održane rasprave u Zagrebu (FER, 24.1.2013.) i Osijeku (8.3.2013.).

Na završnom skupu u Vodicama URH će predložiti Vladi RH konkretne mjere zapošljavanja na projektima: 'Biotoplifikacija Hrvatske' i Solarizacija Hrvatske'.

Projektom Biotoplifikacije URH predlaže da se namjesto sve većeg izvoza ogrijevnog drva (slika 1) proizvodi električna i toplinska energija u kogeneracijskim postrojenjima (bioelektranama – toplanama) koje može proizvesti naša industrija.

Izvoz ogrijevnog drva je u stalnom porastu

Slika 2: Izvoz ogrijevnog drva je u stalnom porastu

Projektom Solarizacije predlaže se gradnja oko 100.000 krovnih solarnih elektrana snage 10 kW, što ukupno iznosi 1.000 MW (oko četvrtina instalirane snage EES Hrvatske).

Realizacijom oba projekta, osim zapošljavanja znatno bi se smanjio uvoz električne energije, kako je kvalitativno pokazano na slikama 2 i 3, na temelju dnevnog dijagrama opterećenja elektroenergetskog sustava na dan 1.10.2012.

Pokrivanje dnevnog dijagrama opterećenja na dan 1.10.2012.

Slika 3: Pokrivanje dnevnog dijagrama opterećenja na dan 1.10.2012.

Tog dana, se opterećenje zadovoljilo proizvodnjom u NE Krško, našim TE i HE, neznatnom proizvodnjom u VE, a ostali dio uvozom.

Na slici 3 prikazan je slučaj pokrivanja dijagrama opterećenja da smo u sustavu imali oko 200 MW bioelektrana – toplana (BE-TO) i oko 1.000 MW krovnih SE. Angažmanom BE-TO ne bi se trošilo fosilno gorivo u TE, a angažmanom SE znatno bi se smanjio uvoz za vrijeme 'prve špice'.

Kada bi se gradnjom VE uvjetovala izgradnja bazena gornje i donje vode, tj. reverzibilnih hidroelektrana, energija vjetra ne bi ugrožavala stabilnost sustava nego bi se (na korist investitora i EES) za vrijeme viška vjetra punio gornji bazen i praznio u vrijeme skuplje električne energije (druga 'špica'). Razvoj Nove energetike na području Hrvatske omogućit će spremanje električne energije osim u vodnom potencijalu i u kemijskom potencijalu elektro baterija kada bude razvijen sustav elektro vozila.

Izgradnjom 100.000 krovnih SE snage 10 kW smanjili bismo uvoz električne energije

Slika 4: Izgradnjom 100.000 krovnih SE snage 10 kW smanjili bismo uvoz električne energije

Pametnim ulaganjem u postrojenja koja koriste OIE, moguće je razviti domaću industriju, ali se nameće pitanje:

Odakle sredstva za razvoj industrije?

Poznato je da strane banke i fondovi, općenito strani kapital, nemaju interesa za razvoj naše tehnologije i industrije. Poznato je da u velikoj zaduženosti i slaboj ekonomiji koja nije u stanju vraćati kamate na dignute zajmove, nemamo dovoljno vlastitih sredstava za investicije. Stoga se naša politika okrenula potragom za stranim investicijama, očekujući time riješiti problem zapošljavanja. Međutim velike investicije ne znače i veliko zapošljavanje hrvatskih građana, jer strani investitori žele ulaganjem u Hrvatskoj ostvariti profit i zaposliti svoju industriju, što u krajnjem slučaju dovodi do otvaranja radnih mjesta tamo gdje se nalazi proizvodnja. Nije slučajno da zagovaranje i poticanje korištenja obnovljivih izvora rade industrijski razvijene zemlje koje time osiguravaju posao svojoj industriji.

Imamo sredstva iz fonda HROTE, koja se troše u skladu s Tarifnim sustavom, kojega je donijela Vlada RH 31.5.2012. godine. Prema tom sustavu isplaćuje se povlaštenom potrošaču poticajna cijena za kWh proizvedene električne energije, ovisno o tarifnim stavkama.

Tarifne stavke su fiksne i promjenjive. Fiksni dio temelji se na opravdanim troškovima poslovanja, izgradnje, zamjene, rekonstrukcije te održavanja postrojenja i razumnom povratu sredstava od investicije. Promjenljivi dio ovisi o mjerljivom doprinosu lokalnoj zajednici (gradovi i općine na području Republike Hrvatske), doprinosu razvoja gospodarske aktivnosti, zapošljavanju, razvoju javnih servisa i podizanju kvalitete života. Iznosi tarifnih stavki imaju obilježje operativne potpore promicanju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije u elektroenergetsku mrežu.

Kolika sredstva HROTE stoje na raspolaganju? Uz uplate od 0,005 kn/kWh do kraja 2011. uplaćeno je 673 mil kn [5] i kada bi se sva sredstva utrošila u otvaranje radnih mjesta, uz 50.000 €/RM, moglo bi se s vlastitim sredstvima godišnje otvoriti blizu 2000 radnih mjesta. Uz uplate od 0,015 kn/kWh otvorili bismo 6000 radnih mjesta, što bi bio novi trošak za građane (umjesto sadašnjih 17 kn povećao bi se na 50 kn godišnje), ali ako bi se time povećala zaposlenost, građani bi vjerojatno prihvatili povećani trošak. To upućuje na pitanje:

Da li je moguća promjena Tarifnog sustava na način da se ulaganjem u OIE direktno potiče otvaranje novih radnih mjesta? Dakako da je moguća ako je to opravdano i ako to želimo. Da je opravdano s gledišta povećanja zaposlenosti nitko ne može osporiti budući da je povećanje broja zaposlenih najveći prioritet države Hrvatske. A da li to želimo, ovisi o stavu hrvatske politike u energetici.


Kako na zapošljavanje gleda hrvatska energetska politika?

Rekli bismo pozitivno jer se povlašteni proizvođač nagrađuje (s maksimalno 15% fiksne tarifne stavke) ako njegov projekt doprinosi razvoju gospodarstva, zapošljavanju, razvoju javnih servisa i podizanju kvalitete života. Nažalost, iznos poticaja je mali, a razlog se opravdava uopćenom kategorijom razvoja gospodarstva, javnih servisa i podizanja kvalitete života.

Drugi razlog poticaja je preuzeta obveza iz ciljeva EU da ćemo do 2020. barem 20% bruto neposredne potrošnje pokriti iz OIE i za 20% smanjiti emisiju stakleničkih plinova, što se može zadovoljiti ako se potiču strana ulaganja i strana oprema, čime se hrvatskim novcem potiče strana industrijska proizvodnja i zapošljavanje. Takva je naša današnja praksa.

Uopćena izjava načelnice Sektora za energetiku Ministarstva gospodarstva, na 7. Hrvatskom danu biomase u Našicama na temu “Mogućnosti regionalnog razvoja kroz povećanje novostvorene vrijednosti energetskim korištenjem poljoprivredne i šumske biomase” [6].: 'Veća uporaba nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije bit će poticana sredstvima potrošača električne energije i potrebno je osigurati da ti izvori budu izravno u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva' ne daje naslutiti direktno poticanje otvaranja radnih mjesta i razvoj industrije.

U istom referatu dana je projekcija strukture obnovljivih izvora energije u 2020. godini (slika 4), s ukupno 23,5 TWh (84 PJ) proizvodnje energije u tri sektora: sektoru električne energije 9,2 %, transportu 2,2% i sektoru Toplinske i rashladne energije 8,6%.

Struktura obnovljivih izvora energije 2020. godini s ukupno ukupno 23,5 TWh

Slika 5: Struktura obnovljivih izvora energije 2020. godini s ukupno ukupno 23,5 TWh, izvor: [6]

Najveći udio planira se na području hidroelektrana: 300 MW novoizgrađenih velikih HE i 100 MW malih HE, do 2020. godine.  Drugi obnovljivi izvor po veličini investicija je biomasa (140 MW), treći energija vjetra (1200 MW), dok je sunčeva energija planirana sa skromnih 45 MW. To je stav postojeće energetske politike, koja se bitno razlikuje s Novom energetskom politikom koju predlaže URH.

Rezultati dosadašnje energetske politike u 7-godišnjem razdoblju pokazuje slika 5 iz koje čitamo: (1) Stagnaciju proizvodnje iz malih HE, (2) Nagli porast proizvodnje iz VE, (3) Umjereni porast proizvodnje iz biomase, dok se proizvodnja iz ostalih OIE može zanemariti.

Proizvodnja iz poticanih izvora do 2010.

Slika 6: Proizvodnja iz poticanih izvora do 2010.

Rezultati o izgradnji postrojenja do kolovoza 2012. godine prikazani su u tablici 2.  Od 2004. do kolovoza 2012. priključeno je na mrežu ili ugovoreno ukupno 200 elektrana instalirane snage ukupno 350 MW. Proizvedena energija do 2010. Iznosila je 300 GWh godišnje (slika 5), a uz procjenu rada 1500 h/g, do kolovoza 2012. proizvodnja iz 200 elektrana iznosi svega 525 GWh godišnje, što je s obzirom na cilj 23,5 TWh do kraja 2020. godine, svega 1% ostvarenja.

Vrste elektrana Elektrane OIE koje isporučuju energiju u mrežu Elektrane koje imaju ugovor s HROTE, ali nisu priključene na mrežu
Broj elektrana Instalirana snaga [kW] Broj elektrana Instalirana snaga [kW]
Vjetroelektrane 9 129.750,00 6 136.000,00
Sunčane elektrane 68 2.211,52 83 5.065,62
Hidroelektrane 2 30,00 1 220,00
Elektrane na biomasu 3 6.690,00 5 36.400,00
Elektrane na bioplin 7 6.135,00 5 5.000,00
Kogeneracijska postrojenja 3 10.493,00 1 1.000,00
Elektrane na deponijski plin 1 2.500,00 - -
Geotermalne elektrane - - 1 4.710,00
Ukupno 93 157.809,52 102 188.395,62

Tablica 2: Elektrane koje isporučuju energiju u mrežu i elektrane koje imaju ugovor s HROTE (stanje kolovoz 2012.)

Zaključak je jasan: Dosadašnja energetska politika nije davala veliki značaj gradnji postrojenja na OIE. Najveći pomak postignut je u području VE zbog interesa stranih investitora, a što se tiče broja zaposlenih ili angažmana domaće industrije, rezultat je neznatan. Gotovo sva postrojenja proizvedena su izvan Hrvatske iako su poticana sredstvima hrvatskih građana.

Krajnje  je  vrijeme  za  promjenu  energetske  politike!  Pozivamo  Vladine  organizacije  da podrže inicijativu URH-a, a posebno direktno poticanje otvaranja radnih mjesta Tarifnim sustavom te projekte Biotoplifikacije i Solarizacije Hrvatske.

Literatura:

1.   Gunter Pauli: 'Plava ekonomija', Katarina Zrinski, 2012.

2.   Robert Pašičko, Sandra Vlašić: 'Green jobs in Croatia', UNDP Croatia 2010.

3.   N. Duić, G. Krajačić, T. Pukšec, B. Ćosić, T. Novosel, Iva Riđan: Iskorištavanje obnovljivih izvora energije,  energetska  učinkovitost  i  smanjenje  emisije  stakleničkih  plinova  kao  pokretač  razvoja 'zelene ekonomije' u Hrvatskoj do 2050., referat na 21.Forumu HED-a, Zagreb, 23.11.2012.

4.   Heidi Garrett-Peltier, Robert Pollin: 'How Infrastructure Investments Support the U.S. Economy: Employment, Productivity and Growth' Economy and Research Institute, January 2009., University of Massachusetts

5.   Nina Domazet: 'Uređen sustav preduvjet je za povećanje kvota za integrirane sunčane elektrane', EGE  broj 1/2013

6.   Kristina Čelić: Razvoj projekata biomase i politika poticaja OIE u Republici Hrvatskoj, 7. Hrvatski dani biomase, “Mogućnosti regionalnog razvoja kroz povećanje novostvorene vrijednosti energetskim korištenjem poljoprivredne i šumske biomase”,  Našice, 7. rujna 2012.

Tags:     Nova eneregtika      zapošljavanje      URH
Index članka
Zapošljavanje kroz Novu energetiku
Stranica 2
Stranica 3
Sve stranice
 
Komentari (1)
profinancialsa.com
1Ponedjeljak, 12 Lipanj 2017 10:53
becalicarmen
Nudimo zajam uz nisku kamatnu stopu od 3% i bez kreditne provjere, nudimo vam osobne zajmove, zajmove za konsolidaciju duga, kapital rizičnog kapitala, poslovne zajmove, kredite za obrazovanje, stambeni krediti ili "zajmovi iz bilo kojeg razloga! Priliku da navedete iznos zajma koji je potreban, kao i trajanje koje si možete priuštiti, a to vam daje prave prilike da dobijete potrebna sredstva! Svaki zainteresirani podnositelj zahtjeva treba nas kontaktirati putem e-maila: becalicarmen@gmail.com

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?