Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

OIE za početnike

Želim izgraditi (malu) elektranu na obnovljive izvore. Kako da krenem? #4 E-mail
Autor Diana Međimorec   
Subota, 23 Listopad 2010 20:49

Zaključili ste da želite biti energetski neovisni? Imate viška novca, pa ga želite pametno investirati? Ili samo želite živjeti „zelenim“ stilom života? Sve su to legitimni razlozi da poželite izgraditi elektranu na obnovljive izvore energije. Pripremite se, početni entuzijazam će vam brzo splasnuti kad se susretnete s procedurom koju trebate proći da biste tako nešto i realizirali. Iz tog razloga, obnovljivi.com objavljuje seriju tekstova da vas upozna s najvažnijim koracima koje trebate proći da biste ostvarili svoj naum.

Četvrti korak – Ishođenje lokacijske i/li građevinske dozvole

U prošlom smo koraku objasnili što je potrebno za registraciju projekta i dobivanje Prethodnog energetskog odobrenja (ili skraćeno: PEO). Rekli smo i da PEO ima svoj rok trajanja, propisan Člankom 16. Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Pravilnik kaže:

Prethodno odobrenje izdaje se na sljedeći rok važenja:

– 18 mjeseci od dana konačnosti prethodnog odobrenja za postrojenja za koja nije propisana obveza ishođenja lokacijske doz vole,

– 48 mjeseci od dana konačnosti prethodnog odobrenja za postrojenja za koja je propisana obveza ishođenja lokacijske dozvole.

Prethodno odobrenje se ukida i nositelj projekta briše iz Registra OIEKPP ako nositelj projekta:

– u roku od šest mjeseci od dana konačnosti prethodnog odobre nja nije započeo ispitivanje potencijala obnovljivih izvora energije,

– u roku od 36 mjeseci od dana konačnosti prethodnog odobrenja nije podnio zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, kada je za postrojenje propisana obveza ishođenja lokacijske dozvole.

Kako vam PEO ne bi bio ukinut, potrebno je što prije organizirati ispitivanje potencijala, što je odredba koja se uglavnom primjenjuje na vjetroelektrane (postavljanje jednogodišnjeg mjerenja na lokaciju), odnosno što prije podnijeti zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole. Ishođenje lokacijske dozvole regulira Zakon o prostornom uređenju i gradnji (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298830.html). Procedura ishođenja lokacijske i građevinske dozvole različita je za svaki objekt i za svaku tehnologiju. Zato ćemo u nastavku ovog teksta pokušati dati neke općenite naputke, koji bi trebale biti korisne svakome tko se upušta u izgradnju neke od elektrana na obnovljive izvore energije.


 

Lokacijsku i građevinsku dozvolu izdaju ili Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) ili županija ili veliki grad (članak 105. Zakona o prostornom uređenju i gradnji). Uredba NN 116/07 daje detaljan popis zahvata za koje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu izdaje MZOPUG. U energetici, to se odnosi na objekte instalirane snage iznad 20 MW. Budući da se ova serija tekstova prvenstveno odnosi na male objekte, pretpostavit ćemo da je mnogo realnije da ćete se morati obratiti nadležnom uredu u svom gradu ili, ako živite izvan većeg grada, nadležnom uredu u svojoj županiji.

Lokacijska dozvola potrebna je za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine i radove. Pravilnik o jednostavnim građevinama (NN 21/09) definira da se bez akta kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade, u što se ubrajaju i solarni kolektori. Budući da je pojam solarnog kolektora prilično širok, preporučamo da se u slučaju postavljanja solarnih fotonaponskih panela na postojeći objekt ipak konzultirate s gradom odnosno županijom kako biste utvrdili trebate li njihovo odobrenje za postavljanje takvih uređaja.

Ako ipak trebate ishoditi lokacijsku dozvolu, zahtjevu za izdavanje potrebno je priložiti sljedeće dokumente (članak 108. Zakona o PU i G):

– izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegovu presliku,

– tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,

– izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,

– pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,

– dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.

Idejni projekt izrađuje ovlašteni projektant, odnosno projektantska kuća, te će vam oni u većini slučajeva znati reći koji su im točno sve podaci potrebni za izradu idejnog projekta. Svaki projektant će vam sigurno reći da vaš objekt treba biti usklađen s prostornim uređenjem (prostorni plan, generalni urbanistički plan ili slično). Također, u slučaju da je za vaš objekt potrebna procjena utjecaja na okoliš, uputit će vas u neku od institucija koje su ovlaštene za izradu studija utjecaja na okoliš. Za vaš zahvat će vrlo vjerojatno biti potrebna i procjena utjecaja na ekološku mrežu, za što studiju također izrađuju specijalizirane institucije.


Sada ćemo malo usporiti i pojasniti situaciju. Naime, Republika Hrvatska je u listopadu 2007. godine donijela Uredbu o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) kojom se proglašava ekološka mreža Republike Hrvatske sa sustavom ekološki značajnih područja i ekoloških koridora s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite koje su namijenjene održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti. Detaljnije podatke o ekološkoj mreži i njezinom obuhvatu možete naći na stranicama Državnog zavoda za zaštitu prirode (http://www.cro-nen.hr). Najvažniji mehanizam zaštite područja ekološke mreže jest postupak ocjene prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (OPPPZEM) koji je obvezan za sve planirane zahvate koji mogu imati značajan utjecaj na područja ekološke mreže (prema Uredbi NN 118/09). Obavezno je sagledati moguće utjecaje planiranih zahvata, planova i programa na ciljeve očuvanja određenog područja ekološke mreže zatim sagledati kumulativni utjecaj s ostalim planovima, programima i zahvatima te razmotriti alternativne mogućnosti i utvrditi mjere ublažavanja. Ocjenu prihvatljivosti plana za ekološku mrežu daju Ministarstvo kulture ili županije (detaljno objašnjenje: http://www.dzzp.hr/ocjena-prihvatljivosti/najcesca-pitanja/najcesca-pitanja-730.html).

Moguće je i da postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu nećete trebati obavljati kao zasebni postupak, već unutar procedure procjene utjecaja na okoliš. Procjena utjecaja na okoliš obavezna je za sve elektrane veće od 100 MW električne snage, kao i za sve vjetroelektrane veće od 20 MW (Uredba o procjeni utjecaja na okoliš NN 64/08 i 67/09). Za objekte obnovljivih izvora energije veće od 10 MW električne snage potrebna je ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Za objekte manje od 10 MW nije potrebna procjena utjecaja na okoliš, pa se ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu obavlja kao zasebni postupak. Nadležna institucija za procjenu utjecaja na okoliš je MZOPUG. Studiju utjecaja na okoliš mogu raditi samo ovlaštene institucije, prema popisu: http://www.mzopu.hr/doc/POPIS_ZO_Pravilnik.pdf.

Procjena utjecaja na okoliš će možda utjecati na vaš idejni projekt time što ćete trebati unijeti neke izmjene. Moguće je da ćete trebati premjestiti neki objekt ili prilagoditi predviđena rješenja kako biste izbjegli utjecaj na značajnu floru, faunu, arheološko nalazište na lokaciji ili slično.

Postupak procjene utjecaja na okoliš pokreće se jedino ako je vaš objekt u skladu s dokumentima prostornog uređenja. To znači da ako se vaš objekt ne nalazi u zoni predviđenoj za tu namjenu, do donošenja novog prostornog plana, generalnog urbanističkog plana ili sličnog dokumenta, nećete moći pokrenuti proceduru procjene utjecaja na okoliš. Zato, prije pokretanja investicije u studiju utjecaja na okoliš i/ili idejni projekt provjerite namjenu zone u kojoj se nalazi vaš objekt. To možete učiniti u županijskom ili gradskom uredu za prostorno planiranje.


 

Nikako nemojte zaboraviti ishoditi potrebne suglasnosti za priključenje vašeg objekta na elektroenergetski sustav. Suglasnosti izdaju HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) za objekte manje od 10 MW, odnosno HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o. (HEP OPS) za elektrane iznad 10 MW, uz neke manje iznimke. Kod priključenja na distribucijsku mrežu, nužna je komunikacija s lokalnom Elektrom, koji će vam reći je li vam za vaš objekt potrebna izrada Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP). Elaborat izrađuje HEP ODS i on se naplaćuje. Izračuni prema EOTRP-u također mogu utjecati na vaš idejni projekt, pa je moguće da će biti potrebno smanjiti snagu postrojenja ili odabrati drugi način priključenja od onog kojeg ste predvidjeli.

 

Ono što najčešće predstavlja problem za objekte koji zauzimaju veću površinu (npr. vjetroelektrane) je uređenje imovinsko-pravnih odnosa. Vodite računa da detaljno „pročešljate“ podatke iz katastra i zemljišnih knjiga te da utvrdite vlasništvo svake pojedine čestice. Razgovarajte s privatnim vlasnicima o tome što misle o vašem projektu i jesu li vam spremni ustupiti (prodati/iznajmiti) svoje zemljište i pod kojim uvjetima. Obavezno dogovor potvrdite pisanim ugovorom. Ako je zemljište u vlasništvu države ili županije, grada ili općine, savjetujte se ili sa Središnjim državnim uredom za upravljanje državnom imovinom ili sa županijskim, gradskim ili općinskim uredom.

 

U ovom smo koraku pokušali obuhvatiti što više detalja koji bi vam mogli biti korisni pri planiranju vašeg projekta. Proces nije lagan, zahtijeva mnogo organizacije, poznavanje mnoštva zakona, uredbi i pravilnika, te obilaženje raznoraznih institucija. Ipak, postoje institucije koje vam mogu olakšati taj posao, pa vam predlažemo da se konzultirate s Ministarstvima, energetskim agencijama, fakultetima ili sličnim institucijama koji vam mogu dati ideje za neke korake po tom pitanju.

Ishođenje lokacijske i građevinske dozvole papirološki je najzahtjevniji dio posla. Nakon toga slijedi gradnja, koju nećemo opisivati u ovoj seriji članaka. Posljednji, peti korak, opisat će proceduru ishođenja statusa povlaštenog proizvođača, koji vam je nužan za dobivanje poticajne tarife.

Index članka
Želim izgraditi (malu) elektranu na obnovljive izvore. Kako da krenem? #4
Lokacijska dozvola
Procjena utjecaja na okoliš
Priključak i imovinsko-pravni odnosi
Sve stranice
 
Komentari (3)
OBAVIJEST: BOŽIĆNA KREDITNA PONUDA PRIJAVI SE ODMAH
3Utorak, 10 Rujan 2019 00:20
Maria Guadalupe
Pozdrav Prijatelji su Maria Guadalupe, ovdje sam kako bih informirao sve što sam doživio online kada sam tražio kredit. Izgubio sam mnogo novca tražeci zajam dok nisam upoznao VLADIMIRA FINANCIAL INVESTITORA. Tko mi je pomogao dobiti kredit od 60000 eura po kamatnoj stopi od 2%. Ako trebate kredit i ako ste ozbiljni, savjetujem vam da poslušate moj savjet i kontaktirate je putem e-pošte: (vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com)
Kontaktirajte putem aplikacije WhatsApp: +16014560144
za vaš zahtjev za kredit, hvala na slušanju
Hrote
2Nedjelja, 08 Srpanj 2012 10:21
Josip Horvat
Imam objekt na kojem bi se mogla instalirati solarna energana. Želim ga dati u najam investitoru koji bi ga koristio za proizvodnju obnovljive solarne energije ( struje).
Postoji li još danas takav model?
Pozdrav!
interesira me investicija u elektranu
1Srijeda, 18 Travanj 2012 20:25
andelko
koliko bi bila cijena 10 kw elektrane i koji paneli su za montažu ko ih proizvodi i kolika bje garancija

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?