Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Reakcije

Skupa električna energija iz obnovljivih izvora energije – istina ili mit? E-mail
Autor Edo Jerkić   
Srijeda, 16 Veljača 2011 00:32

Nedavno se na portalu Energetika.ba pojavio članak u kojem Dušan Mrakić, državni sekretar u srpskom Ministarstvu energetike objašnjava da "ukoliko bi bile usvojene primjedbe Srpskog udruženja za energiju vjetra (Sevea) moralo bi doći do značajnog poskupljenja struje da bi Elektropvrivreda Srbije (EPS) mogla ispuniti sve financijske obaveze prema investitorima u vjetroparkove."

A primjedba se odnosi na produženje garantiranog perioda otkupa električne energije iz obnovljivih izvora energija sa 12 na 20 godina. Isto tako objašnjava kako EPS struju iz obnovljivih izvora otkupljuje po znatno većim cijenama od trenutnih iz drugih elektrana.

Slične zahtjeve o produženju ugovora o garantiranom otkupu električne energije Zajednica OIE pri HGK redovno upućuje na Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u Hrvatskoj. I dobija slične odgovore.

U istom članku se spominju i ostale uobičajene paradigme o negativnom ekonomskom učinku, tj. skupoći obnovljivih izvora energije kojima se pokušava diskreditirati njihova primjena.

Kao npr. da investitori imaju zagarantirani povratak investicije, te da zemlje (a kao primjer se navodi Danska) s najvećim udjelom obnovljivih izvora energije imaju najskuplju cijenu električne energije za građane.

Naravno, slična razmišljanja su vrlo aktualna i u Hrvatskoj.

vjetroagregat

Te i takve izjave nažalost ne govore do kraja cijelu istinu, te se time pokušava stvoriti negativno ozračje za primjenu obnovljivih izvora energije. Istina je da obnovljivi izvori energije u praktički svim zemljama svijeta dobivaju ili će uskoro dobivati garantirane ugovore o otkupu električne energije na određeno vrijeme da bi se privukle privatne investicije i osigurao brži povrat sredstava, tj. osiguralo da privatne investicije uđu i u sektor energetike, a ne samo u druge daleko isplativije sektore. To je jednostavno nužno da bi se i energetski sektor podvrgnuo zakonu tržišta, te se time pokrenuo brži napredak jedne grane gospodarstva koja se u zadnjih 100+ godina bazira na istim principima – a za koje je danas sasvim jasno da su dugoročno neodrživi.

Međutim, elektroprivrede koje pri tome tvrde da su klasični izvori energije iz vlastitih pogona daleko jeftiniji od cijene koju plaćaju za obnovljive zaboravljaju da su i fosilna goriva, te njihovo korištenje itekako subvencionirani na više načina (ne samo činjenicom da vrlo rijetki plaćaju penale za zagađenje okoliša) i da je pri tome većina tih izvora već jednom, ako ne i više puta amortizirana, te je stoga lako odrediti minimalnu otkupnu cijenu energije sebi samima.

Primjerice, proizvodna cijena električne energije iz vjetroelektrana danas, nakon povrata investicije i amortiziranja opreme u garantiranom otkupnom roku električne energije na prosječnim lokacijama je jeftinija od bilo kojeg drugog izvora energije. Razlog je jednostavan. Gorivo je besplatno, a troškovi vođenja i održavanja su minimalni s jednim godišnjim servisom i daljinskim upravljanjem pogona putem sofisticirane elektronike i računala.


To ukazuje na potrebu drugačije evaluacije obnovljivih izvora energije i njihove uloge u ekonomskoj strukturi proizvodnih pogona električne energije. Jer, iako je istina da su zbog jako velikih kapitalnih troškova oni u početku skuplji, dugoročno gledano kroz cijeli vijek rada su itekako konkurentni bilo kojem drugom izvoru električne energije. Razlog je i opet – besplatno gorivo! A s obzirom da i ovdje spomenute Srbija i Hrvatska nužno moraju povećati svoje proizvodne pogone električne energije vrlo je upitno da li bi novi proizvodni pogoni mogli proizvoditi struju jeftiniju od one poticajne za primjerice vjetroelektrane u periodu dok se isti ne bi amortizirali.

Argumenti o najskupljoj električnoj energiji u Danskoj isto ne govore cijelu priču. Jer Danska i slične države nemaju samo najskuplju električnu energiju za potrošače. Među najskupljima su u tim državama i nekretnine, automobili, gorivo, itd. To je više odraz standarda i socijalnog karaktera države nego upotrebe OIE. Istina je da je cijena električne energije trenutno skočila i da će se to desiti u svakoj zemlji koja počne značajnije koristiti OIE, no ta ista Danska će zbog ranog starta prva početi osjećati i prednosti manje cijene energije iz već amortiziranih obnovljivih izvora energije. Isto bi se vjerojatno desilo i gradnjom većeg broja novih termoelektrana, neovisno o gorivu koje pri tome koriste. A prva će osjećati i prednosti veće sigurnosti opskrbe energijom uslijed sve nestabilnijeg tržišta fosilnim gorivima.

Zagarantirani povratak investicije OIE? Svatko tko se imalo ozbiljnije bavi ovim poslom mora znati da pri korištenju energije Sunca, vode, a posebno vjetra nema nikakvih garancija. Procjene proizvodnje iz tih izvora u dalekoj budućnosti, odabir opreme i puno tehničkih detalja prilikom korištenja takvih izvora utječu na nesigurnost proizvodnje, samim time na nesigurnost i varijabilnost prihoda, pa i povrata investicije u garantiranom roku otkupa električne enrergije. I takvim problemima se sa tehničkog aspekta mora pristupiti krajnje ozbiljno da bi projekt bio uspješan.

fotonaponski panel

Isto tako, izjave da bi povećanje perioda otkupa sa 12 na 20 godina povećalo cijenu električne energije za potrošače nisu realne. Jer unatoč silnom trudu teško je pronaći ijednu ozbiljnu procjenu koštanja fosilnih goriva za samo nekoliko godina unaprijed, a kamoli 12. A svi smo mi svjedoci velikih svakodnevnih potresa na tom tržištu, koje će po nekim procjenama i nestati za nekoliko desetljeća zbog iskorištenosti većine komercijalno dostupnih sirovina. Prema tome tko to danas može tvrditi da će sadašnja otkupna cijena električne energije iz OIE biti skuplja od struje proizvedene iz klasičnih elektrana za 12 godina? Dapače, produljenjem otkupa možda bi si država dugoročno osigurala jeftiniju električnu energiju. A istovremeno bi se pojednostavilo trenutno izuzetno zahtjevno i komplicirano financiranje projekata OIE u našoj regiji koju banke smatraju nesigurnom, te sukladno tome nameću veće kamatne stope nego u razvijenim i stabilnim državama, što vrlo negativno utječe na investicije.

I na kraju, iako je ovdje puno pažnje posvećeno ekonomici obnovljivih izvora energije, upotrebu istih ne bismo uopće smjeli gledati (samo) kroz tu prizmu, nego i kroz prizmu veće društvene koristi, sigurnosti opskrbe, čistijeg okoliša, kvalitetnijeg životnog prostora i sličnih „sitnica“, na koje se (a nadam se da većina misli isto) ne može staviti cijena.

Tags:     električna energija      struja      obnovljivi izvori energije      vjetroelektrane      cijena      skupo      ekonomika      održivost
Vezane vijesti
Index članka
Skupa električna energija iz obnovljivih izvora energije – istina ili mit?
#2
Sve stranice
 
Komentari (5)
Odgovor: što se radi sa istrošenim ćelijama ili panelima ....
5Utorak, 13 Studeni 2012 13:27
E J
Trenutno zakon nema jasnih odredbi vezano za odlaganje istrošene fn opreme. Na velikim projektima za koje su potrebne lokacijska dozvola, pa eventualno i studija utjecaja na okoliš, u tim dokumentima se definira postupak dekomisije elektrane i odlaganje opreme. Međutim, isto se ne odnosi na male sustave. A kao daljnji odgovor na pitanje što i kako s tim: http://www.obnovljivi.com/svijet/860-prvih-1000-tona-istrosenih-fn-modula-prikupljeno-za-recikliranje. Vrlo vjerojatan scenarij je da će takve tvrtke vrlo rad uzeti navedenu istrošenu opremu i od nje recikliranjem napraviti novu, te vam je po mogućnosti ponovno prodati.
što se radi sa istrošenim ćelijama ili panelima ....
4Ponedjeljak, 12 Studeni 2012 11:47
miro
što se radi sa istrošenim ćelijama ili panelima kasnije kad ih bude na tisuće i da li je investitor sam odgovoran za deponij i troškove zna li tko što o tome?
odgovor
3Subota, 05 Ožujak 2011 01:23
E J
Ukratko, poanta je sasvim na mjestu - iako su rezoniranja i brojke koje iz njih izlaze nejasne (čini mi se da miješate malo instaliranu snagu i proizvedenu energiju, a ni gubici u sustavu HEP-a nisu ni približno toliki koliko je navedeno).

Činjenica je da bi se korištenjem štednih žarulja i štedljivih električnih uređaja ostvarile znatne uštede po prilično konkurentnim cijenama, i činjenica je da se to premalo promovira i koristi u ovoj državi gdje je struja prilično jeftina političkom voljom.

Ali isto tako je činjenica da i štedne žarulje trebaju električnu energiju za rad, pa samim time i elektroenergetsku mrežu - a time mora postojati i proizvodnja te energije. Vrlo jednostavna matematika.

Poticaji? Nazovite to slobodno cijena proizvodnje električne energije. Je li tako lakše? Ovim nazivom se samo lako izmanipulira širom javnosti da bi se ukazalo na navodnu štetnost obnovljivih.

Tesla je bio vizionar i imao je pravo - samo nažalost taj svijet je još daleko u budućnosti, ako se ikad i ostvari. Ali Tesline ideje se mogu ostvariti samo pomoću obnovljivih...
ako griješim priznat ću
2Utorak, 01 Ožujak 2011 14:26
Marin
Da vidimo...

100 VE od 1,5 Mw/h dat će u prosjeku 77MW/h .

To bi na mjestu potrošnje ako uzmemo HEP-ov prosjek od 50% gubitaka bilo recimo 40 Mw/h.

To vam daje i zamjena 500 000 običnih 100W žarulja sa štednim od 23W.

Investicija u VE je oko 250 000 000 € a u žarulje oko 1 500 000 €.

Sitnica za mafiju koja traži da drugi plaćaju poticaje, dobijaju brds i prodaju nam ono što je Tesla rekao da može i besplatno.
Work-ing d.o.o. Varaždin
1Subota, 19 Veljača 2011 10:06
Luka Predragović
Skupa električna energija iz obnovljivih izvora energije – istina ili mit?
Naravno da to nije istina a nisam siguran da je to mit prije bih rekao da je to nepoznavanje problematike ili lobi za konvencionalne izvore energije u koji su uključeni „stručnjaci „ iz sadašnjeg energetskog sektora. Više puta ponovljena svjesno formulirana neistinita konstatacija za ljude koji su odgovorni za energetiku a nisu dovoljno stručni biti će „istina“ jer je lansirana od „stručnjaka“.
Kao primjer navesti ću jedan članak u HEP Vjesniku, broj studeni/prosinac 2010. pod naslovom „Sve ubrzaniji rast uz enormno visoka ulaganja“ govori se 46,3 GW instalirane snage OIE izgrađene u Njemačkoj. Od ranije su poznati zaključci autora članka, koju su uvijek bili na nivou „fuj“ obnovljivi izvori (vjetar i PV solar, koji kao najviše zagađuje okoliš – proizvodnja wafera (?)), ali donekle priznaje biomasu koja daje najviše energije po instaliranom kWh, vjetar manje a sunce najmanje. Pored toga dokazuje koji su to „enormno visoki troškovi“ investicija i njihovog povratka kroz 20 godina (24 Mlrd Eura), te spominje prosječnu cijenu fotonaponskih čelija 4.000 €/kWp što sve ponovno nije točno. Izvlači krive zaključke n.pr. iz „Stromrechnung für Haushalte (www.bdew.de) gdje je izvorno rečeno da je namet domaćinstvima porastao najviše zbog MwSt ( njemački pdv).
Istina o OIE u Njemačkoj leži u dobrim zakonskim rješenjima EEG-a koji se više puta novelirao. Posljednja novelacija 01.01. 2009, koji ima predviđenu degresiju naknada za proizvedeni kWh i koja se svakih šest mjeseci povečava, tako da od 2016. a možda i ranije neće trebati naknade za solarni kWh, jer se očekuje cijena proizvedenog kWh u solarnoj elektrani jednaka onoj iz konvencionalnog izvora. To je moguće, jer na tržištu investicijski troškovi prate pad naknade za kWh iz OIE.
Cilj je EEG-a da postigne smanjenje cijene električne energije za krajnjeg kupca, preko zakonske odrednice da proizvođač električne energije iz OIE može direktno prodati svoju energiju krajnjem kupcu bez posrednika ( u našim podzakonskim aktima predviđeno je da tako proizvedenu energiju smijete prodati jedino HEP-u). Rast nameta koji kupci električne energije plačaju za poticanje OIE predviđen je zbog ubrzanog poticanja investitora na izgradnju OIE, ali taj trenutni rast nije trajan, on je reguliran. To je vidljivo iz pojašnjenja EEG zakona od 2009.
„Za prosječno kućanstvo (tarifnog kupca), koji po statističkom prosjeku potroši godišnje oko 1.700 kWh struje, to ponajprije odgovara otprilike udvostručenju mjesečnog EEG-nameta od oko 1,10 eura (2006.) na 2,15 eura 2015. godine. Do 2030. isti će pasti tada na oko 0,30 eura. Vezano uz referentno kućanstvo, koje gospodarstvo strujom često upotrebljava i koje ima godišnju potrošnju struje od 3.500 kWh nastaje porast mjesečnih troškova EEG-a od otprilike € 2,20 (2006.) na maksimalno od oko € 4,40 godine 2015.godine. Nastavno na to troškovi do 2030. godine značajno padaju na otprilike € 0,60 (2020. : 3,60 eura). Međutim, stvarna djelovanja troškova u praksi snažno osciliraju ovisno o stvarnoj potrošnji struje i o broju osoba u kućanstvu.

Čak pod fiktivnom pretpostavkom, da će aktualne cijene za struju u kućanstvima ostati konstantne, udio EEG-a bi od sadašnjih otprilike 4 posto, 2015. godine porastao na jedva 7 posto. U stvarnosti, bi nadalje rastuće cijene struje trebale brinuti o tome da EEG-namet ni u kom trenutku ne iznosi više od 6% cijene struje“.

Još jedan podatak za kvalitetnije sagledavanje pitanja cijene energije u Njemačkoj prema podacima IfaS instituta iz Birkenfelda o godišnjoj netto dobiti (nakon oporezivanja) u 2008. svih njemačkih energetskih subjekata, koji proizvode ili prodaju električnu energiju bila je ukupno
20 Mlrd €, a namet za poticanje obnovljivih izvora u 2011. biti će cca 11 Mlrd €. Iz toga je vidljivo zašto cijene primarne i krajnje energije rastu i gdje je istina.
Stabilnije cijene energije na tržištu postići će se samo iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar, voda) i djelovanjem tržišta. Najviše uspjeha dugoročno u tome imati će države i građani, koji će imati više obnovljivih izvora energije. Kod nas nažalost uz postojeća podzakonska rješenja o OIE lobi je učinio svoje i sada nas se uvjerava da je energija iz OIE skupa, a uopće neznaju i ne razmišljaju o tome koje dodatne koristi im donosi distribuirana proizvodnja i to u doba kada je u mreži najveće opterećenje, već se zalažu za izgradnju termoelektrana na ugljen i ne razmišljaju o plačanju emisionih jedinica i čistoći zraka.
Izlaz nam je u NOVOM ZAKONU O OBNOVLJIVIM IZVORIMA po njemačkom modelu, da bi promjenili odnose i ubrzali izgradnju OIE.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?