Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Reakcije

Vlada RH je na 153. sjednici objavila dokument 'Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva - ZELENI RAZVOJ HRVATSKE' E-mail
Autor Edo Jerkić   
Utorak, 04 Listopad 2011 13:43

29. rujna na svojoj 153. sjednici Vlada je objavila dokument s naslovom "Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva - ZELENI RAZVOJ HRVATSKE" kojim se želi dati poticaj proizvodnji i investicijskom ciklusu utemeljenom na programima i zahtjevima zaštite okoliša, a sve u skladu s svjetskim trendovima prelaska na održivo gospodarstvo uz posebno posvećivanje pažnje zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Dokument je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

U dokumentu se navodi da se odrednice ne temelje na osiguranju sredstava iz državnog proračuna, kao niti na uvođenju novih poreza ili poreznih olakšica. Dapače, naglašava se da se sve odrednice u dokumentu temelje na korištenju strukturnih fondova EU, postojećih fondova i namjenskih sredstava u Republici Hrvatskoj (FZOEU, Hrvatske vode, HBOR), te na privlačenju privatnog kapitala u izgradnju, razvoj, pa i transfer tehnologija u slučaju stranih investitora.

Odrednice se odnose na sve bitne aspekte tzv. zelenog gospodarstva, a posebni naglasak se stavlja na tehnološki razvoj i proizvodnju. Tako se daju odrednice za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, s posebnim naglaskom na korištenje drva u toj industriji, a kao drugi najvažniji cilj opširno se spominju i obnovljivi izvori energije i tehnologije za smanjivanje emisija CO2.

Dodatno se spominju odrednice za razvoj prometa, gospodarenja otpadom, vodnog gospodarstva, te održivog turizma i ekološke poljoprivrede.

U dijelu posvećenom obnovljivim izvorima energije poseban naglasak se stavlja na biomasu za koju se tvrdi da ima najveći ekonomski potencijal, najveći potencijalni broj zaposlenih i potencijalno najveći utjecaj na smanjenje emisija CO2, a da se njen potencijal posebno očituje u korištenju toplinske energije. Pri tome se posebno upozorava na potrebu za održivim iskorištavanjem ovog resursa.

Drugi bitan naglasak se stavlja na velike hidroelektrane. I što je jako bitno, posebno se naglašava da su iste bitni čimbenici daljnjeg značajnog razvoja vjetroelektrana i solarnih elektrana, te u cjelokupnoj regulaciji tako jednog obnovljivog tržišta električne energije.

Naravno, i u ovom poglavlju se kroz sve odrednice provlači misao vodilja uključivanja i poticanja domaće proizvodnje opreme.

Istovremeno se u dokumentu još spominje izrada i donošenje Akcijskog plana za OIE, a u skladu s ciljevima EU koji će nam uskoro postati obvezujući.

U dijelu energetike spominju se i tehnologije hvatanja CO2, radi smanjenja emisija istoga, te potreba za ovladavanje ovom tehnologijom. Pri tome se ne spominje odnosi li se to na produženje životnog vijeka postojećih termoelektrana na fosilna goriva, te na želju da se iste učine prihvatljivijim za okoliš, ili se odnosi na izgradnju novih termoelektrana na ugljen - što bi bilo u suprotnosti s održivim razvojem i svjetskim trendovima.

Sve u svemu, dokument je sažeto i jasno prezentirao put kojim se želi i treba krenuti u budućnosti. Čak štoviše, moglo bi se reći da je plan vrlo kvalitetan i mogao bi Hrvatskoj donijeti upravo ono što joj treba i što se planom predviđa. Nažalost, dok ne izađe kvalitetan, sveobuhvatan i detaljan Akcijski plan za OIE i dok se isti ne počne provoditi ovaj dokument će se morati uzeti sa velikom rezervom. Jer puno ovih istih odrednica i ciljeva je već iskazano kroz energetsku strategiju i cijeli niz zakonskih i podzakonskih akata koji se tiču energetike i obnovljivih izvora energije. A neki od tih akata datiraju od početka 2000-tih godina.

S druge strane sasvim je očito da je jako malo toga ostvareno. Broj instaliranih obnovljivih izvora energije je relativno zanemariv, osim vjetroelektrana, a i one su značajno podbacile u odnosu na planove iz 2007. godine. Također proizvodnja opreme se nije razvila - uz časne iznimke tipa Solvisa ili Solarisa, ali koji nažalost gotovo svu svoju proizvodnju moraju izvoziti jer domaćeg tržišta nemaju. Končar kao potencijalni proizvođač vjetroagregata još nije ni blizu cilja da to i postane u punom smislu. Dijelovi opreme za određene tehnologije se proizvode pojedinačno i na privatnu inicijativu, što je hvale vrijedno, no malo što od toga spada u proizvode s visokom dodanom vrijednošću ili zapošljava značajniji broj ljudi. Činjenica je da je kašnjenje za razvijenim, pa i manje razvijenim zemljama u tom smislu dramatično. No kad bi se odrednice ovako jednog dokumenta dosljedno i agresivno slijedile, korist za naše gospodarstvo bi bila nemjerljiva. Profitirali bi i industrija, ali isto tako i turizam i poljoprivreda, te druge grane gospodarstva koje se oslanjaju na čistu prirodu i nezagađen krajolik.

U svakom slučaju, zaključak bi se mogao svesti na: sada je već sasvim očito da je put za razvoj zelenog gospodarstva dobro zamišljen u svojim osnovnim crtama, pa i prihvaćen od vladajućih, no dosadašnja praksa je pokazala da će se ipak morati desiti značajne promjene da bi se isto i provelo - jer upravo provedba u zadnjim godinama nije funkcionirala ni najmanje glatko.

Cijeli dokument možete pronaći na: www.vlada.hr

Tags:     Vlada RH      zeleno gospodarstvo      zeleni razvoj      obnovljivi izvori energije      zaštita okoliša      MZOPUG
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?