Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Vijesti iz svijeta

Nova samosklapajuća fotonaponska tehnologija koja se sama popravlja E-mail
Autor Nives Jerkić   
Utorak, 07 Rujan 2010 00:00

Biljke mogu nešto što znanstvenici i inženjeri pokušavaju već desetljećima: pretvoriti Sunčevu svjetlost u uskladištenu energiju na siguran način.

Sada su znanstvenici sa MIT-a uspjeli u imitiranju tog najbitnijeg dijela cijeloga procesa. Jedan od glavnih problema sa korištenjem Sunčeve svjetlosti je da ona uništava mnoge materijale. Sunčeva svjetlost degradira veliku većinu sustava koji su razvijeni da je iskorištavaju. Biljke imaju zanimljivu strategiju rješavanja tog problema: one konstantno rastavljaju svoje molekule koje skupljaju energiju Sunca te ih izgrađuju ponovno iz temelja, tako da je osnovna struktura koja skuplja sunčevu energiju uvijek nova.

Taj je proces sad imitiran od strane znanstvenika Michaela Strana, Charlesa i Hilde Roddeyn, Profesora Kemijskog Inženjerstva, i njihovog tima studenata i istraživača. Oni su napravili novu vrstu samosklapajućih molekula koje mogu pretvoriti Sunčevu svjetlost u električnu energiju; molekule se mogu brzo raspasti i sklopiti, samo dodajući ili pomičući otopinu. Njihov seminar o tom radu je izdan 5.rujna u časopisu Nature Chemistry. Strano kaže da je prvi put došao na ideju kada je čitao o biologiji biljaka.

Jedan od njegovih dugoročnih ciljeva je bio način da imitira principe koje koristi priroda koristeći nanočestice. Proučavajući način na koji priroda to radi, odlučio je isti princip isprobati sintetičkim putem. Proizveo je sintetičke molekule koje se zovu fosfolipidi koji rade diskove; ovi diskovi daju strukturalnu podršku za druge molekule koje zapravo reagiraju na svjetlost, u strukturama koje se zovu reakcijski centri, koji otpuštaju elektrone kada ih pogodi svjetlost. Ovi diskovi, noseći reakcijske centre, se nalaze u otopinama gdje se spontano vežu u ugljične nanocijevi – to su šuplje cijevi čija je debljina milijarduti dio metra ali ipak jače od čelika te su sposobne provoditi električnu energiju tisuću puta bolje od bakra.

Nanocijevi drže fosfolipidne diskove u jednakoj ravnini tako da svi reakcijski centri odjednom budu na udaru sunčeve svjetlosti, a i skupljaju i kanaliziraju tok elektrona koje izbacuju molekule. Stranov sustav koristi sedam različitih mješavina, koji uključuje ugljične nanocijevi, fosfolipide i proteine koji čine reaktivne centre, koji se u pravim uvjetima spontano sklapaju u strukture koji Sunčevu svjetlost pretvaraju u električnu energiju. Kada se jedna površno-aktivna tvar doda tom miksu, cijela se strukutra raspadne, i nastane juhasta strukutra koju provlacenjem kroz membranu koja miče površnu-aktivnu tvar se ponovno sklapa u novu, pomlađenu fotoćeliju.

Tim koji uključuje Moon-Ho Hama, postdoktorskog istraživača i studenta Ardemisa Boghossiana smislio je sustav baziran na teoretskoj analizi, ali je onda odlučio napraviti prototip da ga testira. Oni su ćeliju proveli kroz proces sklapanja i raspadanja u 14satnom vremenu, bez gubitka efikasnosti. Individualne reakcije ovih novih molekularnih struktura u efikasnosti pretvaranja sunčeve svjetlosti je otprilike 40%, ili otprilike duplo najboljih današnjih komercijalnih solarnih ćelija.

Teoretski, efikasnost struktura bi mogla dostići 100%. U početnom radu im je koncentracija struktura u otopini bila niska, pa je ukupna efikasnost uređaja bila mala. Sada rade na načinu da bitno povećaju tu koncentraciju, a time i efikasnost.

Izvor: http://www.balkans.com

 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?