Veliki rast solarnih fotonaponskih elektrana je nastavljen i u 2011. godini, sa rastom od 16,6 GW u 2010. na ?ak 27,7 GW u 2011.

U Europi je tokom 2011. od te brojke instaliran ?ak 21 GW. Broj zemalja koje su instalirale vi�e od 1 GW je u 2011. sko?io na �est u odnosu na njih tri godinu prije. U 2010. top 3 tr�i�ta su bila Njema?ka, Italija i ?e�ka, a pro�le godine je listu predvodila Italija, pa Njema?ka, Kina, SAD, Francuska i Japan. Italija i Njema?ka su ?inile 60% ukupnog tr�i�ta, a Europa ?ak 75% tr�i�ta pro�le godine.

Glavna prednost fotonaponskih tr�i�ta pro�le godine je bilo otvaranje novih tr�i�ta kao �to su Azija i JAR te veliki razvoj Kine, SAD-a, Australije i Indije. Ukupno instalirana snaga u svijetu na kraju 2011. je bila 67,4 GW te je time FN postao tre?i najva�niji obnovljivi izvor energije nakon hidroelektrana i vjetroelektrana. Ukupna proizvodnja elektri?ne energije iz fotonapona je sada oko 80 milijardi kWh �to je dovoljno za opskrbu 20 milijuna ku?anstava.

Europa od te brojke ?ini 50 GW �to je dovoljno za 50 milijardi kWh odnosno za opskrbu 15 milijuna ku?anstava. Na tablici ispod se mo�e vidjeti pregled 15 najve?ih tr�i�ta u 2011. (2. Stupac) i njihova ukupno instalirana snaga na kraju 2011. (2. Stupac), pri ?emu su Europska tr�i�ta ozna?ena naran?astom bojom. Tu se vidi da Italija i Njema?ka uvjerljivo predvode u koli?ini instaliranih fotonaponskih sustava, a prvih 10 dr�ava zauzima vi�e od 90% ukupnih fotonaponskih instalacija.

Tablica 1: Pregled 15 dr�ava sa najvi�e instalirane snage u 2011.

Tablica 2 ispod pak pokazuje razvoj ukupnih instalacija fotonaponskih elektrana (brojka prikazuje ukupno instaliranu snagu do kraja te godine) pri ?emu je Europa prikazana naran?astom bojom, a sva ostala tr�i�ta �utom.

Tablica 2: Ukupna instalacija fotonaponskih sustava tokom godina

Europska tr�i�ta su pro�le godine predvodile Italija, Njema?ka i Francuska s time da je Italija ostvarila ogroman rast sa 2,3 GW u 2010. na 9 GW. To je ponajvi�e posljedica odluke kojom su svi sustavi postavljeni do kraja 2010., a pu�teni u pogon do sredine 2011. dobili feed-in-tarifu od godine prije koja je bila vi�a. Tako je postavljeno ?ak 3,5 GW. U Njema?koj je ve?ina rasta stigla na kraju godine, dok je u Francuskoj ve?ina sustava spojenih u 2011., bilo izgra?eno godinu ranije, a tamo se od idu?e godine pak o?ekuje limit na godi�nju instalaciju od 500 MW. Velika Britanija je isto imala veliki rast zbog dobrih feed-in-tarifa koje su smanjene krajem pro�le godine. Ostala velika tr�i�ta su bila Belgija, �panjolska, Gr?ka i Slova?ka. Slova?ka je morala smanjiti svoju feed-in-tarifu u srpnju, zbog ogromnog rasta u prva dva kvartala. ?e�ka je pak s druge strane nakon 2 GW instalirane snage u zadnje dvije godine pro�le spojila manje od 10 MW zbog promjene u cijelom zakonskom okviru za fotonaponske sustave. Od ostalih EU zemalja treba zamijetiti rast Austrije i Bugarske koji su postavili 100 odnosno 80 MW.

Od zemalja izvan EU najve?a je pro�le godine bila Kina koje je postavila oko 2 GW zahvaljuju?i novoj feed-in-tarifi na razini regija. SAD je isto imao veliki rast sa 800 MW na nekih 1,6 GW u 2011. Japan je isto pre�ao 1 GW zahvaljuju?i promjenama u njihovom zakonskom okviru. Australija je tako�er bila impresivna sa 700 MW, Indija je postavila 300 MW, kao i Kanada, Ukrajina je pak postavila 140 MW (sa samo dvije ogromne solarne FN elektrane) i 130 MW je postavio Izrael.

Izvor: www.epia.org