Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Prijedlog novog tarifnog sustava za OIE E-mail
Autor Edo Jerki?   
Utorak, 10 Travanj 2012 18:43

Kao nastavak kuloarskih pri?a o promjeni otkupnih tarifa za obnovljive izvore energije, Ministarstvo gospodarstva je ovih dana uputilo službeni prijedlog novog tarifnog sustava za proizvodnju elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije na mišljenje relevantnim ministarstvima, a poziv da daju mišljenje dobili su i HERA, HROTE, HEP OPS, HEP ODS, Zajednica obnovljivih izvora energije pri HGK, HUP i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Nacrt prijedloga tarifnog sustava u ovome obliku donosi mnoge izmjene u odnosu na svoju postoje?u verziju, neke od kojih su pozitivne, ali i mnoge koje bi mogle potpuno zaustaviti razvoj tržišta obnovljivih kada bi bile implementirane na ovaj na?in. S obzirom na probleme prilikom razvoja tržišta u proteklih pet godina, koji su bili izraženi kroz administrativne barijere na koje su developeri nailazili, te na veliko zaostajanje tržišta u tom periodu s obzirom na planove i ciljeve nejasno je zašto se prvo išlo u izmjenu tarifnog sustava, a posebno tarifnih stavki. Naime tarifne stavke su bile jedina svijetla to?ka obnovljivih, te jedini razlog zašto su se uop?e investitori odlu?ivali na rizik prolaska kroz svu zakonom (a nekad i svojevoljno) zadanu birokraciju. Jedini pravi put za ovu vladu i njene promovirane planove tijekom predizborne kampanje za pokretanje velikih investicija u energetiku bi bio uklanjanje administrativnih barijera ?ime bi se zna?ajno podigla atraktivnost projekata i otvorilo tržište, a nakon ?ega bi bilo vrijeme za revidiranje i ciljeva i tarifnih stavki.

Da krenemo prvo od pozitivnih strana. U prijedlogu se definira potreba za revizijom tarifa jednom godišnje na na?in da se isto definira koji mjesec prije kraja godine, a po?inje se primjenjivati od prvog dana sljede?e godine - time se automatski mogu regulirati ciljevi tržišta i postepeno stvarati ve?a konkurentnost obnovljivih i tehnologija koje se primjenjuju, ali se mogu i ublažavati oscilacije na tržištu s obzirom na kretanje cijena izgradnje takvih objekata. Tako?er, izrijekom se ure?uje tarifa prilikom gra?enja više elektrana srodnog tipa na istoj gra?evinskoj ?estici - ?ime se onemogu?ava izgradnja više manjih sustava od kojih svaki prima zasebnu (ve?u) otkupnu cijenu, nego ?e se isti promatrati kao jedan sustav sa definiranom otkupnom cijenom za taj oblik postrojenja.

Dobra vijest je i da se kona?no definira otkupna cijena za isporu?enu elektri?nu energiju tokom pokusnog rada. Naime u dosadašnjoj praksi takvu je energiju HEP preuzimao, ali je nije pla?ao, a koli?ine preuzete energije su u nekim slu?ajevima bile itekako zna?ajne. U prijedlogu se otkup tako proizvedene energije definira na 60% prosje?ne proizvodne cijene elektri?ne energije. S obzirom na tokove novca u projektima i aktiviranje otplate kredita, idealno bi bilo da je taj iznos bliže punoj prosje?noj proizvodnoj cijeni elektri?ne energije, ali i ovo je veliki korak naprijed.

U prijedlogu se tako?er spominje proširenje kvote za sun?ane elektrane, i to na na?in da HROTE sklapa ugovore do kraja godine za integrirane sustave do ukupne snage 10MW, i neintegrirane sustave snage do ukupno 5MW. Ova odredba može izgledati kao korak naprijed (koliko god mali i nedovoljan taj korak bio), no zapravo je u kombinaciji sa novim tarifnim stavkama poprili?no upitno ostvarenje tih ciljeva, posebno za neintegrirane sustave.

Jedna svakako pozitivna odredba se odnosi na solarne sustave, gdje se definira rok od godinu dana izme?u potpisivanja ugovora o otkupu s HROTE i aktiviranja tog ugovora, tj. izgra?enosti postrojenja. Time se više ne mogu dešavati slu?ajevi da se ishodi dokumentacija, a projekt se ne izgradi, ?ime se ko?i razvoj drugih projekata.

Definira se i sklapanje ugovora o otkupu uz poticajnu cijenu do trenutka kada proizvodnja iz OIE ne ispuni minimalni udio elektri?ne energije iz OIE koji se utvr?uje posebnim propisom. Nažalost, iz ovoga se može zaklju?iti da ?e se i opet udio obnovljivih odre?ivati nekim kriterijima koji minimalno zadovoljavaju ne?ije druge direktive, a da se ne?e dati prilika tom sektoru da iskaže svoj puni potencijal.

Naravno, nije bezna?ajno ni spomenuti da se predlaže produljenje ugovora o otkupu elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije na 14 godina.

A sad, najbitnije u tarifnom sustavu - tarifne stavke. Prema ovom prijedlogu, najviše ?e profitirati male hidroelektrane kojima se tarifa u prosjeku pove?ava ovisno o planiranoj godišnjoj proizvodnji. Sve ostale tehnologije imaju odre?ene zna?ajno manje tarifne stavke. Bitno je napomenuti da se u pravilniku navodi i da se tarifne stavke odre?uju temeljem opravdanih troškova poslovanja, izgradnje, zamjene, rekonstrukcije, te održavanja postrojenja, te temeljem razumnog povrata sredstava investicije.

Što se sun?anih elektrana ti?e, tu je smanjenje tarifnih stavki najzna?ajnije. Pri tome su najviše stradale velike sun?ane elektrane planirane na zemlji (neintegrirane). Naime prema prijedlogu otkupna cijena za iste je 1,1kn/kWh. Time je jasno odre?eno da su takve elektrane nepoželjne, jer se sa takvom tarifom uz trenutne investicijske troškove one jednostavno ne isplate i za njih se sigurno nije primijenjivao kriterij opravdanih troškova poslovanja, izgradnje i održavanja. S obzirom da se jedino na taj na?in mogao o?ekivati brži rast sun?anih elektrana na tržištu u kratkom razdoblju, jasno je da od toga ne?e biti ništa. Istovremeno, malo smisla onda ima i propisanih 5MW neintegriranih sustava do kraja godine. Otkupna cijena za integrirane sustave je pak 1,60, 2,23 i 2,63 kn/kWh - za iste one grupe postrojenja koje se nalaze i u trenutno važe?em tarifnom sustavu - iznad 30kW, od 10 do 30 kW, i do 10kW. Tako?er zna?ajno smanjenje, koje ?e svakako eliminirati puno projekata u sjevernom dijelu Hrvatske, ali ostavlja mogu?nost iskorištavanja u priobalju. Uvodi se i posebni korekcijski faktor za toplinske sustave u kombinaciji sa fotonaponom, što je pohvalno, ali i posebni korekcijski faktor za neintegrirane sustave do 10kW (2,00kn/kWh) na gra?evinskoj ?estici postoje?e gra?evine (npr. treking sustav kao u Španskom). Premda je istina da su fotonaponski sustavi doživjeli najve?i pad investicijskih troškova od svih tehnologija u zadnjih 5 godina, taj pad nije bio toliki da bi opravdao ovako niske cijene. Posebno zato što je Hrvatska iznimno nerazvijeno tržište gdje su popratni troškovi instalacije i razvoja ovakvih sustava, pa i sami sustavi još uvijek skuplji (pa i zna?ajno skuplji) nego u nekim drugim zemljama. Posebno se to odnosi na neintegrirane sustave koji se sigurno ne mogu isplatiti s otkupnom cijenom od 1,1kn/kWh - poštenije bi onda bilo re?i da takvi sustavi uop?e nisu poželjni. Ni jednima ni drugima s obzirom na pad cijene ne pomaže puno ni produljenje otkupa na 14 godina.

Vjetroelektrane bi prema prijedlogu doživjele pad otkupne cijene na 0,62kn/kWh - pad od gotovo 20%. Opet, apsolutno tržišno neutemeljeno s obzirom da se investicijski troškovi u vjetroelektrane ne mijenjaju ve? 5-6 godina. Istina je da 14 godina ugovora o otkupu ponešto ublažuje smanjenje otkupne cijene, ali ne dovoljno za sve one vjetroelektrane koje su pri kraju svog razvojnog puta i trebale bi potpisati ugovor o otkupu ove godine i biti izgra?ene ove ili sljede?e godine. Male vjetroelektrane do 1MW bi ostale na istoj poticajnoj cijeni - makar nije sasvim jasno što se htjelo posti?i takvim izdvajanjem "malih" vjetroelektrana, te na što se to?no pri tome misli. Na pojedina?ne vjetroagregate snage ispod 1MW, ali još uvijek velikih dimenzija - ili možda na male vjetroagregate snage nekoliko kW.  U bilo kojem slu?aju ova tarifna stavka ne?e puno pomo?i niti imati puno smisla.

Elektranama na biomasu otkupna cijena je smanjena za 15 do 30%, a elektranama na bioplin za 10 do 30%. S obzirom na relativno malu izgra?enost takvih elektrana i na to da se cijena investicije nije zna?ajnije mijenjala u proteklim godinama, sasvim je jasno da ?e i takvi projekti biti zna?ajno pogo?eni ovim predloženim promjenama.

Geotermalne elektrane su tako?er doživjele pad na 1,2kn/kWh, što možda ne?e zaustaviti one projekte koji imaju najtoplije geotermalne izvore u državi, ali ?e sigurno stvoriti mnoge probleme potencijalnim projektima na svim drugim lokacijama.

Cijena za elektrane na teku?a biogoriva, deponijski plin, plin iz postrojenja za pro?iš?avanje otpadnih voda, te za elektrane na valove i plimu i oseku se definiraju kao prosje?na proizvodna cijena elektri?ne energije.

Za kraj se može samo zaklju?iti da se ovakvim poduzetim koracima šalje jedan vrlo nepovoljan signal investitorima u obnovljive izvore. Uz ve? poslovi?no neefikasnu birokraciju koja u ovom slu?aju ne radi na korist, nego na štetu i projekata i gra?ana, sada se smanjuju i otkupne cijene prije nego što se krenulo u poboljšavanje u?inkovitosti administrativnih procedura. To nije na?in da se pokrene zeleno gospodarstvo, a ?ime se ova vlada hvalila u vrijeme prije izbora. Da bi se razvio ovaj sektor i došlo u poziciju da se razmišlja o smanjenju otkupnih cijena - put je trebao biti sasvim druga?iji. Prvo pojednostavljenje procedura, otvaranje tržišta, razvoj gospodarstva, pa tek onda revizija tarifa. Ostaje za nadati se da ?e tarifni sustav u komunikaciji sa institucijama, stru?njacima i organizacijama navedenim na po?etku ovog ?lanka doživjeti odre?ene izmjene, te da ?e završna službena verzija izgledati ipak zna?ajno druga?ije. Ovako bi se sektor obnovljivih ponovno nalazio u ma?ehinskom odnosu u vrijeme kada svi pri?aju samo o izgradnji termoelektrana i velikih hidroelektrana s upitnom isplativoš?u.

Trenutna najve?a ko?nica razvoju obnovljivih je birokracija koja u proteklih 5 godina nije dopustila izgradnju planirane koli?ine obnovljivih izvora energije. Ho?e li sada prepreka biti i cijena otkupa energije?

Tags:     tarifni sustav      obnovljivi izvori energije      MINGO      HERA      HROTE      HEP OPS      HEP ODS      Zajednica obnovljivih izvora energije      HGK      HUP      sun?ane elektrane      vjetroelektrane      hidroelektrane      biomasa      bioplin      geotermalne elektrane      cijena otkupa elektri?ne energije
 
Komentari (3)
O ?emu se tu radi - bez vizije i strategije a odlu?no protiv, protiv sun?ane energije?
3Nedjelja, 22 Travanj 2012 20:34
Goran Gagi
O ?emu se tu radi - bez vizije i strategije a odlu?no protiv, protiv sun?ane energije, jer po ovim podacima želimo samo solarne panele na krovovima? Kada bismo barem znali kako mislimo do?i do 20-20-20 bez sun?enih elektrana, kakva nam je strategija pritom, mogli bismo nešto re?i, ovako je to politi?ko pokazivanje miši?a i mo?i bez znanja i argumenata, da li je to radio netko tko premalo zna ili ima neki nama nepoznati interes? Tužno i zabrinjavaju?e.
prijedlog za neke
2Subota, 14 Travanj 2012 20:55
gs
Ma nek se nose, veliki ?e jamiti, ostali ?e prdnuti.
Veliki ?e sti?i do 1.1.2013 pripremiti što mogu sti?i, pa koliko stignu stignu, uz ovakvu proceduru ali i uz veze i poznanstva.

A ostale tko fu?ka, najviše mislim za do 10kW i 10-30 kW, šteta, ali i blamaža.

Tako da, fu?kam ti ja takvo vo?enje države i energetike
Prijedlog novog tarifnog sustava
1Petak, 13 Travanj 2012 20:04
v.p.
To je to !

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za po?etnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?