Kao nastavak kuloarskih pri?a o promjeni otkupnih tarifa za obnovljive izvore energije, Ministarstvo gospodarstva je ovih dana uputilo slu�beni prijedlog novog tarifnog sustava za proizvodnju elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije na mi�ljenje relevantnim ministarstvima, a poziv da daju mi�ljenje dobili su i HERA, HROTE, HEP OPS, HEP ODS, Zajednica obnovljivih izvora energije pri HGK, HUP i Agencija za za�titu tr�i�nog natjecanja.

Nacrt prijedloga tarifnog sustava u ovome obliku donosi mnoge izmjene u odnosu na svoju postoje?u verziju, neke od kojih su pozitivne, ali i mnoge koje bi mogle potpuno zaustaviti razvoj tr�i�ta obnovljivih kada bi bile implementirane na ovaj na?in. S obzirom na probleme prilikom razvoja tr�i�ta u proteklih pet godina, koji su bili izra�eni kroz administrativne barijere na koje su developeri nailazili, te na veliko zaostajanje tr�i�ta u tom periodu s obzirom na planove i ciljeve nejasno je za�to se prvo i�lo u izmjenu tarifnog sustava, a posebno tarifnih stavki. Naime tarifne stavke su bile jedina svijetla to?ka obnovljivih, te jedini razlog za�to su se uop?e investitori odlu?ivali na rizik prolaska kroz svu zakonom (a nekad i svojevoljno) zadanu birokraciju. Jedini pravi put za ovu vladu i njene promovirane planove tijekom predizborne kampanje za pokretanje velikih investicija u energetiku bi bio uklanjanje administrativnih barijera ?ime bi se zna?ajno podigla atraktivnost projekata i otvorilo tr�i�te, a nakon ?ega bi bilo vrijeme za revidiranje i ciljeva i tarifnih stavki.

Da krenemo prvo od pozitivnih strana. U prijedlogu se definira potreba za revizijom tarifa jednom godi�nje na na?in da se isto definira koji mjesec prije kraja godine, a po?inje se primjenjivati od prvog dana sljede?e godine - time se automatski mogu regulirati ciljevi tr�i�ta i postepeno stvarati ve?a konkurentnost obnovljivih i tehnologija koje se primjenjuju, ali se mogu i ubla�avati oscilacije na tr�i�tu s obzirom na kretanje cijena izgradnje takvih objekata. Tako?er, izrijekom se ure?uje tarifa prilikom gra?enja vi�e elektrana srodnog tipa na istoj gra?evinskoj ?estici - ?ime se onemogu?ava izgradnja vi�e manjih sustava od kojih svaki prima zasebnu (ve?u) otkupnu cijenu, nego ?e se isti promatrati kao jedan sustav sa definiranom otkupnom cijenom za taj oblik postrojenja.

Dobra vijest je i da se kona?no definira otkupna cijena za isporu?enu elektri?nu energiju tokom pokusnog rada. Naime u dosada�njoj praksi takvu je energiju HEP preuzimao, ali je nije pla?ao, a koli?ine preuzete energije su u nekim slu?ajevima bile itekako zna?ajne. U prijedlogu se otkup tako proizvedene energije definira na 60% prosje?ne proizvodne cijene elektri?ne energije. S obzirom na tokove novca u projektima i aktiviranje otplate kredita, idealno bi bilo da je taj iznos bli�e punoj prosje?noj proizvodnoj cijeni elektri?ne energije, ali i ovo je veliki korak naprijed.

U prijedlogu se tako?er spominje pro�irenje kvote za sun?ane elektrane, i to na na?in da HROTE sklapa ugovore do kraja godine za integrirane sustave do ukupne snage 10MW, i neintegrirane sustave snage do ukupno 5MW. Ova odredba mo�e izgledati kao korak naprijed (koliko god mali i nedovoljan taj korak bio), no zapravo je u kombinaciji sa novim tarifnim stavkama poprili?no upitno ostvarenje tih ciljeva, posebno za neintegrirane sustave.

Jedna svakako pozitivna odredba se odnosi na solarne sustave, gdje se definira rok od godinu dana izme?u potpisivanja ugovora o otkupu s HROTE i aktiviranja tog ugovora, tj. izgra?enosti postrojenja. Time se vi�e ne mogu de�avati slu?ajevi da se ishodi dokumentacija, a projekt se ne izgradi, ?ime se ko?i razvoj drugih projekata.

Definira se i sklapanje ugovora o otkupu uz poticajnu cijenu do trenutka kada proizvodnja iz OIE ne ispuni minimalni udio elektri?ne energije iz OIE koji se utvr?uje posebnim propisom. Na�alost, iz ovoga se mo�e zaklju?iti da ?e se i opet udio obnovljivih odre?ivati nekim kriterijima koji minimalno zadovoljavaju ne?ije druge direktive, a da se ne?e dati prilika tom sektoru da iska�e svoj puni potencijal.

Naravno, nije bezna?ajno ni spomenuti da se predla�e produljenje ugovora o otkupu elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije na 14 godina.

A sad, najbitnije u tarifnom sustavu - tarifne stavke. Prema ovom prijedlogu, najvi�e ?e profitirati male hidroelektrane kojima se tarifa u prosjeku pove?ava ovisno o planiranoj godi�njoj proizvodnji. Sve ostale tehnologije imaju odre?ene zna?ajno manje tarifne stavke. Bitno je napomenuti da se u pravilniku navodi i da se tarifne stavke odre?uju temeljem opravdanih tro�kova poslovanja, izgradnje, zamjene, rekonstrukcije, te odr�avanja postrojenja, te temeljem razumnog povrata sredstava investicije.

�to se sun?anih elektrana ti?e, tu je smanjenje tarifnih stavki najzna?ajnije. Pri tome su najvi�e stradale velike sun?ane elektrane planirane na zemlji (neintegrirane). Naime prema prijedlogu otkupna cijena za iste je 1,1kn/kWh. Time je jasno odre?eno da su takve elektrane nepo�eljne, jer se sa takvom tarifom uz trenutne investicijske tro�kove one jednostavno ne isplate i za njih se sigurno nije primijenjivao kriterij opravdanih tro�kova poslovanja, izgradnje i odr�avanja. S obzirom da se jedino na taj na?in mogao o?ekivati br�i rast sun?anih elektrana na tr�i�tu u kratkom razdoblju, jasno je da od toga ne?e biti ni�ta. Istovremeno, malo smisla onda ima i propisanih 5MW neintegriranih sustava do kraja godine. Otkupna cijena za integrirane sustave je pak 1,60, 2,23 i 2,63 kn/kWh - za iste one grupe postrojenja koje se nalaze i u trenutno va�e?em tarifnom sustavu - iznad 30kW, od 10 do 30 kW, i do 10kW. Tako?er zna?ajno smanjenje, koje ?e svakako eliminirati puno projekata u sjevernom dijelu Hrvatske, ali ostavlja mogu?nost iskori�tavanja u priobalju. Uvodi se i posebni korekcijski faktor za toplinske sustave u kombinaciji sa fotonaponom, �to je pohvalno, ali i posebni korekcijski faktor za neintegrirane sustave do 10kW (2,00kn/kWh) na gra?evinskoj ?estici postoje?e gra?evine (npr. treking sustav kao u �panskom). Premda je istina da su fotonaponski sustavi do�ivjeli najve?i pad investicijskih tro�kova od svih tehnologija u zadnjih 5 godina, taj pad nije bio toliki da bi opravdao ovako niske cijene. Posebno zato �to je Hrvatska iznimno nerazvijeno tr�i�te gdje su popratni tro�kovi instalacije i razvoja ovakvih sustava, pa i sami sustavi jo� uvijek skuplji (pa i zna?ajno skuplji) nego u nekim drugim zemljama. Posebno se to odnosi na neintegrirane sustave koji se sigurno ne mogu isplatiti s otkupnom cijenom od 1,1kn/kWh - po�tenije bi onda bilo re?i da takvi sustavi uop?e nisu po�eljni. Ni jednima ni drugima s obzirom na pad cijene ne poma�e puno ni produljenje otkupa na 14 godina.

Vjetroelektrane bi prema prijedlogu do�ivjele pad otkupne cijene na 0,62kn/kWh - pad od gotovo 20%. Opet, apsolutno tr�i�no neutemeljeno s obzirom da se investicijski tro�kovi u vjetroelektrane ne mijenjaju ve? 5-6 godina. Istina je da 14 godina ugovora o otkupu pone�to ubla�uje smanjenje otkupne cijene, ali ne dovoljno za sve one vjetroelektrane koje su pri kraju svog razvojnog puta i trebale bi potpisati ugovor o otkupu ove godine i biti izgra?ene ove ili sljede?e godine. Male vjetroelektrane do 1MW bi ostale na istoj poticajnoj cijeni - makar nije sasvim jasno �to se htjelo posti?i takvim izdvajanjem "malih" vjetroelektrana, te na �to se to?no pri tome misli. Na pojedina?ne vjetroagregate snage ispod 1MW, ali jo� uvijek velikih dimenzija - ili mo�da na male vjetroagregate snage nekoliko kW. �U bilo kojem slu?aju ova tarifna stavka ne?e puno pomo?i niti imati puno smisla.

Elektranama na biomasu otkupna cijena je smanjena za 15 do 30%, a elektranama na bioplin za 10 do 30%. S obzirom na relativno malu izgra?enost takvih elektrana i na to da se cijena investicije nije zna?ajnije mijenjala u proteklim godinama, sasvim je jasno da ?e i takvi projekti biti zna?ajno pogo?eni ovim predlo�enim promjenama.

Geotermalne elektrane su tako?er do�ivjele pad na 1,2kn/kWh, �to mo�da ne?e zaustaviti one projekte koji imaju najtoplije geotermalne izvore u dr�avi, ali ?e sigurno stvoriti mnoge probleme potencijalnim projektima na svim drugim lokacijama.

Cijena za elektrane na teku?a biogoriva, deponijski plin, plin iz postrojenja za pro?i�?avanje otpadnih voda, te za elektrane na valove i plimu i oseku se definiraju kao prosje?na proizvodna cijena elektri?ne energije.

Za kraj se mo�e samo zaklju?iti da se ovakvim poduzetim koracima �alje jedan vrlo nepovoljan signal investitorima u obnovljive izvore. Uz ve? poslovi?no neefikasnu birokraciju koja u ovom slu?aju ne radi na korist, nego na �tetu i projekata i gra?ana, sada se smanjuju i otkupne cijene prije nego �to se krenulo u pobolj�avanje u?inkovitosti administrativnih procedura. To nije na?in da se pokrene zeleno gospodarstvo, a ?ime se ova vlada hvalila u vrijeme prije izbora. Da bi se razvio ovaj sektor i do�lo u poziciju da se razmi�lja o smanjenju otkupnih cijena - put je trebao biti sasvim druga?iji. Prvo pojednostavljenje procedura, otvaranje tr�i�ta, razvoj gospodarstva, pa tek onda revizija tarifa. Ostaje za nadati se da ?e tarifni sustav u komunikaciji sa institucijama, stru?njacima i organizacijama navedenim na po?etku ovog ?lanka do�ivjeti odre?ene izmjene, te da ?e zavr�na slu�bena verzija izgledati ipak zna?ajno druga?ije. Ovako bi se sektor obnovljivih ponovno nalazio u ma?ehinskom odnosu u vrijeme kada svi pri?aju samo o izgradnji termoelektrana i velikih hidroelektrana s upitnom isplativo�?u.

Trenutna najve?a ko?nica razvoju obnovljivih je birokracija koja u proteklih 5 godina nije dopustila izgradnju planirane koli?ine obnovljivih izvora energije. Ho?e li sada prepreka biti i cijena otkupa energije?