U prethodnom ?lanku, Energetska neovisnost � otoci #1, predstavili smo ideju energetske neovisnosti na otocima, te primjere danskog otoka Sams� i �panjolskog otoka El Hierro, ?iji stanovnici ve? nekoliko godina u�ivaju u neovisnosti o energiji s kopna. Sli?na ideja poku�ava/la se provesti i na nekim od hrvatskih otoka, jedan od kojih je i Mljet.

Otok Mljet nalazi se u arhipelagu Ju�ne Dalmacije, naoko je nerazvedeni izdu�eni otok, �irok prosje?no 3 km, a duga?ak 37 km ukupne povr�ine 100,4 km². Reljef otoka karakteriziraju vapnena?ke uzvisine i kr�ke doline i polja, a klima je mediteranska s prosje?nom temperaturom� 8,7 �C u sije?nju i 24 �C u srpnju. Ve?a naselja nalaze se u unutra�njem dijelu du� obra?enih polja, prema popisu iz 2001. na otoku �ivi 1111 stanovnika.

Primjena RenewIslands metodologije

Potrebe otoka Mljeta za energijom sagledane su RenewIslands metodologijom, baziranoj na ?etiri osnovna koraka koji se primjenjuju pri energetskom planiranju otoka, to su: mapiranje potreba, mapiranje resursa, razvoj scenarija u kojima se zadovoljavaju potrebe kori�tenjem raspolo�ivih resurse i njima primjerenih tehnologija i modeliranje scenarija.

Prilikom primjene metodologije, potro�nja elektri?ne energije ura?unata je kao srednje velika, s iznimkom ljetnih mjeseci kada je potra�nja za elektri?nom energijom visoka. Opskrba elektri?nom energijom otoka Mljeta je rije�ena putem dva podmorska kabela koji spajaju elektroenergetski sustav na otoku s mre�om na kopnu, a svaki kabel� napaja po jednu stranu otoka. Slika 1 prikazuje prosje?no satno optere?enje elektroenergetskog sustava otoka Mljeta u 2002. godini, koje je prora?unato iz rezultata mjerenja optere?enja na podmorskom kabelu za opskrbu isto?ne strane otoka, te iz potro�nje elektri?ne energije hotela Odisej kao najve?eg potro�a?a na zapadnoj strani otoka.

Slika 1 Prosje?no satno optere?enje elektroenergetskog sustava otoka Mljeta u 2002.

Potra�nja za toplinom je raspr�ena po ku?anstvima i najvi�e se odnosi na potro�nju tople vode dok zagrijavanje i rashla?ivanje prostorija nije potrebno zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Potro�nja goriva u transportu je mala, pa na Mljetu postoji samo jedna benzinska postaja koja gorivom opskrbljuje vozila, poljoprivredne strojeve i brodove.

Najobilatiji obnovljivi izvori na Mljetu su sun?evo zra?enje, vjetar i biomasa. Na slici 2 prikazano je srednje satno ukupno sun?evo zra?enje na zakrivljenu povr�inu od 36�, koje se prora?unalo iz mjernih podataka sa hidrometeorolo�ke postaje u Dubrovniku te pomo?u ra?unalnih programa H₂RES i PV GIS.

Slika 2 Srednje satne vrijednosti ukupnog sun?evog zra?enje na zakrivljenu povr�inu (36�)

Podaci o vjetru prora?unati su iz podataka dbivenih mjerenjem na hidrometeorolo�koj postaji u Dubrovniku i postaji u Mljetu te su prilago?eni rezultatima mapiranja.

Slika 3 Potencijal vjetra

Ve?ina biomase nalazi se u obliku gustih borovih �uma koje prekrivaju oko 72% otoka, posebice oko dva slana jezera na sjeverozapadnom predjelu otoka, a manje koli?ine biomase mogu biti dostupne i kao ostaci od poljoprivredne proizvodnje. Prilikom primjene RenewIslands metodologije upotreba biomase nije se razmatrala zbog specifi?nosti terena koji nije prikladan za njeno prikupljanje, te zbog za�ti?enih podru?ja koja zauzimaju veliku povr�inu otoka. Pretpostavlja se da bi jedina prihvatljiva kombinacija za prikupljanje biomase bio model koji uklju?uje kr?enje �uma u svrhu za�tite od po�ara zajedno s ne�to jednostavnijim prikupljanjem biomase po poljoprivrednim gospodarstvima.

Izrada scenarija i rezultati najuspje�nijih

U �elji da se otok Mljet poku�a napraviti u potpunosti obnovljivim otokom, odnosno u potpunosti neovisnim otokom, izra?eno je 18 mogu?ih scenarija koji se razlikuju po instaliranoj tehnologiji, te razli?itim ciljevima koji su se �eljeli posti?i. Scenariji su ra?unati za tri godine, s tim da je 2005. godina uzeta kao po?etna godina, a 2010. i 2015. godina kao ciljane godine. U po?etnoj godini u svim scenarijima opskrba elektri?nom energijom odvijala se samo putem podmorskih kabela dok bi se u 2010. ve? instalirale pojedine proizvodne jedinice. Svi scenariji prora?unati su pomo?u ra?unalnog programa H₂RES, ?ija je svrha energetsko planiranje otoka s mogu?no�?u sagledavanja razli?itih scenarija kako bi se omogu?ila bolja penetracija elektri?ne energije iz obnovljivih izvora u energetski sustav otoka, te da bi se napravili energetski sustavi otoka koji su 100% obnovljivi, odnosno koriste samo obnovljive izvore energije.

Razmatrani scenariji mogu se podijeliti u dvije grupe; prvu grupu predstavljaju scenariji u kojima je nametnuto 30% satno ograni?enje na udio elektri?ne energije iz obnovljivih izvora, �to zna?i da u svim ovim scenarijima u jednom satu mre�a elektroenergetskog sustava na otoku mo�e maksimalno prihvatiti do 30% elektri?ne energije, dok ostatak elektri?ne energije iz obnovljivih izvora mora biti ili spremljen ili odba?en (odbacivanje se posti�e smanjivanjem efikasnosti kod vjetroagregata ili iskap?anjem proizvodnih jedinica). Drugu grupu scenarija ?ine oni u kojima nema ograni?enja na penetraciju elektri?ne energije, pa u slu?aju da ima dovoljno vjetra ili sun?evog zra?enja cijelo optere?enje sustava biti ?e pokriveno ovim obnovljivim izvorima. Pretpostavljeno je da se za kontrolu frekvencije i napona koriste napredne tehnologije, te je mogu?e izvesti vi�kove elektri?ne energije u sustav na kopnu.

U scenarijima bez satnog ograni?enja na penetraciju elektri?ne energije mogu?e je posti?i znatno ve?u godi�nju penetraciju, pa scenarij 12 predstavlja 100% obnovljivi scenarij s obzirom na potro�nju elektri?ne energije.

Slika 4 Pokrivanje potro�nje u 2010.

Na Slici 5 prikazana je opskrba elektri?nom energijom u scenariju 18 koji je, s obzirom na potro�nju elektri?ne energije i na potro�nju vodika u transportu, 100% obnovljiv scenarij.

U ovom ?lanku prikazani su samo dva najuspje�nija scenarija, dok detaljnije rezultate svih scenarija i analize za one koji �ele znati vi�e mo�ete pro?itati ovdje.

Slika 5 Pokrivanje potro�nje u scenariju 18

�to je do danas u?injeno?

Rezultati analiza malog elektroenergetskog sustava, relativno nenaseljenog otoka, pokazuju da lokalni resursi u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe za elektri?nom energijom te omogu?uju energetsku neovisnost s obzirom na potro�nju elektri?ne energije i dijela potro�nje energije u transportu.

Veza s elektroenergetskim sustavom na kopnu vjerojatno bi, kao i slu?aju otoka Sams�, mogla pomo?i da se potpuno obnovljivi energetski sustav ostvari na razini godi�nje bilance, dok se tehni?ka neovisnost mo�e posti?i jedino instaliranjem nekog sustava za skladi�tenje energije. U ovom primjeru to je vodik , no to mogu biti reverzibilne elektrane kao u slu?aju otoka El Hierro ili elektri?na vozila kao �to predla�u najnovija istra�ivanja.

Prednost otoka koji su vezani na mre�u na kopnu je da se u slu?aju potpune neovisnosti kao u prikazanim scenarijima 12-18 otoci mogu u petogodi�njem razdoblju pretvoriti od potpunih uvoznika do izvoznika elektri?ne energije.

Navedeni prora?uni za otok Mljet su� ra?eni 2004. i 2005. godine u svjetlu prve Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske iz 2002. godine (NN 38/02) �u kojoj se promicalo kori�tenje hibridnih sustava, vodika te iskori�tavanje energije vjetra i Sun?eva zra?enja na otocima. No od tada nije se puno odmaklo s planovima navedenim u Strategiji jer �Vlada RH 2004. godine zabranjuje gradnju vjetroelektrana na otocima, dok se ta zabrana dodatno poo�trava Zakonom o prostornom ure?enju i gradnji iz 2007., kojim se u za�ti?enom obalnom podru?ju mora, a koji obuhva?a sve otoke, u potpunosti zabranjuje �planiranje, izdavanje lokacijskih dozvola ili rje�enja o uvjetima gra?enja za gra?evine namijenjene za iskori�tavanje snage vjetra za elektri?nu energiju. Time se u potpunosti onemogu?ila gradnja na otocima velikih vjetroagregata, no i onih najmanjih, a ote�ano je isho?enje dozvola za fotonaponske elektrane. Iste godine Vlada �RH donosi Pravilnik o kori�tenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji poti?e razvoj postrojenja za kori�tenje obnovljivih izvor, no u isto vrijeme propisuje prikupljanje kompleksne dokumentacije za izgradnju i najmanjih postrojenja kao �to su ugra?eni fotonaponski moduli na krovovima ku?a.

Prikupljanje i nabava slo�ene dokumentacije za oto?ane je jo� slo�enija tako da se u posljednjoj dekadi nije puno napredovalo po pitanju energetike otoka u Hrvatskoj pa tako ni po pitanju energetske nezavisnosti otoka Mljeta. Lokalna uprava i samouprava su upoznati s planovima i mogu?no�?u razvoja energetski nezavisnih otoka, no njihova participacija u tom procesu je vrlo skromna, ?esto ovisna o samostalnim inicijativama entuzijasta. Lokalne vlasti su ograni?ene malim financijskim sredstvima te pomanjkanjem stru?nih znanja tako da ovise o centraliziranoj dr�avi, regionalnim uredima i agencijama.

No pozitivni pomak postoji te se ve? nekoliko agencija i nevladinih organizacija �kao �to su REA Kvarner, DUNEA, DURA te EKO Kvarner itd. uklju?ilo u promoviranje energetski nezavisnih sustava zasnovanih na obnovljivim izvorima energije.

Jednostavnim prora?unom mo�e se pokazati da se u slu?aju energetski nezavisnog otoka Mljeta na otoku mo�e zaposliti desetak osoba koje bi radile na vo?enju pogona i odr�avanju opreme dok bi za proizvodnju iste trebalo oko dvjesto radnih godina (odnosno 200 zaposlenih kroz godinu dana).� Uzimaju?i u obzir sve naseljene otoke u Hrvatskoj mo�e se re?i da bi nezavisnost otoka mogla biti jedan kvalitetan program koji bi pomogao zapo�ljavanje i pokrenuo investicije.

Pristupanjem Europskoj Uniji mo�da se i u Hrvatskoj promjeni politika prema otocima, a koji su i za Europu podru?ja od posebne skrbi. Energetski nezavisni otoci mogu utjecati i na odr�ivost turizma jer bi gosti vjerojatno bili zadovoljniji i spremniji vi�e platiti usluge znaju?i da svojim dolaskom na odmor i boravkom na otocima dodatno ne naru�avaju krhke ekosustave. Uz lokalnu proizvodnju hrane, za �to sigurno postoji mogu?nosti, odr�ivost �ivota na otocima bi bila neupitna.

Ukoliko bi Hrvatska �eljela posti?i energetsku neovisnost potrebno je to najprije pokazati na malim energetskim sustavima.� Nakon izgradnje i demonstracije potpuno energetski neovisnih ku?a, zgrada i drugih objekata,� najlogi?niji izbor bilo bi pokazivanje neovisnih energetskih sustava otoka gdje se vrlo lako mo�e dokazati kako vlastite potrebe za elektri?nom energijom, toplinom i hla?enjem te gorivima za transport mogu biti rije�ene pomo?u lokalno dostupnih, obnovljivih i ekolo�ki prihvatljivih resursa. Energetska nezavisnost je temelj samoodr�ivih zajednica i energetski nezavisni otoci mogu biti prvi svjetionici u �dana�njem neodr�ivom svijetu uronjenom u tamu fosilnih goriva.

Vi�e detalja o scenarijima i prora?unima neovisnosti Mljeta pro?itajte na L I N K.

Zahvaljujemo na doprinosu ovim ?lancima dr.sc. Goranu Kraja?i?u sa zagreba?kog FSB-a.

nastavlja se...