Kako se na pravi na?in suprotstaviti poku�ajima privatizacije prirodnih resursa? Na koji na?in stvoriti inkluzivno dru�tvo i ostvariti gospodarski razvoj u harmoniji s prirodom?

Vrijeme je za druga?iji na?in upravljanja resursima od postoje?eg. Dru�tvo kakvo poznajemo danas bezglavo juri za profitom i u toj trci ne preza pred ni?im. Vrijeme nas tra�i da se vratimo korak unazad i prona?emo prave ljudske vrijednosti � jednakost i zajedni�tvo.

Studenti filozofskog fakulteta su odgovor prona�li u direktnoj demokraciji, radnici �kverova i tvornica u radni?kom samoupravljanju, a prijatelji okoli�a i stru?njaci energetike pozivaju na osnivanje energetskih zadruga. Svi ovi na?ini organizacije imaju zajedni?ku potrebu za mobiliziranjem ljudi i pozivaju na demokrati?nost i razboritost u upravljanju zajedni?kih materijalnih i prirodnih resursa. Ovakav na?in upravljanja razvija dru�tveno odgovorno poslovanje i brigu za okoli� ne tra�e?i nu�no i stvaranje profita.

Tri osnovna zama�njaka odr�ivog razvoja jesu skladni razvoj dru�tva, okoli�a i gospodarstva.

Hrvatska i dalje ima dobre izglede za okretaj prema odr�ivom razvoju jer polazi sa vi�eg stupnja razvijenosti i relativno ni�eg ekolo�kog tro�ka pri ?emu je velika prijetnja regionalna nejednakost. Ekolo�ki otisak Hrvatske je ve? danas takav da tro�imo resurse za dvije planete. Gotovo polovica tog otiska otpada na emisije CO₂, najvi�e iz sektora energetike i proizvodnje hrane.

Kameno doba nije prestalo nestankom kamena. Trebamo li iscrpiti sva fosila goriva prije nego se okrenemo suncu i obnovljivim izvorima energije?

U takvoj situaciji, logi?no je da se okrenemo alternativnim izvorima energije koji su uz to jo� i obnovljivi. Hrvatska danas, da bi zadovoljila postavljene ciljeve prema Europskoj uniji, neminovno grabi prema ve?em kori�tenju obnovljih izvora energije. Iako je danas taj postotak jo� uvijek mizeran (manje od 2% u ukupnoj potro�nji elektri?ne energije, ne ra?unaju?i velike hidroelektane), na?in na koji se on doga?a nije u skladu s odr�ivim razvojem i pobolj�anjem prilika za razvoj lokalnih zajednica. Uvozimo stranu tehnologiju i stranu opremu i tako izravno potkopavamo doma?u industriju i ne zapo�ljavamo doma?e stanovni�tvo. Mnogi stru?njaci se zato sla�u da je budu?nost odr�ive energetike u mnogo malih, lokalno distribuiranih obnovljivih izvora energije koji, u vlasni�tvu lokalne zajednice, stvaraju izravno korist za tu zajednicu i unapre?uju je.

Najve?e promjene uvijek dolaze odozdo, a provode ih mobilizirani studenti, aktivna radni?ka klasa i gra?anske incijative.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP Hrvatska) podr�ava i poti?e udru�ivanje gra?ana u energetske zadruge kroz projekt RES-coop-Croatia, kojeg provodi u suradnji sa Zakladom Heinrich Boell, Hrvatskim savezom zadruga, Zelenom akcijom i drugim partnerima. Dokaz da je udru�ivanje gra?ana u zajedni?ke investicije u energetici mogu?e dolazi sa Krka i Ozlja. Energetska zadruga Krk i Energetska zadruga Lug su ve? sada sakupili veliki broj istomi�ljenika, koji zajedno �ele investirati u solarne elektrane. Osim energije sunce, postoji potencijal i za investiranje u druge obnovljive izvore energije, kao �to su drvna biomasa, bioplin ili male hidroelektrane.

Vrijeme je da se ve? danas okrenemo jedni drugima, a potom i obnovljivim izvorima energije. Zasada jedini poznati rizik od sun?eve energije je da, kad se jedan dan probudimo, Sunce vi�e ne iza?e. Dok god je tako, energetske zadruge imaju dobre �anse za uspjeh.