Me?unarodno udru�enje za hidroelektrane (IHA), neprofitna organizacija za promociju hidroelektrana, je objavila podatke za svjetske investicije u hidroelektrane za 2012. godinu.

Svjetski pregled

Prema procjenama IHA-e tokom pro�le godine je instalirano 27-30 GW hidroelektrana i 2-3 GW reverzibilnih hidroelektrana. Do ovog razvoja je ponajvi�e do�lo zbog poticaja za obnovljive izvore energije, te regionalnih shema za razmjenu emisija uglji?nog-dioksida, kao recimo u Australiji i Kini. Pro�la godina je bila i godina hidrolo�kih ekstrema sa rekordnim proizvodnjama na velikim projektima kao �to su Itaipu u Brazilu, ali i velikih su�a na pojedinim lokacijama.

Zabilje�eni su i slijede?i trendovi:

1.)��� Hidroelektrane sudjeluju u regionalnoj suradnji i povezivanjima � pove?ana potra�nja za sigurno�?u opskrbe elektri?nom energijom i vodom poti?e razvoj na regionalnoj osnovi. Sve vi�e se sura?uje izvan dr�avnih granica na menad�mentu vode i razvoju elektroenergetskih sustava. Ovo se dodatno poti?e razvojem prekograni?nih prijenosnih mre�a za sigurnost opskrbe pojedinih dr�ava.

2.)��� Novi igra?i investiraju u hidroelektrane � sve vi�e razli?itih investitora investiraju u nove regije, recimo Ju�na Koreja investira u Nepal, Pakistan i Filipine, a Kina i Indija investiraju u Afriku. Ovime se razvijaju regije koje nisu imale puno opcija za razvoj infrastrukture. Privatne investicije omogu?uju gradnju manjih projekata u kra?em vremenskom roku. Primjer toga je pu�tanje u pogon projekta hidroelektrane Djibloho u Ekvatorijalnoj Gvineji snage 120 MW. Projekt je izgra?en u ?etiri godine i pokriva 90% �potreba za elektri?nom energijom te dr�ave. Za daljnje poticanje stranih investicija planirani projekti moraju imati sigurne lokalne korisnike kako bi se smanjio rizik prodaje elektri?ne energije. Privatne investicije ipak predstavljaju i izazov za regionalni strate�ki razvoj jer treba implementirati socijalnu politiku i okoli�nu politiku koja podr�ava razvoj infrastrukture.

3.)��� Novi razvoj hidro tehnologija � razvoj hidro tehnologija je dodatno potaknuo istra�ivanja i pobolj�anja u tom sektoru. To se posebno odnosi na implementaciju tehnologija na plimu i oseku, revezibilnih hidroelektrana i infrastrukture koja je povoljna za ribe. IHA procjenjuje da je na razini svijeta trenuta?no instalirano 516 MW elektrana koje koriste oceanske tehnologije i plimu i oseku. Projekata u razvoju ima barem 3 GW pri ?emu ih je jo� vi�e u dugoro?nom razvoju. Isplativost ovakvih projekata se jo� istra�uje, te se radi na pobolj�anju tehnologije. Pro�le godine je zavr�en najve?i svjetski projekt na plimu i oseku 254 MW elektrana Sihwa u Ju�noj Koreji, te je nakon 45 godina rada obnovljen projekt La Rance u Francuskoj snage 240 MW. Puno se investira i u reverzibilnu tehnologiju i to posebno u varijabilne pumpe, a sama tehnologija se razvija jer se o?ekuje da ?e slu�iti kao back up za obnovljive izvore energije kao �to su vjetroelektrane i sun?ane elektrane. Ameri?ki Institut za istra�ivanje elektri?ne energije (EPRI) pak istra�uje turbine za hidroelektrane koje se prijateljske za ribe, odnosno turbine koje minimalno ozlje?uju ribe koje prolaze kroz njih. To nije jedino takvo istra�ivanje u svijetu.

Pregled hidro energije po regijama:

Sjeverna i srednja Amerika

Sjeverna i srednja Amerika jo� uvijek imaju nerazvijeni potencijal hidroelektrana kao i potrebu za modernizacijom starih postrojenja. Osim toga se mora investirati i u prijenosnu mre�u, odnosno njenu infrastrukturu.

U pro�loj godini je instalirano oko 2 GW hidroelektrana pri ?emu je instalirano oko 0,8 GW u Meksiku, 0,7 GW u Kanadi, 0,3 GW u Panami i 0,2 GW u Sjedinjenim Ameri?kim Dr�avama.

Kanada je tre?i najve?i svjetski proizvo?a? elektri?ne energije iz hidroelektrana sa nekih 75 GW instalirane snage, a pro�le godine su u pogon u�le hidroelektrane: Wuskwatim snage 200 MW, unapre?enje hidroelektrane Shipshaw snage 225 MW i projekt Eastmain-1 snage 768 MW. U pripremi odnosno gradnji su projekti Muskrat Falls snage 825 MW, Romaine-2 snage 640 MW, Keeyask 695 MW, Mica-5&6 snage 500 MW i Romaine-1 snage 270 MW. Svi ovi projekti ?e biti dovr�eni izme?u 2013. i 2017. Osim toga se snaga pove?ava unaprije?enjem postoje?ih projekata kao �to se recimo radi na projektu Lower Mattagarni ?ija ?e se snaga pove?ati za 440 MW bez gradnje nove brane.

U srednjoj Americi se razvija projekt La Yesca snage 750 MW u Meksiku i projekt Reventazion u Costa Rici snage 305,5 MW. Costa Rica je krenula u razvoj jo� pet projekata, Dominikanska Republika radi na rehabilitaciji dva projekta, a Panama planira ?ak 30 novih hidroelektrana ukupne snage 720 MW. Osim toga Costa Rica, Salvador, Gvatemala, Honduras, Nikaragva i Panama rade na interkonekciji kroz jednosmjerni 230 kV prijenosni dalekovod sa 15 transformatorskih stanica. Ve?i dio je ve? izgra?en, a jo� se manji dio gradi.

U Sjedinjenim Ameri?kim Dr�avama se od poe?tka ove godine promi?e rast mini hidroelektrana i proto?nih hidroelektrana kroz jednostavnije isho?enje dozvola. Tako?er je produ�en PTC poticaj za obnovljive izvore energije, a 29 saveznih dr�ava ima RPS (standardni portfelj za obnovljive izvore energije) kojim se regulira koliko elektri?ne energije mora biti proizvedeno iz obnovljivih izvora energije, te uvesti poticaje za iste. Glavni izazov za najve?e operatere hidroelektrana je starost postrojenja pri ?emu je za US Army Corps of Engineers prosje?na starost postrojenja 47 godina, dok je od US Buareau of Reclamation starost postrojenja 51 godina. Oni moraju prodavati elektri?nu energiju po garantiranoj niskoj cijeni, te je stoga te�ko financirati nadogradnju projekata. Pro�le godine su u SAD-u obnovljene slijede?e hidroelektrane: 518 MW Garrison, 199 MW Folsom Dam, 428 MW Hungry Horse, 402 MW Dworshak, 1.077 MW Bonneville, 2.078 MW Hoover Dam, 980 MWQ McNary, 2.45 MW Chief Joseph i 810 MW Lower Granite. Zabrinutost zbog utjecaja na okoli�, ponajprije za nemogu?nosti migracije riba je dovela do uklanjanja nekih brana u SAD-u. Ukupno se razmatra uklanjanje 3 GW hidroelektrana ?ija je godi�nja proizvodnja 7.800 GWh.

�