Neki izvori energije su kao sredozomne medvjedice, svi pri?aju o njima, a nitko ih nije vidio. Da bi ih ugledali, potrebno je raskr?iti ili izbu�iti mnoga prirodna bogatstva, kao �to je primjer sa istra�ivanjem Jadrana. Obnovljive izvore energije svi vidimo, ali usprkos tome, njihov razvoj kod nas se i dalje svodi uglavnom na jedan izvor � energiju rijeka koje pokre?u hidroelektrane.

Ali, nakon nedavnih poplava, imamo li pravo vi�e nadati se dobroj hidrolo�koj sezoni koja bi ja?e pokrenula proizvodnju iz velikih hidroelektrana?

Rijeke imaju svoje zakonitosti, a poplave, kao ova nedavna su najgori mogu?i scenarij za naseljeno stanovni�tvo. Pozitivan primjer kako u nesre?i vidjeti priliku je dopis kojim su tri organizacije civilnog dru�tva (Zeleni forum, Platforma 112 i Mre�a za ruralni razvoj) pozvali na niskoenergetsku obnovu poplavljenih podru?ja. Takva obnova podrazumijeva obnovu poplavljenih ku?a od obnovljivih i biorazgradivih materijala (primjerice izolacija od slame, gline, ov?je vune) koji su lokalno dostupni (drvo, kamen). U dopisu zaklju?uju da ovakva obnova donosi brojne prednosti, od smanjene potro�nje energije (�to vodi do manjih tro�kova za enegente), boljeg zdravlja ljudi koji borave u tim prostorima i pokretanje lokalne gospodarske aktivnosti.

U ovakvoj obnovi sigurno ima mjesta i za kori�tenje obnovljivih izvora jer sun?evi toplinski kolektori i sustavi grijanja na �umsku biomasu mogu odli?no pokriti preostale potrebe za energijom u ku?anstvima, a osim �to su cijenom prihvatljivi, mnoge �upanije daju i poticaje za njihovo kori�tenje. Na taj na?in obnova ne bi bila samo niskoenergetska, ve? i obnovljiva.

Za jednostavne i prakti?ne tehnologije kao �to su sun?evi toplinski kolektori, Zelena akcija i Zelena mre�a aktivisti?kih grupa ve? godinama organiziraju dvodnevne te?ajeve za samogradnju, na internetu je objavljen i priru?nik. Za malo slo�enije tehnolgije kao �to su fotonaposnki sustavi potrebno je pro?i edukaciju koja se danas provodi u brojnim obrazovnim ustanovama, kao �to je primjerice solarni edukacijski centar u Zadru. Umjesto grijanja na lo� ulje, mnoga ku?anstva prelaze na grijanje na pelete i drvnu sje?ku.

Ove i sli?ne �niske tehnologije� mogu zna?ajno pobolj�ati kvalitetu �ivljenja i smanjiti ovisnost o neodr�ivim izvorima energije. Ne samo to, ove tehnologije mogu potaknuti i razvoj doma?ih proizvo?a?a opreme takvih sustava, kao i lokalno zapo�ljavanje.

Udru�eni, pojedinici mogu postati i zajedni?ki vlasnici malo ve?ih sustava i koristiti primjerice manje tokove i biv�e mlinice kao male hidroelektrane (grad Pleternica u Slavoniji je vlasnik takve jedne male hidroelektrane koja opskrbljuje grad elektri?nom energijom). Iskustva vani pokazuju da lokalno stanovni�tvo ima najve?ih koristi od obnovljivih izvora kada se mje�tani udru�uju u energetske zadruge i sami postaju (su)vlasnici elektrana na obnovljive izvore.

Sami ili udru�eni, pojedinci mogu sami kreirati u kojoj ?e mjeri koristiti obnovljive izvore i na koji na?in. Put prema energetskoj neovisnosti je odr�iv scenarij kakav si poplavljena podru?ja trebaju priu�titi, na korist svih mje�tana.