Pro�la je godina bila jo� jedna povijesna godina za fotonaponsku industriju koja je zabilje�ila 38,4 GW novih instalacija, ?ime su ukupno svjetski kapaciteti dosegli 138,9 GW. Nakon vi�e od deset godina vode?e pozicije Europu je u 2013. godini prestigla Azija koja je ?inila ?ak 56% ukupnog svjetskog tr�i�ta. Vode?e svjetsko tr�i�te bila je Kina sa 11,8 GW novih kapaciteta, od kojih 500 MW nije priklju?eno na elektroenergetsku mre�u.

EPIA je objavila izvje�?e naziva "Global market outlook for photovoltaics 2014-2018" kojeg prenosimo u nekoliko ?lanaka. Prvi donosi podatke o dosada�njem razvoju tr�i�ta i detaljniji pregled europskog tr�i�ta.

Krajem 2009. godine u svijetu je bilo postavljeno ne�to vi�e od 23 GW fotonaponskih sustava. Godinu dana kasnije taj je broj porastao na 40,3 GW, da bi u 2011. godini iznosio 70.5 GW. U 2012. godini dosegnuto je 100 GW, a takav rast nastavio se i u 2013. godini kada su ukupni kapaciteti dosegli 138,9 GW, �to je dovoljno za proizvodnju najmanje 160 TWh elektri?ne energije godi�nje, odnosno za pokrivanje potreba 45 milijuna ku?anstava. Tako?er, to je ekvivalent elektri?noj energiji proizvedenoj u 32 prosje?ne elektrane na ugljen.

Kada je rije? o ukupnim instaliranim kapacitetima Europa sa 81,5 GW i dalje dr�i vode?u poziciju, a slijede je azijske zemlje koje trenutno imaju instaliranih 40,6 GW, te S.A.D. sa 13,7 GW. Iako Europa trenutno ?ini 59% ukupnog fotonaponskog tr�i�ta, va�no je napomenuti da bilje�i pad u odnosu na posljednje godine � u 2012. godini zauzimala je 70% tr�i�ta, a u 2011. godini 75%.

Razvoj europskog fotonaponskog tr�i�ta

Na europskom fotonaponskom tr�i�tu u posljednjih su se nekoliko godina isticale Njema?ka, �panjolska i Italija. No, u 2013. godini Njema?ka i Italija, glavni pokreta?i tr�i�ta, zabilje�ile su pad. Pad koji su u 2013. godini bilje�ile Belgija i Francuska nadokna?en je zna?ajnim rastom u Gr?koj i Rumunjskoj, premda bi, prema postoje?oj politi?koj situaciji i te zemlje mogle bilje�iti pad u nadolaze?im godinama.

Ne�to ve?i rast u odnosu na prija�nje godine zabilje�ilo je Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i manja tr�i�ta kao �to su �vicarska, Nizozemska i Austrija.

Kada je rije? o ukupnim kapacitetima Njema?ka je i dalje u zna?ajnom vodstvu, a slijede je Italija, �panjolska i Francuska. Njema?ka je gotovo cijelo desetlje?e bilje�ila stalan rast, te unato? smanjenju u 2013. godini, predstavlja najrazvijenije europsko fotonaponsko tr�i�te. Zemlje koje su ne�to kasnije zapo?ele s razvojem, kao �to su ?e�ka, Italija, Gr?ka i Belgija, brzo su dosegle zna?ajne kapacitete pa sada bilje�e stagnaciju ili manji pad.

Francuska i UK jo� uvijek pokazuju zna?ajan potencijal, no razli?iti razvoj; tako je francusko tr�i�te u 2013. godini bilje�ilo pad rasta, a UK je gotovo udvostru?ilo svoj godi�nji rast. Tako je Ujedinjeno Kraljevstvo, uz Njema?ku, u 2013. godini postalo glavni pokreta? fotonaponskog tr�i�ta.

Mo�emo zaklju?iti kako je sa rastom od 11 GW Europa zabilje�ila relativno lo�u godinu, ponajvi�e zbog pada na dva velika tr�i�ta, njema?kom i talijanskom. Uz to su klju?na tr�i�ta, kao �to su Francuska, Belgija i Danska, zabilje�ila manji rast od o?ekivanog. Druga su europska tr�i�ta ostala stabilna sa rastom od oko 6 GW.