IRENA (Me?unarodna agencija za obnovljive izvore energije) je prije par tjedana predstavila svoj izvje�taj REthinking Energy 2014 koji analizira transformaciju svjetskog elektroenergetskog sektora, te daje izvje�taj o napretku tranzicije prema odr�ivoj energetskoj budu?nosti. IRENA-in izvje�taj navodi da bi novi sustav ?ija su osnova obnovljivi izvori energije pobolj�ao pristup i sigurnost opskrbe energijom, otvorio nova radna mjesta, te pobolj�ao op?enito zdravlje stanovni�tva i okoli�a. Danas donosimo pregled petog posljednjeg poglavlja u kojem se pi�e o mogu?nostima ubrzanja energetske tranzicije.

5. Ubrzavanje energetske tranzicije

Tokom jednog desetlje?a tehnolo�kog napretka su padaju?i tro�kovi i pove?ane investicije pomaknule obnovljive izvore energije iz svoje ni�e u sredi�te zbivanja u cijelom svijetu. U sve ve?em broju dr�ava su OIE postali i vode?i igra? na tr�i�tu u smislu novo instalirane snage u energetskom miksu.

Brzina ovog napretka je potaknula usporedbe sa pojavom mobilnih telefona, te najavljuje jednako va�ne promjene. To je malim dijelom potaknuto vizijama nekoliko vlada koje su se dugoro?no obvezale na sigurnu i odr�ivu energiju, te su bile voljne to i financirati.

Kao rezultat njihovih napora svijet se nalazi na rubu nove industrijske revolucije gdje se ograni?ena fosilna goriva zamjenjuju sa ?istim i nepresu�nim izvorima energije. Udio OIE u zadnje tri do ?etiri godine stalno raste u ukupnoj novoj instaliranoj snazi elektrana, te njihov tr�i�ni udio nastavlja rasti.

Iako je ovaj rast br�i od svih predvi?anja on mora biti dodatno ubrzan ukoliko se �eli udvostru?iti udio OIE u svjetskom energetskom miksu do 2030. godine kao �to predla�u Ujedinjeni Narodi sa inicijativom SE4ALL. Ukoliko vlade ne omogu?e uvjete za dinami?ni rast tr�i�ta obnovljivi izvori energije ?e dosti?i udio od 26% u proizvodnji elektri?ne energije na svijetu, odnosno 21% ukupne potro�nje enrgije do 2030. godine. To je mnogo ispod ciljeva koje treba posti?i ukoliko se �ele izbje?i katastrofalne klimatske promjene, te omogu?iti elektri?na energija svima koji je danas nemaju. Tehnologija postoji, a potrebno je dosti?i barem 44% OIE globalno do 2030. godine.

Budu?nost OIE je svijetla, ali mehanizmi koji su ih doveli tu gdje jesu nisu nu�no potrebni za idu?u fazu gdje OIE trebaju preuzeti vode?u funkciju. Potrebno je prepoznati promjene koje su potrebne da bi OIE pokretali svijet, a za to je potrebno na druga?iji na?in planirati elektroenergetski sustav, dizajnirati tr�i�te, potaknuti inovacije u financiranju projekata i postaviti poticajni politi?ki okvir.

Ovaj izvje�taj je dokaz �to je postignuto, te je podsjetnik �to je na kocki i predstavlja kartu budu?nosti i poziv vladama da iskoriste priliku koja se nudi.

5.1 Imperativ klimatskih promjena

U svakoj raspravi o budu?nosti energije mora biti sasvim jasno �to je na kocki. Elektri?na energija je odgovorna za vi�e od 40% emisija uglji?nog-dioksida danas. Znanstvenici su do�li do zaklju?ka da su potrebni novi pristupi kako bi se dekarbonizirala svjetska eknomija i da je prijelaz na OIE nu�no potreban da se izbjegnu katastrofalne klimatske promjene.

Donosioci odluka mogu predstaviti nove mjere kojima ?e promovirati ve?i udio OIE, te time potaknuti rast i zapo�ljavanje i svijetu dati realnu priliku da rast svjetske temperature bude manji od kriti?na 2 stupnja celzijusa ili mogu nastaviti raditi kao i do sada ?ime ?e osigurati daljnji rast emisija.

Slika 1: Emisije uglji?nog-dioksida u budu?nosti po scenarijima

IRENA studija za udvostru?avanje udjela OIE u globalnom miksu pokazuje da ?e prema trenuta?noj politici i dr�avnim planovima emisija uglji?nog-dioksida pasti na samo 498 g/kWh do 2030. godine sa trenuta?nih 565 g/kWh. To nije dovoljno da se atmosferski CO₂ nivo zadr�i ispod 450 ppm, iznad kojih se o?ekuju velike klimatske promjene.

Ukoliko se udio OIE udvostu?i emisije bi bile smanjene na 349 g/kWh �to je 40% manje u odnosu na nivoe 1990. godine. To bi trebalo biti dovoljno za izbjegavanje te�kih klimatskih promjena. Dobra je vijest da tehnologija postoji i da je ekonomski isplativa. Jo� je bolje da se time pobolj�ava pristup energiji, pobolj�ava zdravlje, stvaraju poslovi te se promovira odr�ivi razvoj uz ve?u sigurnost proizvodnje energije.

Zbog toga se moraju postaviti dugoro?ni planovi za stvaranje novog energetskog sustava koji je diverzificiran, okoli�no odr�iv te otporan.

5.2. Podr�avanje tranzicije

Sa pove?anjem udjela OIE u miksu strukturna tranzicija je nu�no potrebna. Svjetski energetski sustav koji se bazira na OIE ?e biti dru?kiji - decentraliziran, fleksibilan i pametniji sustav.

Fleksibilnost i adaptivnost je klju? idu?e faze razvoja OIE. Ve?i dio varijabilne energije zahtjeva od sustava da osigura konzistentnu i predvidivu opskrbu; mre�a proizvo?a?a i potro�a?a koji mogu promijeniti tok energije u trenutku, spremati energiju kad imaju vi�ka, te je pu�tati u mre�u kada je to potrebno. Ova tranzicija se ve? doga?a na nekim tr�i�tima; a razvoj menad�menta potra�nje i tehnologije spremanja ?e to jo� ubrzati. Nova politika je potrebna da se ta promjena omogu?i. Potreban je novi fleksibilni okvir koji mora mo?i br�e reagirati na promjene da ne bi do�lo do situacije koja se pojavila u pojedinim zemljama gdje se politika nije dovoljno brzo prilagodila promjenama i mogu?nostima u sektoru.

Trenuta?na tranzicija predstavlja izazove i priliku. Pri tome je potrebno fokusirati se na nekoliko specifi?nih podru?ja, posebno na razini donosioca odluka.

5.3. Adaptacija pristupa dono�enju politike na nivou sustava

Tro�kovi OIE ?e padati, te ?e paritet mre�e biti dostignut u sve vi�e zemalja. Tako?er, ve?ina OIE tehnologija se danas isplati bez poticaja tako da se politi?ki okvir mora adaptirati u skladu s tim. Poticajne mjere se stoga moraju prebaciti sa financijskih na integrirane sa ukupnim okvirom promocije OIE, te op?enitom strukturom elektroenergetske mre�e.

U obzir se mora uzeti slijede?e:

- politi?ki okvir za kori�tenje obnovljivih izvora energije mora ostati stabilan, transparentan i predvidiv ?ime bi se osiguralo povjerenje investitora

- pristup elektroenergetskim mre�ama u kojem se ponajprije gleda budu?nost je nu�na kako bi se postiglo �irenje OIE

- pove?anje decentralizirane proizvodnje elektri?ne energije iz OIE stvara izazov i priliku

5.4. Pobolj�anje tr�i�nih uvjeta

Uz sve manje tro�kove tehnologija, donosioci odluka su najbolje pozicionirani da stvore potrebni okvir pri ?emu to zna?i da urede druge apekte tr�i�ta kao �to je pristup financiranju, izdavanje dozvola, spoj na elektroenergetsku mre�u, strukturu cijene energije i izgradnju novih kapaciteta. To bi dodatno smanjilo tro�ak OIE projekata te ubrzalo tranziciju i omogu?io bi se razvoj lokalnih industrija, te bi se doprinijelo socijalno-ekonomskim beneficijama kao �to su radna mjesta i stvaranje prihoda.

Za to je potrebno ispuniti slijede?e ciljeve:

- intervencija vlada, s time da se moraju smanjiti "soft" tro�kovi odnosno tro�kovi koji nisu povezani sa opremom

- trenuta?ne investicije u sektor se mogu i moraju pove?ati

- participacija privatnog sektora se poti?e smanjivanjem barijera za ulaz u sektor kroz odgovaraju?i regulatorni okvir

5.5. Omogu?avanje integracije obnovljivih izvora energije

Integracija varijabilne proizvodnje mo�e postati veliki izazov za sektor, pogotovo na tr�i�tu ili regiji sa ve?im udjelom obnovljivih izvora energije - primarno vjetroelektrana i solarnih elektrana. Kako bi adresirali ovaj izazov potrebne su integracijske mjere - u smislu fizikalne konekcije i menad�menta mre�e. To uklju?uje planiranje i investiranje u fizi?ki razvoj elektroenergetske mre�e i njena pobolj�anja, promoviranje spremanja energije na razini mre�e i pametnu infrastrukturu, te definiranje novog dizajna mre�e koji u obzir uzima tr�i�ne utjecaje integracije varijabilne OIE proizvodnje.

Efektivna i efikasna integracija se mo�e poticati kroz specifi?ne tehni?ke i regulatorne mjere kao �to su:

- adekvatno vremensko planiranje razvoja infrastrukture elektroenergetske mre�e

- podr�ka za nova tehnolo�ka rje�enja

- bliska koordinacija i anga�iranje razli?itih interesnih skupina koji uklju?uju regulatore, vladu, developere, operatore prijenosne i distribucijske mre�e, te potro�a?e

5.6. Stvaranje zajedni?ke vizije za siguran, prosperitetan planet

Potencijalna nagrada, ako se sve navedeno postigne je spektakularna. OIE nisu samo odgovor na klimatske promjene, nego rje�avaju i mnoge od socio-ekonomskih izazova s kojima se suo?avaju vlade danas.

Svijet sa ve?inskim udjelom OIE daje mogu?nost jeftine elektri?ne energije koje ima dovoljno za sve i ?ija cijena manje volatilna, te nije toliko ovisna o toku nesigurne trgovine, te omogu?uje veliki broj novih edukativnih mogu?nosti i poslova. Udvostru?enje OIE do 2030. bi moglo smanjiti tro�kove za zdravlje za ?ak 200 milijardi dolara, te omogu?iti milijardama ljudi odr�ivu sigurnu elektri?nu energiju.

OIE daje mnogim zemljama mogu?nost da smanje ovisnost o uvoznoj fosilnoj energije iz regija koje su politi?ki i ekonomski nesigurne. Razvoj tokom zadnjih deset godna je pokazao da to vi�e nije utopijski scenarij nego je cilj koji je dosti�an kori�tenjem dokazanih testiranih tehnologija koje i danas postoje i koje se unapre?uju svake godine.

Sama tehnologija ipak ne?e biti dovoljna. Ova tranzicija mora do?i uz kolektivnu dugoro?nu obvezu svih zainteresiranih strana uklju?uju?i vlade, gra?ane, financijere, privatne tvrtke i me?unarodne agencije. Me?unarodna suradnja mo�e dodatno poja?ati svjetske ciljeve da se ubrza tranzicija kroz dr�avne planove za OIE.

Tranzicija uklju?uje velike promjene u sustavu koji je desetlje?ima poticao ekonomski rast i prosperitet. Otpor pojedinih interesnih skupina je o?ekivan zbog ?ega se mora javnost informirati na pametan na?in, te svima omogu?iti transparentne razumljive informacije.

Donosioci odluka moraju shvatiti da elektroenergetski sektor predstavlja samo dio pri?e. Mora se mnogo ulo�iti u promociju ve?eg kori�tenja OIE u sektoru transporta i grijanja.

Tranzicija je ve? po?ela i beneficije se ve? sada vide diljem svijeta. Ipak, kako bi se iskoristio cijeli potencijal na dovoljno brz na?in da se sprije?e ve?e klimatske promjene vlade moraju prihvatiti novi na?in razm�ljanja i to odmah sada.

Ako zemlje izaberu ovaj put, OIE budu?nost je mogu?a. Takav sustav ?e biti tro�kovno efikasniji nego dana�nji, te ?e imati dramati?ne beneficije za cijelo dru�tvo. Uz dovoljnu obvezu nova ?ista industrijska revolucija le�i pred nama.

Prvi ?lanak o izvje�taju mo�e se pro?itati ovdje, drugi ovdje, tre?i ovdje, a ?etvrti ovdje.