Europska komisija objavila je izvješće o napretku Europske unije i država članica prema dostizanju postavljenih ciljeva za 2020. godinu.

Izvješće naslovljeno „Renewable Energy: Progressing towards the 2020 target“, COM(2011) 31 daje pregled trenutnog stanja na području obnovljivih izvora energije u EU. Podsjetimo se, još 2009. EU je donijela Direktivu o  promociji korištenja obnovljivih izvora energije 2009/28, koja razrađuje postavljene ciljeve popularno zvane „20-20-20 do 2020.“ kojim se želi povećati udio obnovljivih izvora na 20% u ukupnoj bruto potrošnji energije, smanjiti ukupna potrošnja za 20% upotrebom mjera energetske učinkovitosti i smanjiti emisije CO₂ za 20%. Svaka država članica obvezala se pripremiti Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP) i poslati ga Komisiji do 5.prosinca 2010. godine.  Ovo se izvješće o napretku upravo temelji na poslanim NREAP-ima i statističkim podacima za 2010. godinu.

Nova Direktiva, za razliku od prošlih, definira cjelokupno područje obnovljivih izvora energije, znači ne samo proizvodnju električne energije, već i proizvodnju toplinske energije i sektor biogoriva. Također, zadaje čvrste ciljeve i određuje proces praćenja ostvarenja tih ciljeva. Takav novi pristup naveo je i države članice na ozbiljniji pristup tom području, pa Izvješće navodi da je 2009. godine 62% investicija u energetske proizvodne objekte bilo upravo u projekte obnovljivih izvora energije. Projekcije država članica navode na zaključak da se može očekivati značajniji porast aktivnosti na području obnovljivih izvora. Konkretno, Austrija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Litva, Malta, Nizozemska, Slovenija i Švedska očekuju da će premašiti zacrtane ciljeve i omogućiti državama koje ne mogu doseći svoje ciljeve korištenje mehanizama suradnje, koji su također opisani u Direktivi. Mehanizmi suradnje (cooperation mechanisms) zapravo dozvoljavaju mogućnost statističkog prijenosa „viška“ proizvedene energije iz obnovljivih izvora iz države koja takav „višak“ ima u državu koja nema dovoljno obnovljivih izvora i nije dosegla svoje ciljeve. Također, dozvoljava se zajedničko ulaganje u projekte obnovljivih izvora, a proizvedena se energija ponovno statistički dijeli na države koje su sufinancirale projekt.

Iz planova država članica vidljivo je da se u 2020. godini može očekivati udio od 37% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije u EU. Takva ekspanzija zahtijeva znatno ubrzanje i modernizaciju električne mreže u EU. Elektroenergetski sustavi trebali bi biti međusobno bolje povezani i fleksibilniji, a očekuje se i uvođenje koncepta „pametnih mreža“ (smart grids). Sve to iziskuje znatne investicije i EU će trebati raditi na pronalaženju sredstava za takve zahvate. EU procjenjuje da će za realizaciju ciljeva za 2020. biti potrebno više od bilijun (10¹²) eura, od čega polovica odlazi na izgradnju novih ili zamjenu starih proizvodnih postrojenja. To znači da će se dosadašnja godišnja ulaganja u iznosu od 35 milijardi eura trebati udvostručiti na 70 milijardi eura. Čak i izvan EU, vidljiv je zamjetan interes za obnovljive izvore energije. Primjerice u SAD-u i Kini su također uvedene mjere za povećanje ulaganja u „čiste“ tehnologije. To samo pokazuje da se i izvan Europe, obnovljivi izvori energije smatraju obećavajućom industrijom za budućnost koja će doprinijeti inovativnosti, energetskoj sigurnosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova.