Aktualno
Da li ?e distribuirani solar bankrotirati elektroprivrede? |
Autor Leo Jerki? | |||||
Petak, 01 Travanj 2011 19:26 | |||||
Stranica 1 od 3 Elektroprivrede su danas u sli?noj poziciji kao tiskani mediji u 2000., previše dugova u industriji spremnoj za velike poreme?aje. Tokom konferencije o inteligentnoj ekonomskoj infrastrukturi, Brad Tirpak, Upravlja?ki partner u investicijskom fondu Locke Partners je upozorio da su elektroprivrede u potpunosti nepripremljene za nadolaze?e poreme?aje koji ?e unijeti jeftini, distrbuirani solarni sustavi kao što su i novine bile nepripremljene za dolazak interneta u 2000. Gosp. Tirpak je povukao slijede?e paralele:
Što se dogodilo novinama Novine nisu nestale, ali im se naklada smanjila zbog ?itatelja i oglasa koji su se djelomi?no prebacili na internet. Kada kompaniji optere?enoj dugom padne prihod, profit se automatski višestruko smanji, te da bi ostale solventne moraju di?i cijene.
Pove?anjem cijena, ponovno bi se zavrtio krug manjih prihoda, te su zbog toga mnoge novine bankrotirale. Na slici iznad se vidi da su mnoge novine koje nisu bankrotirale izgubile ve?inu svoje tržišne vrijednosti na burzi jer su sve više svojih prihoda morale iskoristiti za pla?anje duga. Cijena fotonaponskih sustava Gosp. Tirpak o?ekuje sli?an slu?aj i kod elektroprivreda. Kako solar postaje jeftiniji i postaje konkurentan, tako instalirana snaga sve brže raste. Edward Fenster, Ceo SunRuna je ?ak prikazao situaciju takvom da nije potrebno smanjiti cijenu fotonaponskih panela da bi se dostigla konkurentnost solara sa konvencionalnim izvorima energije, nego je potrebno sniziti cijenu rada i smanjiti administrativnu proceduru kao što je slu?aj u Njema?koj i Japanu. Time bi cijena mogla pasti sa 5,5 dolara po vatu na 3,5 dolara po vatu ?ime bi povrat investicije bio 30 godina sa IRR-om (Internom stopom povrata) od 4%, pri 20% proizvodnji, i cijeni elektri?ne energije od 0,13 dolara po kWh. Kad se uzme u obzir inflacija, i vrlo vjerojatni pad cijene panela i drugih komponenti, IRR raste, te fotonaponski sustavi postaju još atraktivniji. Što bi se moglo dogoditi elektroprivredama ? Fotonaponski sustavi ?e vjeroajtno tokom idu?ih par godina postati konkurentni konvencionalnim izvorima kroz kombinaciju rasta cijena elektri?ne energije, pove?anim povratom s obzirom na veli?inu instalacije i jeftinijem trošku balansiranja sustava. Ako zbog toga po?ne pravi boom fotonaponskih instalacija ho?e li to smanjiti prihode elektroprivrede, kao što je internet u?inio novinama? Tom Konrad misli da je analogija kriva zbog krivog poimanja prilagodljivosti distribuiranog solara i regulatornog okvira elektroprivreda. Regulatorne agencije elektroprivreda moraju osigurati potroša?ima uslugu koja nije preskupa, a u isto vrijeme investitori moraju biti spremni dati svježi kapital za potrebna ulaganja. Kada bi brzo širenje fotonapona ugrozilo solventnost elektroprivreda, regulatorne agencije bi morale poduzeti korake da održe njihovu solventnost. Gosp. Tirpak je to shvatio, ali je pretpostavio da bi agencije samo povisile cijenu elektri?ne energije što bi polu?ilo rezultat sli?an onom koji se dogodio s novinama.
|
Zadnje vijesti