Aktualno
Pitanje 3.: Kakva je spremnost hrvatske industrije za proizvodnju opreme za projekte OIE? Što je potrebno učiniti kako bi postali konkurentni? |
![]() |
Autor Uredništvo | ||||||
Ponedjeljak, 28 Studeni 2011 01:00 | ||||||
Uz svu političku volju i olakšice, koje su apsolutni preduvjet za uopće razvoj takvih tehnologija, moramo biti svjesni da je konkurencija nesmiljena i da u ovom trenutku i sa sada dostupnim resursima i znanjima, strateško partnerstvo s respektabilnim inozemnim poduzećima je praktično jedino suvislo rješenje za brzo uključivanje u moderno i dinamično međunarodno tržište na konkurentnoj razini.
Komentar: Očekivano, i HDSSB i HSS i HSLS i saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy slažu se da treba poticati proizvodnju opreme za postrojenja obnovljivih izvora energije i da je važno takvu proizvodnju učiniti konkurentnom. Pritom HDSSB, HSS i saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy smatraju da je ključan problem u politici. HDSSB i HSS bi prvenstveno radili na rasterećenju gospodarstva općenito (smanjenje poreza, davanja itd.) i dodatnim poticajima za proizvodnju takve opreme. Saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy tome dodaje i potrebu stvaranja referenci domaćih proizvođača na domaćem tržištu, što je ključan preduvjet za plasman na inozemna tržišta. HSLS pak ponovno izlaže konkretan plan akcije – smatraju da bi strateško partnerstvo (vjerojatno s nekim od respektabilnih inozemnih poduzeća) bilo najbrže i najjednostavnije rješenje za brzo uključivanje hrvatskih proizvođača na domaća i strana konkurentna tržišta. HSLS jedini direktno priznaje da je nerealno očekivati da naši proizvođači samostalno konkuriraju inozemnim poduzećima koja godinama razvijaju znanja i skupljaju iskustva i reference. Uz svu političku volju i olakšice, koje su apsolutni preduvjet za uopće razvoj takvih tehnologija, moramo biti svjesni da je konkurencija nesmiljena i da u ovom trenutku i sa sada dostupnim resursima i znanjima, strateško partnerstvo s respektabilnim inozemnim poduzećima je praktično jedino suvislo rješenje za brzo uključivanje u moderno i dinamično međunarodno tržište na konkurentnoj razini. Pritom je svakako nužno osigurati prijenos znanja i visokih tehnologija u Hrvatsku, jer Hrvatska ima dovoljno obrazovanih kadrova koji mogu apsorbirati takva znanja i unaprijediti poslovanje, a ne zadovoljiti se samo poslovima niske složenosti. Kukuriku koalicija Opisujući općeniti problem hrvatske industrije i gospodarstva Kukuriku u svojem programu navodi sljedeće: "Ključni problem i konačna posljedica takvog načina upravljanja (op.a. upravljanja u kojem se oslanja na zaduživanje za financiranje potrošnje i gdje se s izostankom politike ekonomskog razvoja neizbježno događa deindustrijalizacija i još veće zaduživanje) je niska konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, kako troškovna, tako i ona koja je određena tehnološkim zaostajanjem." Ispravno je uočeno i da velika porezna opterećenja uveliko opterećuje i pravne i fizičke subjekte na tržištu, čime se guši razvojni potencijal poduzeća, ali i obitelji. Tvrdi se i sljedeće: "Naša je vizija konkurentno, društveno i ekološki odgovorno, na znanju utemeljeno i izvozno usmjereno tržišno gospodarstvo koje osigurava rast dodane vrijednosti, nova i dobro plaćena radna mjesta te bolje i pravednije društvo u kojemu se štite načela socijalne kohezije, solidarnosti, ravnopravnosti i napretka za sve građane!" Tvrdi se da se takva vizija može ostvariti jedino znatno povoljnijim uvjetima za nove domaće i strane investicije, osobito u hrvatske proizvodne pogone. Smatramo da bi obnovljivi izvori upravo najbolje komplementirali navedenoj viziji, te bi najbrže mogli donijeti kvalitetnu novo stvorenu vrijednost hrvatskim radnicima i društvu općenito. Međutim u daljnjem razmatranju se ne spominje korištenje nikakvih konkretnih mjera u tom smjeru, a u poglavlju o industrijskoj politici se samo kratko spominje izgradnaj novih elektrana - o čemu smo već pisali u članku i prvom pitanju. Sve u svemu, problemi su dobro uočeni, ali rješenja, osim vizije nisu ni površno obrađena tako da se vizija ne proširuje čak ni na ideju koje grane industrije bi trebale biti nositelji nove industrijalizacije. Jedini vrlo općeniti paragraf koji se kratko bavi "zelenom industrijom" u poglavlju o zaštiti okoliša glasi: "U koordinaciji s industrijskom politikom, politikom poticanja ulaganja i uz korištenje sredstava iz fondova Europske unije, posebnu pozornost posvetit ćemo tehnološkom i proizvodnom razvoju opreme i procesa za zaštitu okoliša. To može postati posebna industrijska niša, koja će pridonijeti našem bržem i racionalnijem usklađivanju s ekološkim standardima Europske unije, a s druge strane, omogućiti i regionalno pozicioniranje na tržištima zemalja jugo-istočne Europe u njihovim prilagodbama europskim ekološkim standardima." HDZ U svom poglavlju o energetici HDZ tvrdi: "Izgradnja energetske infrastrukture bit će pokretač gospodarskih aktivnosti i zamašnjak razvoja novog doba industrijske proizvodnje." Izjava koja u svome načelu prati ideju vodilju programa Kukuriku koalicije, međutim uz nikakvo objašnjenje gdje smo to pogriješili, i kako će se upravo sada industrija izvući iz duboke krize u kojoj se nalazi i u kojoj tehnološki značajno zaostajemo za novom industrijalizacijom Europe koju predvode upravo obnovljivi izvori energije i tzv. zelene tehnologije u službi održivog razvoja. Nejasno je koliko će uopće hrvatska industrija uspjeti sudjelovati u takvom procesu na domaćem tržištu uz otvorene EU granice. Zeleni zajedno Zeleni zajedno u svom programu izuzetno snažno promoviraju obnovljive izvore energije, međutim se uopće ne osvrću na industrijske mogućnosti proizvodnje opreme za korištenje istih. |
Zadnje vijesti