|
HSS i HDSSB protive se privatizaciji HEP-a iako se zalažu za neku vrstu ograni?ene liberalizacije tržišta elektri?ne energije. Saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy zalaže se za liberalizaciju proizvodnje elektri?ne energije, ali i da prijenos i distribucija ostanu u državnom vlasništvu.
| Kakvi su Vaši planovi o otvaranju tržišta elektri?ne energije u Hrvatskoj? Kako zamišljate ulogu države i HEP-a na takvom tržištu? |
Parlamentarni izbori 2011. |
|
Otvaranjem tržišta elektri?ne energije do?i ?e do uskla?ivanja doma?ih cijena elektri?ne energije s cijenama u regiji, a time i pove?anja cijena za zašti?ene potroša?e, odnosno gra?ane. Do sada je država radi socijalnog mira držala cijene elektri?ne energije pod kontrolom i nije dozvoljavla njihov rast u skladu s uvjetima na tržištu. Tako je država štitila sve potroša?e, dakle one koje je trebala štititi, kojima bi pove?anje cijena elektri?ne energije predstavljalo zna?ajan udar na ku?ni budžet, ali i one koji su mogli pla?ati tržišnu cijenu uklju?uju?i i najbogatije.
Stoga se zalažemo da se prije liberalizacije tržišta elektri?ne energije korištenjem OIB-a odredi socijalno ugroženo stanovništvo kojemu ?e država pla?ati elektri?nu energiju do odre?ene potrošnje (prijedlog 1.000 kW sati mjese?no). |
Otvaranje tržišta je neminovno, me?utim pitanje je koliko smo mi kao država spremni na to. Op?enito je za državu koja je na nekom nižem stupnju razvitka opasno otvarati tržište jer je doma?em gospodarstvu nemogu?e konkurirati svima onima kojima se na takav na?in otvore vrata. Upravo je to ?injenica koje se pribojavamo i smatramo da jednostavno nismo dovoljno spremni za ulazak u EU odnosno da Vlada nije dovoljno u?inila na pripremi države za taj korak. Vlada je ulazak u EU postavila kao cilj sam po sebi bez obzira na cijenu, a mi na to gledamo kao na sredstvo kojim trebamo posti?i napredak i bolji život za stanovnike RH. Me?utim, sad je gotova ?injenica da ?emo mi, obzirom na preuzete obveze, morati otvoriti tržište elektri?ne energije te pri tome vidimo ulogu države i HEP-a kao regulatora tog tržišta u onoj mjeri u kojoj to omogu?avaju EU propisi. Svakako smo protiv prodaje ili privatizacije HEP-a jer je to jedno od rijetkih preostalih bogatstava ove države i to tako treba ostati.
|
|
Mi u HSS-u se protivimo prodaji HEP-a i za to sigurno ne?emo di?i ruku. Otvaranje tržišta energijom je neminovnost. Ono što nas brine jest na?in na koji ?e to otvaranje biti provedeno imaju?i u vidu ukupno gospodarsko i socijalno stanje cijeloga hrvatskoga društva. Brinu me odnosi budu?ih ugovornih partnera za predvi?ene projekte obnove energetskog sektora koje mora biti financirano me?unarodnim (ali i doma?im) investicijama u partnerskom odnosu i suživotu s postoje?im energetskim potencijalima. Smatram da takva ulaganja, koja ?e biti temeljena isklju?ivo na tržišnim principima, posebnim mehanizmima koja stoje društvu na raspolaganju je potrebno usmjeriti prema gradnji energetskih kapaciteta koji ?e imati najmanji mogu?i utjecaj na okoliš, imati sigurnost dobave energetske sirovine (da se sprije?i (smanji) ovisnost gospodarstva i doma?e potrošnje o divljanju cijena na energetskom tržištu) te koliko je mogu?e usmjeriti u izgradnju kapaciteta za korištenje obnovljive izvore energije, oblike prihvatljive po okoliš vode?i pri tome brigu o nacionalnim prednostima. Ulogu države vidim kao regulatora odnosa na tržištu i jamca socijalne cijene energije za socijalno ugrožene skupine, na na?in sli?an onom na koji je ure?eno financiranje vodnog gospodarstva i odnos prema najnižoj cijeni vode. Ulogu HEP-a vidim kao jedne od kompanija sa zna?ajnim udjelom na energetskom tržištu Republike Hrvatske koji ?e s minimalnim profitom (ne zanemaruju?i održavanje i obnovu postoje?ih kapaciteta) dodatno utjecati na stabilnost odnosa na doma?em tržištu poput poluga za primjerene intervencije u slu?aju nužde (nestabilnosti na tržištu ili divljanja cijena).
|
Mirela Holy, saborska zastupnica SDP-a i predsjednica Savjeta za zaštitu okoliša SDPH
Hrvatska ?e do 2015. godine sukladno europskim pravilima morati liberalizirati tržište elektri?ne energije i u?i na zajedni?ko elektoenergetsko tržište Europe. Osobno ne smatram da je liberalizacija ovog tržišta loša. Vjerujem da ?e ona omogu?iti bolju kvalitetu usluge i ponude. Protivim se konceptima koji cijenu struje koriste kao instrument socijalne politike jer se radi o tržišnoj djelatnosti, a ne o socijalnoj usluzi. Država treba stvoriti okvir koji ?e omogu?iti slobodno tržišno natjecanje i to kroz ja?anje uloge nezavisne regulatorne agencije koja sada nije ni jaka, a ni nezavisna. Iznimno je važno da država zadrži prirodan monopol u podru?ju prijenosa i distribucije, ali nemogu?e je braniti monopol u podru?ju proizvodnje elektri?ne energije i to su zadanosti koje ?e iznimno utjecajni HEP-ovi lobiji uskoro morati prihvatiti i svoju politiku uskladiti s tim ?injenicama.
|
Komentar: HSS i HDSSB protive se privatizaciji HEP-a iako se zalažu za neku vrstu ograni?ene liberalizacije tržišta elektri?ne energije. Saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy zalaže se za liberalizaciju proizvodnje elektri?ne energije, ali i da prijenos i distribucija ostanu u državnom vlasništvu. HSLS uop?e ne govori o HEP-u ve? o elektri?noj energiji kao proizvodu na tržištu s tržišnom (a ne socijalnom) cijenom i o povlaštenim cijenama samo za najugroženije slojeve stanovništva.
?injenica je da uvo?enjem Tre?eg energetskog paketa mora do?i do odre?enih promjena na tržištu elektri?ne energije, me?utim treba iznimno pažljivo osmisliti tržište i regulativu kako se ne bi dogodilo da zbog krivo osmišljene regulative HEP jedini posluje s gubitkom, a na ra?un privatnih investitora (npr. prelijeva vodu za hidroelektrane, jer mora prihvatiti druge (skuplje) izvore, a nitko ne snosi troškove za taj gubitak (jeftinije) energije). Zato je potrebno detaljno definirati uvjete poslovanja na tržištu, a posebno tržište pomo?nih usluga, planiranje proizvodnje iz obnovljivih izvora i penale za neispunjavanje plana, valorizaciju emisija stakleni?kih plinova i sli?no. Tako?er je potrebno da država kao vlasnik HEP-a odredi u kojoj mjeri i s kojim izvorima HEP može i mora sudjelovati na tržištu pomo?nih usluga, a radi što bezbolnije i ve?e implementacije intermitentnih obnovljivih izvora energije, što ?e pružiti izravne koristi i HEP-u i privatnim investitorima i državi.
Kukuriku koalicija
U programu Kukuriku koalicije se odgovor na ovo pitanje ne može eksplicitno is?itati, ali u pitanjima i odgovorima na njihovoj web stranici se na više mjesta navodi: "Kukuriku koalicija ne planira prodaju HEP-a, ali planira izdvojiti prijenos i distribuciju iz HEP-a u tvrtku u 100% vlasništvu države bez mogu?nosti privatizacije jer se ovdje radi o 'prirodnom' državnom monopolu.", a što bi bilo i u skladu s odredbama tre?eg energetskog paketa EU. Tako?er navode da upravo HEP vide kao pokreta?a zelenog gospodarstva u Hrvatskoj. Ove izjave u kombinaciji s poticanjem OIE jasno nazna?uju da se pogledi Kukuriku koalicije poklapaju sa stavovima ve?ine pristiglih odgovora.
HDZ
HDZ u svom programu jasno kaže: "Omogu?it ?emo ulazak doma?ih i stranih investitora u sektor energetike, ali po principu nove izgradnje, a ne prodaje postoje?ih infrastrukturnih energetskih objekata i kompanija. U tu svrhu ukinut je i Zakon o privatizaciji HEP-a po?etkom 2010. godine.". Uostalom u seriji javnih rasprava po?etkom godine je odlu?eno da se HEP restrukturira po modelu koji ne zahtjeva izdvajanje prijenosa i distribucije iz vertikalne strukture HEP-a, što je tako?er mogu?i na?in usuglašavanja s tre?im energetskim paketom, me?utim u sebi ostavlja mnogo kompliciraniju strukturu upravljanja i nadzora od modela koji predlaže Kukuriku koalicija.
Zeleni zajedno
Zeleni zajedno u svom programu ne spominju HEP niti tržište elektri?ne energije, me?utim iz želje za implementacijom 100% obnovljivih do 2030. sasvim je jasno da ?e do liberalizacije tržišta morati do?i u takvom programu. |
