 |
| Autor Luka Predragovi? |
| Subota, 19 VeljaÄŤa 2011 10:06 |
| Skupa elektri?na energija iz obnovljivih izvora energije – istina ili mit? Naravno da to nije istina a nisam siguran da je to mit prije bih rekao da je to nepoznavanje problematike ili lobi za konvencionalne izvore energije u koji su uklju?eni „stru?njaci „ iz sadašnjeg energetskog sektora. Više puta ponovljena svjesno formulirana neistinita konstatacija za ljude koji su odgovorni za energetiku a nisu dovoljno stru?ni biti ?e „istina“ jer je lansirana od „stru?njaka“. Kao primjer navesti ?u jedan ?lanak u HEP Vjesniku, broj studeni/prosinac 2010. pod naslovom „Sve ubrzaniji rast uz enormno visoka ulaganja“ govori se 46,3 GW instalirane snage OIE izgra?ene u Njema?koj. Od ranije su poznati zaklju?ci autora ?lanka, koju su uvijek bili na nivou „fuj“ obnovljivi izvori (vjetar i PV solar, koji kao najviše zaga?uje okoliš – proizvodnja wafera (?)), ali donekle priznaje biomasu koja daje najviše energije po instaliranom kWh, vjetar manje a sunce najmanje. Pored toga dokazuje koji su to „enormno visoki troškovi“ investicija i njihovog povratka kroz 20 godina (24 Mlrd Eura), te spominje prosje?nu cijenu fotonaponskih ?elija 4.000 €/kWp što sve ponovno nije to?no. Izvla?i krive zaklju?ke n.pr. iz „Stromrechnung für Haushalte (www.bdew.de) gdje je izvorno re?eno da je namet doma?instvima porastao najviše zbog MwSt ( njema?ki pdv). Istina o OIE u Njema?koj leži u dobrim zakonskim rješenjima EEG-a koji se više puta novelirao. Posljednja novelacija 01.01. 2009, koji ima predvi?enu degresiju naknada za proizvedeni kWh i koja se svakih šest mjeseci pove?ava, tako da od 2016. a možda i ranije ne?e trebati naknade za solarni kWh, jer se o?ekuje cijena proizvedenog kWh u solarnoj elektrani jednaka onoj iz konvencionalnog izvora. To je mogu?e, jer na tržištu investicijski troškovi prate pad naknade za kWh iz OIE. Cilj je EEG-a da postigne smanjenje cijene elektri?ne energije za krajnjeg kupca, preko zakonske odrednice da proizvo?a? elektri?ne energije iz OIE može direktno prodati svoju energiju krajnjem kupcu bez posrednika ( u našim podzakonskim aktima predvi?eno je da tako proizvedenu energiju smijete prodati jedino HEP-u). Rast nameta koji kupci elektri?ne energije pla?aju za poticanje OIE predvi?en je zbog ubrzanog poticanja investitora na izgradnju OIE, ali taj trenutni rast nije trajan, on je reguliran. To je vidljivo iz pojašnjenja EEG zakona od 2009. „Za prosje?no ku?anstvo (tarifnog kupca), koji po statisti?kom prosjeku potroši godišnje oko 1.700 kWh struje, to ponajprije odgovara otprilike udvostru?enju mjese?nog EEG-nameta od oko 1,10 eura (2006.) na 2,15 eura 2015. godine. Do 2030. isti ?e pasti tada na oko 0,30 eura. Vezano uz referentno ku?anstvo, koje gospodarstvo strujom ?esto upotrebljava i koje ima godišnju potrošnju struje od 3.500 kWh nastaje porast mjese?nih troškova EEG-a od otprilike € 2,20 (2006.) na maksimalno od oko € 4,40 godine 2015.godine. Nastavno na to troškovi do 2030. godine zna?ajno padaju na otprilike € 0,60 (2020. : 3,60 eura). Me?utim, stvarna djelovanja troškova u praksi snažno osciliraju ovisno o stvarnoj potrošnji struje i o broju osoba u ku?anstvu. ?ak pod fiktivnom pretpostavkom, da ?e aktualne cijene za struju u ku?anstvima ostati konstantne, udio EEG-a bi od sadašnjih otprilike 4 posto, 2015. godine porastao na jedva 7 posto. U stvarnosti, bi nadalje rastu?e cijene struje trebale brinuti o tome da EEG-namet ni u kom trenutku ne iznosi više od 6% cijene struje“. Još jedan podatak za kvalitetnije sagledavanje pitanja cijene energije u Njema?koj prema podacima IfaS instituta iz Birkenfelda o godišnjoj netto dobiti (nakon oporezivanja) u 2008. svih njema?kih energetskih subjekata, koji proizvode ili prodaju elektri?nu energiju bila je ukupno 20 Mlrd €, a namet za poticanje obnovljivih izvora u 2011. biti ?e cca 11 Mlrd €. Iz toga je vidljivo zašto cijene primarne i krajnje energije rastu i gdje je istina. Stabilnije cijene energije na tržištu posti?i ?e se samo iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar, voda) i djelovanjem tržišta. Najviše uspjeha dugoro?no u tome imati ?e države i gra?ani, koji ?e imati više obnovljivih izvora energije. Kod nas nažalost uz postoje?a podzakonska rješenja o OIE lobi je u?inio svoje i sada nas se uvjerava da je energija iz OIE skupa, a uop?e neznaju i ne razmišljaju o tome koje dodatne koristi im donosi distribuirana proizvodnja i to u doba kada je u mreži najve?e optere?enje, ve? se zalažu za izgradnju termoelektrana na ugljen i ne razmišljaju o pla?anju emisionih jedinica i ?isto?i zraka. Izlaz nam je u NOVOM ZAKONU O OBNOVLJIVIM IZVORIMA po njema?kom modelu, da bi promjenili odnose i ubrzali izgradnju OIE. |
Zadnje vijesti
