�

Sastav, priprema sirovine za digestor, i na?in punjenja digestora

• Organski otpad se u grubo mo�e podijeliti u dvije grupe.
• Otpad bogat ugljikom: Trave, �etveni ostaci, itd. (Kompostiranje)
• Otpad bogat amonijakom i du�ikom: Urin, ljudski izmet, izmet peradi, klaoni?arski otpad (bez masno?a molim).
• Otpadne, ugljikom bogate tvari sadr�e veliki postotak ugljikoceluloze od koje nastaje plin, a otpad �ivotinjskog porijekla slu�i kao hrana anaerobnim bakterijama.

Eksperimenti su pokazali da je za optimalan rad digestora potreban pravilan odnos ugljika i du�ika u sirovini koja ulazi u digestor. Bez obzira mo�e li se sirovina do digestora dopremati gravitacijskim kanalima ili na neki drugi na?in apsolutno je preporu?ljivo sirovinu "dobro pripremiti".�Sjeckanje sjeckanje sjeckanje, drobljenje, mehani?ko mije�anje, razrije?ivanje vodom.

Taj na?in omogu?ava da sva sirovina bude fermentirana, na izlazu AD-a ne?e se pojaviti nefermentirana materija i dobiti ?e se kvalitetniji i ?i�?i humus.�Dakle apsolutno je potrebno sirovinu prvo obraditi u bazenima za pripremu sirovine.

Vratimo se ponovno odnosu Ugljik / Du�ik.

Prvi uvjet koji mora ispuniti sirovina za digestiju je proizvodnja plina. Da se to mo�e ostvariti odnos Ugljik/Du�ik se mora kretati u odre?enim granicama. S biolo�ke to?ke gledi�ta digestor se mo�e usporediti s organiziranim dru�tvom malih �ivotinjica koje se �pre�deravaju� i pretvaraju sirovinu u metan, uglji?ni dioksid i humus. Ugljik (u obliku ugljikohidrata) je bakterijama "kruh", a du�ik (u obliku proteina) je "meso i riba". Bakterije koriste ugljik za energiju, a du�ik za rast. Bakterije tro�e ugljik 30 puta br�e nego du�ik. Sli?no kao i kod ljudi. I mi koristimo 30 puta vi�e tjestenine nego mesa. Pri tom odnosu dobit ?emo i najve?u produkciju plina. U suvi�ku odnosa C/N preko 60 du�ik ?e biti brzo utro�en i ostat ?e neiskori�teni ugljik. To ?e usporiti proizvodnju plina. Kada je odnos C/N ispod 10, ugljik ?e biti brzo utro�en, digestija ?e se usporiti, a vi�ak du�ika ?e biti izgubljen u obliku amonijaka koji smrdi, a ne gori.

Gubitkom du�ika gubi se na kvaliteti humusa.

Prosje?ni odnos C/N u izmetu pojedinih organizama

�

Ova tablica ?e vam biti od velike koristi pri spravljanju sirovine za va� AD, stoga je nemojte zanemariti.�Uglavnom treba te�iti odnosu C/N 30 - taj odnos omogu?ava najbolju digestiju. Donja granica odnosa C/N bi trebala biti 15. Naravno da to u velikoj ve?ini slu?ajeva nije mogu?e, ali je dobro poznavati tu vrijednost i nastojati je posti?i.

Kao najgrublji pokazatelj ispravnog rada va�eg AD-a treba biti slijede?e.�Ako va� AD proizvodi kroz 24 sata pribli�no 1 m³ plina, po m³ svoje zapremine, stvar je OK. To je karakteristika negrijanog AD-a po toplom vremenu. Kada uvedete grijanje, podi?i ?ete proizvodnju plina na pribli�no 2 m³ plina. Za eventualnu korekciju pH u AD-u koristiti hidrauli?no vapno. To se treba obaviti vrlo pa�ljivo. Dodati 02�03 grama vapna razmu?enog u vodi, na litru pripremljene sirovine.�pH mora biti izme?u 7 i 8. Provjera lakmus papirom.

Problemi koje mo�e stvoriti neodgovaraju?i� pH u AD-u.

�

Tako?er, problemi mogu nastati u slu?aju lije?enja �ivotinja (vrijedi i za ljude), naro?ito antibioticima, te jo� nekim lijekovima.

Pitajte veterinara kada vam lije?i� �ivotinje. Ne koristite niti izmet niti urin. Mo�ete si napraviti takvo s....e da ?e vam pomo?i jedino detaljno pra�njenje i jo� detaljnije pranje i dezinficiranje kompletnog digestora. Ima nekih �kola koje tuma?e da antibiotici nakon �to svoje odrade, mogu pomo?i produkciju plina, ali ja se ne bih s time igrao. Lijepo molim da ne pomi�ljate na kori�tenje vode od strojeva za pranje koji koriste deterd�ente u bilo kojem obliku, boji i koli?ini. Vrlo nepovoljno djeluju i sapuni koje koristi ?ovjek za pranje.�Najbolje bi bilo kada bi se �to se ?ovjeka ti?e, koristio samo otpad iz klozeta, s tim da uvedete bide. Dakle, ne koristiti toalet papir.

Jelovnik digestora Po 1 m³

*ovisi o koli?ini vode u izmetu. ** Novinski papir prvo namo?iti, pa osu�iti. Tada se lagano da sjeckati.

Niti ti podaci nisu Sveto Pismo. C/N zna varirati jer to najvi�e ovisi o vrsti hrane koju organizam konzumira, i koli?ini koja je upotrijebljena. Pa, na kraju, ne mjeri se to apotekarskom vagom. Kineska iskustva pokazuju da ukoliko se koristi i humani izmet, najbolji rezultati se posti�u mije�anjem 10% humanog, 30% �ivotinjskog, 10% biljne mase, i 50% vode.