�

Bomeometar

Za pripremu sirovine i kontrolu njene gusto?e vrlo je prakti?no koristiti bomeometar. Poku�ajte prona?i instrument s opsegom skale 1,00-1,40 - to je od 0-40 po Bomeu. Ukoliko mjerenje uzorka poka�e vrijednost 1,10-1,34, to je 12,5-36,5 po Bomeu �to je izme?u 8 i 10 % krutih tvari u sirovini.

Pri tom mjerenju (pazite na ve?e krute sastojke koji vam mogu poremetiti mjerenja) opet koristite tri uzorka, dobivene vrijednosti zbrojite i podijelite s tri �to daje najvjerojatniju gusto?u sirovine.

Doziranje sirovine, rezime

Pravilnim doziranjem ?ete dobiti vi�e plina, vi�e kvalitetnog gnojiva, smanjiti mogu?nost zaraze. Treba uva�iti ?injenicu da gove?i izmet sadr�i vi�e vode od svinjskoga, a koko�ji manje od svinjskoga.�Prilikom ra?unice za doziranje ra?unajte s tim da sirovina mora provesti 40 dana u AD-u.�Dakle dnevni obrok mora biti 1/40 zapremine AD-a. Taj podatak vam je alfa i omega rada s AD-om. Stvar se mo�e izraziti i druga?ije. Ako je dnevni obrok 10 kg svje�eg svinjskoga izmeta, tada treba u njega umije�ati do 15 litara vode po m³ AD-a, i to?ka. Jednu je stvar dobro kontrolirati. Kada ste sirovinu usuli u AD, pro�e?ite do izlaznog bazena i prekontrolirajte je li toliko i iza�lo u taj bazen, a tada digestat� ispustite u lagunu za aeraciju. KOLI?INA IZI�LOG DIGESTATA MORA BITI JEDNAKA KOLI?INI SIROVINE KOJU STE UPUSTILI U DIGESTOR.

Mogu?i problemi i rje�enja pri radu s digestorom

Naro?ito kod sakupljanja izmeta i urina u peradarnicima. Jedno od rje�enja ako nisu na stelji nego u� gajbama, prostrti ispod gajbi li�?e, travu.�Tu masu u odre?enim intervalima ?istiti, primijeniti (djelomi?no kompostiranje) i upu�tati u digestor.

Sirovina biljnog porijekla

U svrhu pove?anja proizvodnje plina i omogu?ivanja pravilne digestije te sirovine, sva biljna masa mora biti podvrgnuta djelomi?nom kompostiranju. Proces djelomi?nog kompostiranja traje 7-10 dana, ovisno o temperaturi okoli�a. Kroz to vrijeme aerobne bakterije ?e pripremiti biljnu sirovinu za anaerobni proces.

Ako se ne provede kompostiranje sva biljna masa ?e isplivati na povr�inu i zaustaviti proces digestije.�Nekompostirana biljna masa pluta na vodi.

Proces kompostiranja razla�e vo�tanu ovojnicu i vlaknaste tvari biljke. �to ?e bilje biti sitnije sjeckano, drobljeno, to ?e proces kompostiranja biti br�i i dobiti ?e se vi�e plina.

Za ubrzanje kompostiranja mo�e se pregledati neki poljoprivredni priru?nik. Masi se dodaje hidratno vapno ili enzimi za fermentaciju (kvasac). Prednost kompostiranja je i u tome da snizuje odnos ugljik/du�ik u biljkama. Taj se odnos obi?no kre?e od 60:1 - 100:1. Nakon tjedan dana odnos pada na 16:1 - 21:1, �to je mnogo bli�e idealnom okoli�u u digestoru.

JO� JEDNOM TREBA NAGLASITI: SIROVINA DODANA DIGESTORU, NE SMIJE BITI LAK�A OD VODE.

Na povr�ini ?e nastati kora, koja ?e ometati pravilnu digestiju i isplinjavanje. Hrana za stoku treba biti �to sitnije isjeckana, samljevena. Ma radite s njom �to ho?ete samo da bude �to sitnija. Stelju za stoku tako?er �to sitnije isjeckati i kompostirati prije mije�anja s fekalijama.

Izmetu pre�iva?a: goveda, ovce, koze, niukom slu?aju ne dozvoliti da se osu�i. �to god poslije radili ono ne?e apsorbirati vodu nego ?e plutati na povr�ini i ometati proces. Dakle, tu vrstu izmeta odr�avati vla�nom do ulaska u digestor.

�to vi�e koristiti izmet pre�iva?a. Dapa?e, on mnogo efikasnije razla�e tvari u digestoru.

Razli?ite biljke, stupanj isjeckanosti bilja i razli?ita godi�nja doba zahtijevaju i razli?ite periode kompostiranja. Za toplog vremena iznad 20^oC treba 7-10 dana, a za hladnog vremena ne ispod 10 - 15 dana.

Kod sakupljanja sirovine nastojati pokupiti �to manje ne?isto?e koja ne fermentira.

Posebno za uzgajiva?e svinja: Ako se �na nesre?u� bavite samo svinjama, obvezno morate dodavati izmetu �to sitnije nasjeckanu, samljevenu, zdrobljenu i najva�nije djelomice kompostiranu biljnu masu. Radite s njom �to god vam padne napamet samo da ne ispliva na povr�inu AD-a.��etveni ostaci, li�?e, uglavnom suha tvar, zahtijevaju du�e kompostiranje od svje�e zelene mase. I pri kraju ovog poglavlja ekvivalenti koli?ine izmeta pojedinih �ivotinja.

Koli?ina izmeta. 25 junica, = 17 mlije?nih krava, =183 svinje, =23 konja, =44000 pili?a.

DA PONOVIMO. SIROVINE ZA DIGESTOR SU: Sve vrste gnoja, klaoni?arski otpad (osim kostiju, masno?e i dlaka), �etveni ostaci, rije?ni i ribnja?arski korov, te svi ostali biljni ostaci. Tako?er otpad prehrambene industrije, restorana, i otpad od fermentacije u prehrambenoj industriji.

Izuzeci: Jedini izuzetak je priprema sirovine za �ar�ni AD. Pri radu tog AD-a prete�no se koristi biljna masa, kod koje je vrlo velik odnos C/N. Takvoj (biljnoj) sirovini se mora (nakon kompostiranja) dodati i ne�to hrane u obliku izmeta �ivotinja. Ti �ar�ni AD-i su vrlo profitabilni po�to proizvode i do sedam puta vi�e plina u odnosu na AD koji koristi prete�no izmet �ivotinja. �ar�ne digestore je jednostavnije napraviti, jer su tehni?ki manje zahtjevni. S druge strane �ar�ni AD-i zahtijevaju vi�e fizi?kog rada u pripremi sirovine.

�

S time bismo zavr�ili uvodni dio. No budite uvjereni. Posjetit ?ete ga dosta ?esto. Koji puta i u panici.

�

Mo�ete krenuti dalje. (Uskoro!)