Nekad je bolje pustiti ?itatelje/gledatelje da sami govore �to ih mu?i. Jedno takvo pismo stiglo je nedavno na mail HTV-ove emisije Eko zona, a ovdje ga prenosimo u cijelosti:

Odmah na po?etku, da ne iznevjerim o?ekivanja � u ovoj kolumni ne?e biti spomenuta niti jednom rije?ju zemlja u kojoj �ivimo, ve? opet govorim o zemlji u kojoj je instalirano 28.000 MW iz fotonapona i milijun krovova solarnih elektrana uz pretpostavku 30 posto manje Sunca od nas. I nije neka vijest da ?e njema?ko ministarstvo okoli�a smanjiti poticaje za obnovljive izvore energije kako bi, vjeruju berlinski birokrati, usporilo rast cijena struje zbog velikog udjela zelene energije.

Ima li koristi od kukanja kako su poticaji za solar pali u Hrvatskoj i kako netko gura termoelektranu na ugljen premda ?emo za to pla?ati penale zbog emisija CO₂ i kako ovoj Vladi ne treba sveu?ili�ni profesor specijaliziran za energetiku i s iskustvom izrada studija priklju?aka obnovljivih izvora na na�u pau?ina energetsku mre�u? Ne, hajmo radije malo na put u inozemstvo i budu?nost, ma�tajmo o konkurentnom solaru koji ne treba ?a?i?a i HEP, mo�da tek nekog distributera da se proda nekomu tko treba i �eli �zelenu� energiju, ili ?ak ni to jer se energija u tom slu?aju tro�i tamo gdje se i proizvodi. Dr�avna inicijativa SunShot� ameri?kog Ministarstva energije ulo�iti ?e ove godine 56 milijuna dolara u tehnologije koje bi mogle omogu?iti revolucionarne pomake u iskori�tavanju koncentrirane solarne energije (CSP). Cilj je smanjiti tro�kove CSP tehnologije na 6 centi po kilowatsatu do 2020., a isti je cilj postavljen za fotovoltaik kako bi taj obnovljivi izvor konkurentno namirivao 15-18 posto ameri?kih potreba za elektri?nom energijom do 2030.

Dok developeri velikih solarnih elektrana u Hrvatskoj strepe ho?e li otpor ministrice Holy i ministra Lini?a ukidanju poticaja za fotonapon na polju ustuknuti pred prvim potpredsjednikom (PPRH - Peperuh) i zahtjevom za mir u Kukuriku Vladi, Europska udruga fotonaponske industrije (EPIA) objavila je predvi?anja razvoja tog sektora do 2016. Tako je globalno gledaju?i pro�le godine instalirano 69 GW solara iz kojeg se mo�e proizvesti energije za 20 milijuna doma?instava. Solar je poslije hidro- i vjetroelektrana tre?i najva�niji obnovljivi izvor energije s 29,7 novo priklju?enih gigawata 2011. u odnosu na 16,8 GW 2010. Europa dr�i tri ?etvrtine te snage, a unutar nje najvi�e su priklju?ili Italija i Njema?ka. Broj zemalja koje su pre�le 1 GW se u pro�loj godini popeo s tri na �est pa su u tom sun?anom dru�tvu: Italija, Njema?ka (samo Bavarska ima 600 wati solara po stanovniku), Francuska, Kina, Japan i SAD. Sad se o?ekuje da Indija i Kina preuzmu dio narud�bi. Indija je jo� prije tri godine najavila do 2020. ulaganje od 19 milijardi dolara kako bi instalirali 20 GW, a procjenjuje se kako bi se samo na podru?ju 35 tisu?a km² pustinje Thar uz pakistansku granicu moglo po�njeti 700 do 2100 GW.

Dispe?erska zebnja od vi�ka vjetra

Premda su i prije hrvatske vjetroelektrane radile vi�e sati od onoga �to su fosilni skeptici o?ekivali, prva dva i pol mjeseca ove godine puhao je najja?i vjetar u zadnjih 30 godina, te je broj radnih sati nekih hrvatskih vjetroelektrana u tom periodu sa preko 4 tisu?e sati iznenadio i same developere. Nedavno je na odli?no posje?enom predavanju na zagreba?kom FER-u pomo?nik direktora HEP Operator prijenosnog sustava Marko Lovri? izjavio kako je osam postoje?ih vjetroelektrana ukupne snage 131 megawat pro�le godine proizvelo struje za 4 dana hrvatskih energetskih potreba, a ove ?e godine za 6 dana (�ao je Marku �to HEP nije zauzeo bolje lokacije, na �to sam �ja samo pomislio kako HEP ne mo�e biti istovremeno i strana?ki bankomat, i Radetova ubo�nica, i punja? prora?una, i investitor u energetiku).

Nedavno sam pri?ao s jednim sveu?ili�nim profesorom za�to je u Hrvatskoj te�ko mogu?e okupiti 250 zadru�nih suvlasnika za jedan projekt obnovljivih izvora energije poput one energane u gradi�?anskom mjestu Pinkovac o kojoj sam pisao u pro�loj kolumni. Moje je mi�ljenje da to nije ostvareno kod nas ne samo zbog Hrvatskih �uma (u koje bi trebao u?i neki Elliot Ness kao i u neke druge dr�avne tvrtke) a koje radije izvoze drvnu biomasu nego da je pretvore u energiju u Hrvatskoj i time joj dodaju vrijednost i nas u?ine ekonomski ja?ima i energetski neovisnijima. Nedavno me jedan �umar pitao kako je Ma?arima i Slovencima isplativo voziti na�e trupce za drvnu sje?ku u njihovim bioenerganama.