Kolumne
Do 52.000 MW preko ili bez smanjenjih poticaja |
Autor Mladen Ili?kovi? |
Ponedjeljak, 17 Rujan 2012 15:27 |
Odmah na po?etku, da ne iznevjerim o?ekivanja – u ovoj kolumni ne?e biti spomenuta niti jednom rije?ju zemlja u kojoj živimo, ve? opet govorim o zemlji u kojoj je instalirano 28.000 MW iz fotonapona i milijun krovova solarnih elektrana uz pretpostavku 30 posto manje Sunca od nas. I nije neka vijest da ?e njema?ko ministarstvo okoliša smanjiti poticaje za obnovljive izvore energije kako bi, vjeruju berlinski birokrati, usporilo rast cijena struje zbog velikog udjela zelene energije. Ministar Peter Altmaier upozorio je kako ?e s današnjim rastom obnovljivih izvora Njema?ka 2020. imati i do 45 posto zelene energije umjesto planiranih 35. Unato? 5-postotnom godišnjem porastu cijena struje Nijemci i dalje podržavaju izgradnju velikih vjetroelektrana, njih 79 posto a tek dva posto manje nove solarne elektrane. No s druge strane samo 40-tak posto stanovništva je za izgradnju nove i poja?anje stare energetske mreže potrebne za uvo?enje više zelene energije. A upravo je ta mreža izme?u ostalog potrebna za koncepte koji se u Njema?koj zbog pada poticaja i rasta cijena struje sve više traže: ku?ne fotonaponske elektrane koje isporu?uju samo viškove energije. I šparati i osjetiti Racionalni Nijemci, ili kako bi neki (koji još vjeruju da možemo biti rasipni) rekli: škrti Nijemci frustrirani su ?injenicom da paze na potrošnju provo?enjem mjere energetske u?inkovitosti od štedljive rasvjete do izolacije i skupljih ure?aja koji manje troše, ali da ra?uni nisu osjetno manji zbog rasta cijena energenata i struje. I ne?e biti bolje jer od 2013. njema?ke tvrtke opskrbljiva?i elektri?nom energijom morat ?e pla?ati i emisije uglji?nog dioksida. Dosada je upotreba elektri?ne energije iz fotonapona na domovima za vlastite potrebe bila zanemarivo mala zbog dobrih otkupnih cijena i ugovora u trajanju od 20 godina. Ne samo da se najavljuju jednokratna sniženja poticaja ve? i njihov daljnji pad ovisno o broju novopriklju?enih solarnih megawata (prvi pad je za ure?aje do 10 kW sa sadašnjih 24,43 centa na 19,5, a za ve?e od 10 do 40 kW sa 18,5 na 16,5 centi, a koli?ina novopriklju?enih analizira se svakog kvartala). No kilowat struje proizvedene iz fotonapona u Njema?koj je pao na 19 centi, a privatne korisnike ona iz mreže stoji 22 centa. Stoga ne ?udi kako je jedno istraživanje otkrilo kako se 70 posto zahtjeva kupaca odnosi upravo na vlastito korištenje struje iz fotonapona. Tako je ?etvero?lanoj obitelj u njema?koj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji sa ku?om od 140 ?etvornih metara dovoljan fotonaponski ure?aj od 5 kilowata. Ona ?ak tre?inu proizvedene struje može prodavati, a za to im je potrebno brojilo skuplje tek 200 eura od uobi?ajenog. Pa-pa trgovci strujom! Naravno mnogo je skuplje biti posve energetski neovisan, jer za ku?anstvo najprikladnije litij-ionske baterije su još uvijek prili?no skupe pa kilowat akumulirane struje iz fotonapona stoji 40 centi. „Od te cijene polovica otpada na troškove spremanja energije“, objašnjava voditelj Odjela za akumuliranje elektri?nih sistema na Frauenhofer Institutu Matthias Vetter,“no vjerujem kako ?e razvojem akumulatora i ve?om proizvodnjom cijena spremanja energije pasti na 10 centi po kilowattu.“ Ako cijena struje iz mreže nastavi s rastom samodostatni sustavi bi mogli biti konkurentni ve? 2015. S masovnom proizvodnjom litij-ionskih baterija uskoro kre?u tri proizvo?a?a: švicarski Lechlanché, japanski Panasonic i njema?ka Varta. Lechlanché ?e od ovog mjeseca krenuti s proizvodnjom milijun akumulatora godišnje dostatnih za 20 tisu?a ku?anstava. Najve?i naru?itelj je kineski proizvo?a? solarnih modula Talesun. Švicarski proizvo?a? jam?i kako ?e vlastita potrošnja s njegovim akumulatorom porasti s 30 na 70 posto, a to testira u južnoj Europi i Aziji. Smanjenje gubitaka ?ak 140 izlaga?a je na ovogodišnjoj najve?oj svjetskoj izložbi solarne opreme Intersolar u Münchenu nudilo razli?ita rješenja vlastite potrošnje elektri?ne energije iz vlastitog fotonapona. Hamburški Connergy ?e ove zime zapo?eti s prodajom „Sun?anog spremnika“ snage 5 kW i kapaciteta pohrane od 8,8 do 13,2 kWh. Odlikuje ga automatiziran na?in upravljanja koji neovisno odlu?uje koju struju je bolje koristiti. „Dok se olovni akumulator mora promijeniti minimalno tri puta u 20 godina, naš ?e ure?aj izdržati to cijelo razdoblje“, hvali se voditelj proizvodnje u Connergy-u Jaak Palisaar,“jam?imo 7 tisu?a punjenja i pražnjenja dok olovni akumulator to može samo 2 tisu?e puta.“ Istosmjerna struja iz fotonapona se ne pretvara odmah u izmjeni?nu, ve? po potrebi pa se i tu vidi napredak u smanjenju gubitaka (postoje proizvo?a?i izmjenjiva?a koji jam?e gubitak od samo jedan posto prilikom pretvaranja istosmjerne u izmjeni?nu struju). I njema?ki Schott odustaje od utrke s kineskim damping cijenama silicijskih modula i nudi upravlja?ki sustav snage 5,4 kW koji upravlja neovisno predavanjem struje u mrežu. Za one koji pak ipak žele najbolji odnos cijene i kvalitete tu je sustav tvrtke Sunpac koja nudi olovne akumulatore s gelom snage 6,9 i 13,8 kW koji traju od 13 do 18 godina ovisno o veli?ini. Prednost mu je veli?ina jer nije ve?i od kofera pa stane i u manje podrume. Spas u e-mobilnosti Takvi ?e ure?aji biti tek dio solarnih sustava budu?nosti u kojima ?e se i elektri?ni auti puniti s nadstrešnice s fotonaponom. Tvrtka Solarworld ima ve? takva rješenja, a ime mu je Solarcarport. Povezanost e-mobilnosti, vlastite proizvodnje i potrošnje vjerojatni je izlaz iz krize fotonaponske industrije, a ta ?e vozila pametnim upravljanjem služiti za stabiliziranje mreže. No za to se treba ispuniti još jedan uvjet. „Vlada planira da 2020. na njema?kim cestama bude milijun elektri?nih vozila, a prije nego što se to dogodi, treba još izme?u vlasnika vozila i opskrbljiva?a strujom dogovoriti visinu naknade za tu struju koja ?e se prodavati i kupovati“ upozorava Stefan Berger, menadžer projekata alternativnih vozila u Opelu. Mladen Ili?kovi? |
Zadnje vijesti