�...evo, po?eli ste ovaj paragraf s malim slovom u svojoj prijavi!�, tako je slu�benica jednog ministarstva odgovorila developeru koji ju je pitao za�to ?eka na jednu potvrdu vi�e od �est mjeseci. I da bude jo� nerazumnije taj je isti developer od istog ministarstva ve? dobio istu potvrdu za drugi projekt na drugoj lokaciji a za ovaj za koji je pitao ima svu potrebnu dokumentaciju kao i za prvi. To je ono �to sam spomenuo i u prethodnoj kolumni a �to toliko izlu?uje strance ali i doma?e poduzetnike koji �ele ostvariti neki projekt obnovljivih izvora energije � nema jasnih ograni?enja za procedure i lo�a je broj?ana ekipiranost i educiranost birokracije. U spomenutom ministarstvu prijave developera navodno pregledava slu�benik koji nije na pla?i ministarstva ve? mu se ona dodjeljuje darovnicom strane banke pa zbog zastoja u tome par mjeseci pro�le godine nije radio.

A nisu samo mjeseci ve? se kupe i godine kako se ?eka nova tarifa za povla�tenu cijenu iz obnovljivih izvora energije. Mnogi developeri koje susre?em u poslu ne vjeruju da ?e se ona pojaviti prije uskla?enja s tre?im energetskim paketom Europske unije. I �to onda re?i prilikom pregovora s nekim investitorom? Mo�da ?emo dobiti dozvole za tri a mo�da za �est mjeseci, mo�da ?e cijena biti bolja a mo�da i ne?e...

Nedavno je Direktor tvrtke EHN Mirko Tunji? govore?i o 40 razli?itih tijela i uprava koje izdaju 60 dozvola za jedan vjetropark naglasio kako nas �ko?e zakoni, ali mo�emo postati energetski neovisni i izvoziti energiju�. Zasad to radimo po povla�tenoj cijeni kako bi pomogli da se jedna tvornica aluminija ne ugasi. Prema neslu�benim informacijama elektroprivreda Republike Srpske ve? pregovara s Talijanima o otkupu po povla�tenim cijenama struje iz njihovih budu?ih projekata OIE. Nije jasno moramo li zaista ?ekati 22.10. 2047. godine u 20.58 sati kada bi trebali dobiti kona?nu potvrdu pjenimo li se oko hrvatske energetske u?inkovitosti i podcijenjenih obnovljivih izvora energije s pravom jer je za tu minutu europski energetski portal www.energy.eu predvidio kraj nafte.� Mo�da to doznamo i prije jer ?ak kada se oslonimo na preostale izvore, dakle skuplju naftu, polarna podru?ja i dublje bu�otine vrhunac upotrebe svega toga dosegnut ?e se najkasnije ove godine. A 2047. Danska ?e biti tri godine do cilja � slobode od fosilnih goriva. I to vrlo vjerojatno s malo Sunca kojeg mi imamo dovoljno.

Jedan je drugi stru?njak, ovaj put Danac, nedavno veoma ozbiljno studentima Strojarskog fakulteta u Zagrebu obja�njavao kako je mogu? energetski sustav koji bi se u potpunosti oslanjao na obnovljive izvore energije (OIE). I to u Danskoj vi�e nije predmet rasprave izme?u politi?kih stranaka ve? je samo pitanje do koje ?e godine to posti?i. Vrlo je vjerojatno da 2050. Danska vi�e ne?e koristiti fosilna goriva a ve? sada oko 20 posto potreba zadovoljava iz vjetroelektrana. Svaki se sat u Danskoj promatra �to se doga?a, tijekom dana kupuje i prodaje struja susjedima ovisno o cijeni koja se mijenja s rastom ili padom potro�nje. Da, dobro ?ujem prigovor kako Hrvatska ima dva i pol puta manji BDP od Danske. No u Registru proizvo?a?a iz obnovljivih izvora energije na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva postoji oko 6000 megawata projekata za vjetroelektrane. Ako se i pola njih ostvari ispada da nam termoelektrane i nuklearka nisu uop?e potrebni. Ako se proizvodnja vjetroelektrana tako?er pojeftini do razine elektrana na fosilna goriva onda ni prigovori o tomu kako nismo dovoljno bogati za poticanje te proizvodnje vi�e ne?e biti va�ni. Ako strani investitori, ?ak njih tri-?etiri za jednu lokaciju poku�avaju dokazati da su prvi zapo?eli mjerenja vjetra za�to nama nije do toga stalo? Je li pritom neva�no kako Hrvatska ima svoj proizvod � vjetrogenerator koji mo�e stvarati nova radna mjesta i vrijednosti u zemlji? Spomenuti Danac, dr. Brian Vad Mathiesen tvrdi kako Hrvatska bez dodatnih tro�kova i hokus-pokus tehnologije mo�e prihvatiti 400 megawata vjetra uz instalaciju sofware-a kojim se prodaje i kupuje struja svakog dana a ne tri godine unaprijed. Ali kako u tom transparentnom sustavu muljati s provizijama za kupovinu struje?

EU danas proizvodi 9,2 % energije iz obnovljivih izvora a 2020. �eli 20 %. Nije neka novost da Hrvatska zaostaje u nekim standardima za Europskom Unijom. Ipak, ako se prisjetimo da smo sami sebi zacrtali da u 2007. �elimo platiti 5,8 posto energije iz obnovljivih izvora vjetra, Sunca, geotermalnih izvora, biomase (drvnih ostataka) i bioplina (kukuruzna sila�a, stajski gnoj, klaoni?ki otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva�), a trenutno proizvodimo manje od 1 posto, lako mo�emo zaklju?iti da strate�ki potezi na�e zemlje jako odska?u od ciljeva zajednice dr�ava kojoj svakodnevno deklarativno te�imo...Hej, nije sve tako lo�e jer nedavno je Vlada do kraja 2020. odredila 13,6 postotni udio OIE. A EU je sebi zadala tri dvadesetice: 20 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Istina ne svaka zemlja EU podjednako. Idealan je ovako daleko postavljeni cilj koji na�oj birokraciji daje vremena negdje do sredine 2020. da ni�ta ne ?ini i onda krene u potragu za izgovorima kako imamo velike hidroelektrane i mnogo �uma. No kome je to zaista stalo do dugoro?nog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata, u?inkovitog kori�tenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoli�, otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetni�tva u energetici, poticanja razvoja novih tehnologija i doma?eg gospodarstva u cjelini, diversifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe, �to pi�e u hrvatskim energetskim podzakonskim aktima? Ima li tu provizije za neki veliki energetski objekt? Kome je stalo do decentraliziranih obnovljivih izvora energije i besplatnog energenta poput Sunca? U politi?kom programu koje stranke se to nalazi kao tema za raspravu?

Koliko kroz obnovljive izvore poti?emo razvoj poduzetni�tva u energetici, govori nesrazmjer izme?u kapaciteta fotonaponskih plo?a od 100 MW koliko ?emo ih s tri novije hrvatske tvornice ve? sljede?e godine proizvoditi, i strate�ke odluke da poti?emo ukupno samo jedan megawat struje dobivene od Sunca.

Mladen Ili?kovi?