Mohammed Safiuddin, prof. dr.sc. elektrotehnike na Sveu?ili�tu Buffalo u Sjedinjenim Ameri?kim Dr�avama, koji ima 10 patenata u tehnici je predstavio svoju ideju na svjetskoj razini za projekt elektroenergetske mre�e koja bi uz pomo? HVCD (High Voltage Direct Current - visokonaponska istomjerna struja) tehnologije i centralizirane pohrane elektri?ne energije omogu?ila potpunu integraciju obnovljivih izvora energije. Najva�nije dijelove rada prenosimo u nastavku.

Prof. Safiuddin tvrdi da izazovi kori�tenja energije i brige o okoli�u ne mogu biti rje�eni lokalnim, regionalnim ili dr�avnim pristupom, nego samo pristupom na razini svijeta i puno �irim pogledom koji bi uklju?ivao GREG (Green Renewable Energy Grid - Svjetska mre�a za obnovljive izvore energije). Visokonaponski istosmjerni sustav prijenosa elektri?ne energije (HVDC) bi trebao biti izgra?en kako bi� prenosio glavni dio energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije sa centraliziranim sustavima spremanja energije na odgovaraju?im lokacijama. Jo� va�nije je da institucije svake dr�ave zajedni?ki administriraju i sura?uju kako bi omogu?ili nesmetan rad sustava.

Glavni izazovi ovakve ideje bi bili tehni?ki, ekonomski i socio-politi?ki, pri ?emu su socio-politi?ki izazovi najte�i. Iako postoji vi�e studija koje pokazuju da postoji dovoljno OIE resursa na zemlji da pokriju sve potrebe za energijom ?ovje?anstva, jo� nema globalnih planova za svjetsku elektroenergetsku mre�u; regionalni planovi se moraju ujediniti u globalne. Isto tako bi se morala postaviti pravila financiranja takve mre�e, te bi stoga cijeli projekt morali voditi Ujedinjeni Narodi.

Ovim putem je prof. Safiuddin u suradnji sa Robertom Fintonom predstavio tehnolo�ka rje�enja kako bi se takva mre�a mogla implementirati. HVDC prijenos elektri?ne energije se preporu?a kao najefikasniji i najsigurniji na?in isporuke elektri?ne energije u svako doba i u svim vremenskim uvjetima. Centralizirane velike elektrane za spremanje energije bi trebale balansirati proizvodnju, odnosno potro�nju ?ija bi osnova bili uglavnom proizvo?a?i elektri?ne energije kao �to su vjetroelektrane i sun?ane elektrane, koje ne mogu proizvoditi energiju konstantno.

Ekonomija

S obzirom na klimatske promjene zbog kori�tenja fosilnih goriva, stvaranje Svjetske mre�e za OIE (GREG) bi trebalo biti prioritetno, neovisno o po?etnim tro�kovima, jer bi svjetska ekonomija od toga dugoro?no profitirala.

S obzirom na usporenu svjetsku ekonomiju i velike dugove, upitno je da li bi svi htjeli ulagati u GREG, te bi za razvoj i implementaciju iste trebala biti osigurana kombinacija privatnih i javnih investicija. Sve dr�ave i narodi bi trebale preuzeti obvezu i odgovornost za stvaranje uvjeta za maksimalnim kori�tenjem obnovljivih izvora energije, te bi trebale izgraditi svoj dio prijenosne mre�e koja bi bila u vlasni�tvu javnosti.

Za gradnju GREG-a bi trebala detaljna analiza socio-ekonomskih koristi, pri ?emu bi se ponajvi�e trebale gledati emisije stakleni?kih plinova, a ne cijena samog projekta. GREG bi isto tako dugoro?no omogu?io pad cijene elektri?ne energije za sve dr�ave.

Javni fondovi bi trebali biti osnovani za financiranje GREG-a i to na razini dr�ava i na razini Ujedinjenih Naroda, a projekt bi se mogao financirati preko poreza na fosilna goriva.

Administracija i regulacija

Socio-politi?ke prepreke za ovakav projekt bi bile najve?e, s obzirom da bi se korporacije koje se bave fosilnim gorivima odupirale promjeni. Energetska administracija bi morala staviti socijalnu odgovornost na vrh prioriteta, a ne povrat investicije i profit, te ?e se politika morati regulirati pomo?u dugoro?nih ciljeva koji ?e ?esto biti u potpunoj suprotnosti sa kratkoro?nim regionalnim ciljevima.

Sve dr�ave ?e morati tra�iti balans izme?u dr�avnih i globalnih interesa, pri ?emu se mora paziti na ugovore o podjeli elektri?ne energije, implementaciji prijenosnh mre�a, sigurnosnim uvjetima i pouzdanosti cijelog sustava. Mora se uspostaviti na?in na koji ?e bogate dr�ave pomagati siroma�nijima. Za to bi se morala osnovati organizacija koja ?e rje�avati sve probleme i sporove izme?u dr�ava, a koja bi bila u potpunosti neovisna.

Tehnologija

Trenuta?na isporuka elektri?ne energije iz velike koli?ine elektrana jo� ve?em broju potro�a?a je izuzetno komplicirana, te je treba dobro izbalansirati. S obzirom da sama elektri?na energija, osim u obliku elektrostatike, ne postoji u prirodi, te se ne mo�e koristiti direktno, radi se o transportnom mediju, a ne o robi. Ona je zapravo zamjena za cijevovode ili transport. S obzirom da se cijevovodi, autoceste i �eljeznice koje slu�e za transport konstantno obnavljaju i unapre?uju, isto se mora napraviti i za elektroenergetsku mre�u, te je kori�tenje posebno dizajnirane HVDC mre�e za prijenos obnovljivih izvora energije idealan na?in za njeno unapre?ivanje.

Integracija i spremanje energije

Za izgradnju GREG-a bi se moralo izgraditi jako puno prijenosnih dalekovoda i podmorskih kabela kroz vrlo velike udaljenosti, te se stoga treba koristiti HVDC tehnologija koja ima najmanje gubitke, te se njome i najlak�e upravlja na udaljenostima ve?im od 600 kilometara.

Dodatno se moraju izgraditi postrojenja za spremanje energije na odgovaraju?im lokacijama u mre�i pri ?emu bi se koristila kombinacija postoje?ih tehnologija, kao �to su reverzibilne hidroelektrane, gorive ?elije, baterije, komprimirani zrak i druge. Svaka od tih tehnologija bi se koristila na pojedinim lokacijama ovisno o geografiji i geologiji terena. S obzirom da bi sve elektroenergetske mre�e bile spojene, koli?ina energije koju treba pohraniti bi bila relativno mala.

Prema nekim studijama Sveu?ili�ta u Buffalu bi za 20 TWh proizvodnje iz obnovljivih izvora energije trebalo imati 3% spremanja energije, �to je otprilike 900 milijuna MWh mjese?no.

Zaklju?ak

Kako se mnoge dr�ave u svijetu okre?u svojim strategijama za tranziciju na obnovljive izvore energije, potrebno je organizirati centralnu regulaciju i proces odobravanja koji bi ih sve spojio. Svaka dr�ava bi bila odgovorna za financiranje svoje infrastrukture, ali bi bogatije dr�ave davale potporu razvoju manje razvijenim dr�avama. Istra�iva?i u industriji i na sveu?ili�tima bi se tako?er trebali udru�iti kako bi se uspje�no i dugoro?no isplanirala jedinstvena svjetska vizija za energiju, tvrdi prof. Safiuddin u svome radu.

Izvor: www.renewableenergyworld.com