Već desetak dana po kuloarima kruže priče o reviziji tarifa za otkup električne energije iz obnovljivih izvora energije, a danas je te kuloarske priče prvi objavio web portal energetika-net.com. Isto tako jučer je na visokom nivou održan sastanak vijeća Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK, a bili su prisutni i predstavnici HERA-e, HROTE i HEP-OPS-a. Na samom sastanku najviše kritika upućeno je HEP-ODS-u, čijih predstavnika nije bilo, ali i posebno Ministarstvu gospodarstva, koje također nije poslalo predstavnika iako im je poziv upućen na vrijeme.

Burna reakcija Zajednice obnovljivih izvora energije i hitan sastanak izravna su posljedica tarifnog modela koji kruži među članovima Zajednice, a koji predviđa dramatična smanjenja otkupnih cijena za gotovo sve obnovljive izvore, osim za male hidroelektrane. Tako se u tom dokumentu otkupne cijene iz solarnih elektrana smanjuju za 33% do čak 46%!!, dok se cijene za vjetroelektrane smanjuju za 24%. Značajno se smanjuju i cijene za geotermalnu energiju (37%), ali i za elektrane na biomasu i bioplin (13% do 32%).

U tablici su navedene i pretpostavke na temelju kojih su se računale nove tarife, a iste su izazvale blagi podsmijeh svih stručnjaka. Predviđeni kapitalni troškovi za gotovo svaku od tehnologija su poprilično podcijenjeni, a isto su tako precijenjena vlastita sredstva (equity) koja investitori ulažu (samim time i cijene kredita), a blago precijenjena je i proizvodnost za neke tehnologije, posebno vjetroelektrane i dijelom i fotonaponske elektrane.

Sveopći zaključak među svim developerima, investitorima i konzultantima je da se netko grubo šali s njima, te da je tablicu radio netko bez minimalne stručnosti za ovo područje. Gotovo svi projekti vjetroelektrana koji do trenutka potencijalne promjene tarifa ne potpišu ugovor o otkupu električne energije mogu se napustiti, jer ih se uz ovakve pretpostavke ne bi moglo izgraditi i financirati.

Također, svi projekti fotonaponskih sustava koji ne bi imali potpisan ugovor o otkupu električne energije bi s ovakvim tarifama bili neisplativi, a isto se odnosi i na projekte biomase, bioplina i geotermalne energije.

Naravno, ne želeći biti nepošteni, mora se priznati da se ovdje radi o kuloarskim pričama, te da nije uopće sigurno da je ovo stvarni prijedlog Ministarstva gospodarstva, te da je lako moguće da je sve skupa samo prazno slovo na papiru, ili balon za testiranje reakcija. Međutim ukoliko bi to bio stvarni prijedlog i ostvario se, svi oni zainteresirani za izgradnju OIE bi donošenjem ovakve jedne odluke mogli to shvatiti jedino na dva načina: prvi je da nova vlada, unatoč proklamiranom planu 21 i temeljenju gospodarskog rasta na upotrebi obnovljivih izvora energije, jednostavno iste odbacuje i ne želi ih poticati ni uvoditi u sustav, ili drugi, da u istom tom Ministarstvu vlada visok stupanj nepoznavanja osnovnih činjenica o ovom sektoru.

Članovi Zajednice obnovljivih su pri tome s punim pravom ogorčeni, jer ako postoji bilo kakav proces koji je usmjeren u konsolidiranje tržišta obnovljivih, oni bi kao partneri, stručnjaci i investitori trebali prvi biti upućeni u takve promjene i dati svoje mišljenje i ulazne podatke o istima. A s druge strane, nakon prvih 100 dana vlade bilo bi za očekivati da su se sukladno planu 21 počele ostvarivati prve promjene prema bržoj i efikasnijoj implementaciji obnovljivih.

Što reći na kraju? Ostaje nada da su ove kuloarske priče i tarifni prijedlog koji je većina developera dobila na mail ipak samo balon za provjeru pulsa, te da to ne odražava stvarni stav vlade ili pak nestručnost osoblja u Ministarstvu. No s obzirom na prolazak 100 dana vlade i na jasnu opredijeljenost prema OIE, ostaje otvoreno pitanje kada se misli mijenjati pravilnik, povisiti kvota prihvata obnovljivih izvora (posebno fotonaponskih sustava), te omogućiti jednostavnija i brža zakonodavna procedura. Jer to su oni prvi koraci koji su potrebni za otvaranje i razvoj ovog iznimno popularnog tržišta. A kada se tržište razvije, onda će biti potrebno lagano i postepeno prigušivati otkupnu cijenu električne energije - uostalom, tako to radi Njemačka, ista ona Njemačka koja jedva da je osjetila recesiju, odrekla se nuklearki, ne gradi termoelektrane na ugljen, a istovremeno svakodnevno gradi nove vjetroelektrane, fotonaponske elektrane i razvija sustave pohrane energije iz istih.

Svaki drugi put prema većem razvoju obnovljivih izvora energije ne bi postigao svoj cilj. Jer u zadnjih pet i više godina projekte je kočila administracija - hoće li sljedećih pet godina projekte kočiti i nerealna otkupna cijena električne energije?