Hrvatske institucije svake godine odluče nadmašiti same sebe u nepoštivanju propisa i zakona koje same pripremaju i potpisuju. U 2013. godini pobjednici sektora OIE su definitivno integrirani, a manjim dijelom i neintegrirani fotonaponski sustavi. Famozna kvota, u kombinaciji sa nepoštivanjem vlastitih odredbi tarifnog sustava, pa na kraju i sa krajnje nepoštenim odnosom prema potencijalnim investitorima, velikim i malim, doveli su do toga da se svi oni koji su odlučili ulagati u fotonapone s pravom pitaju ima li to više uopće smisla raditi.

I postavlja se pitanje - nije li to bio i cilj? Jer u trenutku kada fotonaponski sustavi u Hrvatskoj dolaze u zonu mrežnog pariteta (uskoro će biti objavljen i članak o tome), MINGO i HROTE jednostavno ubijaju volju za fotonaponima čak i najvećim entuzijastima, a kamoli onima koji su u tome vidjeli sredstvo uštede/zarade i bavljenja novom progresivnom djelatnošću koja ima svijetlu budućnost.

A priča ide otprilike ovako. U skraćenoj verziji, koja se pretežno oslanja na dio u kojem je odnos prema investitorima sa aspekta poslovanja bio krajnje neprofesionalan i nepošten. Kvota za 2013. godinu propisana je tarifnim sustavom koji je imao definirani rok važenja od 1. siječnja. Ipak, ista je bila praktički popunjena projektima prijavljenim u 2012. godini. HROTE je objavio zatvaranje kvote 4.1.2013. Sva dokumentacija za ishođenje ugovora o priključenju i ugovora o otkupu električne energije se rješavala preko HEP-ODS-a, sukladno odredbama pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača.

Unatoč svemu navedenom, kao i odredbi o tome da se zahtjevi nakon ispunjenja kvote ne zaprimaju, HROTE nakon 4. siječnja i dalje zaprima zahtjeve koje ne bi smio zaprimati po dvije osnove. Dajući time, sada je to jasno, lažnu nadu svima koji su silno željeli izgraditi svoj fotonaponski sustav. Toliko silno da su pri tome uložili nekoliko tisuća kuna po svakom zahtjevu ne bi li došli na "listu čekanja". Što je jasno i snažno iskazan interes građana za ulaganjem u ovaj sektor. Čak i po cijenu velikog rizika.

Međutim na kraju godine, MINGO i HROTE, nakon usvajanja NAP-a, traže u novom tarifnom način kako poništiti sve napravljene pogreške. Naravno, preko leđa velikog broja malih investitora. Pa se tako izmišljaju članci u tarifnom sustavu temeljem kojih se retroaktivno pokušava legalizirati prihvat zahtjeva u HROTE, kao i legalizirati slanje odbijenica. Naravno uz kratki rok žalbe u doba blagdana. I naravno, pri tome se odbijenice šalju u vrijeme dok tarifni koji to propisuje još nije ni stupio na snagu.

Posljedica za investitore koji su uložili novce u izradu idejnih projekata i dokumentaciju? Nema liste čekanja, velika nesigurnost sa značajno smanjenom otkupnom cijenom i potpuno novim uvjetima na tržištu. Ali poslovni modeli su prilagodljivi i tehnologija napreduje. Najveći problem je zapravo - kako do novog ugovora u 2014. godini?

Prema našim informacijama red na pošti u Branimirovoj ulici u Zagrebu je bio kao da se čekaju karte za posljednji koncert Brucea Springsteena. Ali ulaznica ima manje. Naše takozvano tržište fotonaponskih elektrane nije ništa drugo nego rulet u kojem ljudi 1. siječnja moraju na hladnoći čekati otvaranje pošte za predaju zahtjeva, iako su vjerojatno isti predali još tokom prošle godine. Svaka sekunda je važna, a ishod neizvjestan. Sve skupa podsjeća na neka davna vremena gdje se u redu čekalo za puno nužnijim namirnicima za preživljavanje.

Nažalost, Hrvatska još uvijek nije odlučila sustavno i društveno i poslovno odgovorno razvijati sektor fotonaponskih sustava, pa ni cijeli OIE sektor. Hrvatska je odlučila taj sektor razvijati kao fotonaponski rulet, samo što za pojedine firme nije samo rulet, nego i ruski rulet sa teškim krajem. Da ima interesa, kapitala, industrije i razvijen sustav usluga, to smo dokazali. Ali nema ono najbitnije - promišljene politike i održivog razvoja sektora. Ironično, jer upravo je fotonapon u svijetu jedan od najsnažnijih simbola održivog razvoja.

Na sljedećoj stranici ovoga članka postoji šira varijanta sa više detalja o navedenim problemima.

2012. godine 31. svibnja vlada je usvojila prvi tarifni sustav koji je dopuštao izgradnju fotonaponskih sustava u ukupnom iznosu preko 1MW, dok je isti postao važeći 6. lipnja objavom u Narodnim novinama. Taj 1MW prvotne kvote za fotonaponske sustave datirao je nažalost još tamo od prvog tarifnog sustava koji je usvojen sredinom 2007. godine. Kvota određena tarifnim sustavom za 2012. godinu iznosila je 10MW za integrirani i 5MW za neintegrirane sustave sa skaliranjem otkupne cijene sukladno veličini sustava. Između ostaloga u tarifnom sustavu se navodi i sljedeće: "Operator tržišta sklapa ugovore o otkupu električne energije do 31. prosinca 2012. godine s nositeljem projekta iz postrojenja iz grupe 1.a.1., 1.a.2. i 1.a.3., sve dok ukupna snaga takvih postrojenja za koja je sklopljen ugovor o otkupu električne energije temeljem ovoga Tarifnog sustava ne dosegne vrijednosti od:", već navedenih 10 i 5 MW. Činjenica da je kvota od 10 MW, uz tadašnje značajno smanjenje otkupne cijene, planula, trebala je u najmanju ruku ukazati donosiocima propisa da trebaju oprezno pristupiti izradi drugog tarifnog sustava, svega nekoliko mjeseci nakon usvajanja ovoga. Jer tržište je pokazalo da će se cijenama prilagoditi, a da su svi željni ulaganja i izgradnje, te otvaranja novih radnih mjesta.

u Narodnim novinama od 5. studenog 2012.godine objavljene su izmjene i dopune tog tarifnog sustava. Navodi se i sljedeće: "Operator tržišta sklapa ugovore o otkupu električne energije do 31. prosinca 2013. godine s nositeljem projekta iz postrojenja iz grupe 1.a.1., 1.a.2. i 1.a.3., sve dok ukupna snaga takvih postrojenja za koja je sklopljen ugovor o otkupu električne energije temeljem ovoga Tarifnog sustava, ne dosegne vrijednosti za tekuću godinu od: 15MW za integrirane sunčane elektrane i 10MW za sunčane elektrane koje nisu integrirane". A navodi se i: "Zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije zaprimljene u prethodnoj godini moguće je do 31. siječnja sljedeće godine, nadopuniti dokumentacijom koja nedostaje u zahtjevu, a za koje će ugovori biti sklopljeni unutar vrijednosti propisanih ovim stavkom."

Oba navedena dokumenta iz 2012. godine sadržavaju i sljedeći stavak: "Operator tržišta je obvezan riješiti zahtjev za sklapanje ugovora o otkupu električne energije u roku 60 dana od dana primitka potpunog zahtjeva."

Također Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije objavljen u Narodnim novinama 1.8.2012. jasno definira uvjete stjecanja navedenog statusa, kao i uvjete dobivanja ugovora o otkupu električne energije za jednostavne građevine (male integrirane fotonaponske elektrane na krovovima). Pri tome se vrlo jasno navodi da ugovor o otkupu električne energije investitoru dostavlja HEP-ODS, te da se zahtjevi ne šalju direktno na HROTE.

No, unatoč odredbama tarifnog sustava, kada je HROTE objavio da je već 4.1.2013. popunjena kvota za istu godinu, isto tako je objavljeno (na web stranicama HROTE) da se daljnji zahtjevi mogu predavati u HROTE na "listu čekanja". Teoretski, očekivalo se da će u zahtjevima predanim do 4.1. biti i onih koji nisu potpuni ili će biti odbijeni iz drugih razloga. Međutim mjesecima se nije ništa dešavalo. Time je prekršeno tri odredbe iz tarifnog sustava i pravilnika. Unatoč popunjavanju kvote zahtjevi za integrirani fotonapone su se i dalje zaprimali. Umjesto u HEP-ODS, zaprimao ih je izravno HROTE. I HROTE nije ispunjavao zakonsku obvezu očitovanja na zahtjev od 60 dana.

S obzirom da je na adresu ove web stranice pristizalo dosta upita o kvotama i predaji zahtjeva tokom godine, neki su se žalili i na navodnu netransparentnost institucija u dodjeli i potpisivanju ugovora, prateći pri tome objave HROTE o potpisanim ugovorima. Također za neintegrirane elektrane se tokom godine mogla uočiti neusklađenost popisa nositelja projekata koji su dobili prethodni status povlaštenog proizvođača električne energije u HERA, i onih koji su istovremeno predali na obradu zahtjev za ugovorom o otkupu HROTE-u.

U zadnjim danima listopada, prema odredbama prethodnog tarifnog sustava, vlada je usvojila novi tarifni sustav za 2014. godinu, a otprilike u isto vrijeme su usvojeni i novi Pravilnici o OIEKP i stjecanju statusa povlaštenog proizvođača. U ovoj iteraciji primjetno je odstupanje od pravila prošlog pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača gdje se više ne navodi HEP-ODS kao one stop shop za jednostavne građevine, nego se samo navodi da za takve građevine ne postoji potreba ishođenja rješenja o povlaštenosti.

Kvote u novom tarifnom su postavljene na 5MW za integrirane, 2MW za integrirane na objektima u javnom vlasništvu i 5MW za neintegrirane fotonaponke elektrane, a navodi se i: "Kada ukupna vrijednost sklopljenih ugovora o otkupu električne energije dosegne vrijednost iz stavka 1. ovoga članka operator tržišta obustavlja zaprimanje zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu električne energije, a naknadno zaprimljene zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije odbija rješenjem."

I iako u novom tarifnom sustavu stoji i sljedeće: "Ukoliko nositelj projekta, koji je operatoru tržišta podnio zahtjev za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja koja koriste sunčevu energiju, sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/2012, 121/2012 i 144/2012), a do trenutka stupanja na snagu ovoga Tarifnog sustava nije s operatorom tržišta sklopio ugovor o otkupu električne energije iz razloga što je prije podnošenja zahtjeva dosegnuta ukupna predviđena snaga za 2013. godinu, dužan je podnijeti novi zahtjev operatoru tržišta prema odredbama ovoga Tarifnog sustava.", te je temeljem ovoga HROTE u vrijeme blagdana krajem 2013. godine poslao odbijenice svim projektima integriranih fotonaponskih elektrana koji su predali zahtjeve nakon 4.1., a i projektima neintegriranih elektrana poslanim nakon objave o dostizanju kvote, neki pravnici tvrde da postoje opravdane osnove za žalbom na takvu odluku, a temeljem nepoštivanja prethodno propisane procedure. Uostalom, ova zadnja odredba vrijedi, kao i tarifni sustav, tek od 1.1.2014. Temeljem njega odbijenica nije mogla biti poslana, a isto se ne predviđa ni tarifnim sustavom za 2013. godinu.