Reakcije
 |
| Autor Edo Jerki? | ||||
| Srijeda, 16 VeljaÄŤa 2011 00:32 | ||||
|
Stranica 1 od 2 Nedavno se na portalu Energetika.ba pojavio ?lanak u kojem Dušan Mraki?, državni sekretar u srpskom Ministarstvu energetike objašnjava da "ukoliko bi bile usvojene primjedbe Srpskog udruženja za energiju vjetra (Sevea) moralo bi do?i do zna?ajnog poskupljenja struje da bi Elektropvrivreda Srbije (EPS) mogla ispuniti sve financijske obaveze prema investitorima u vjetroparkove." A primjedba se odnosi na produženje garantiranog perioda otkupa elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energija sa 12 na 20 godina. Isto tako objašnjava kako EPS struju iz obnovljivih izvora otkupljuje po znatno ve?im cijenama od trenutnih iz drugih elektrana. Sli?ne zahtjeve o produženju ugovora o garantiranom otkupu elektri?ne energije Zajednica OIE pri HGK redovno upu?uje na Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u Hrvatskoj. I dobija sli?ne odgovore. U istom ?lanku se spominju i ostale uobi?ajene paradigme o negativnom ekonomskom u?inku, tj. skupo?i obnovljivih izvora energije kojima se pokušava diskreditirati njihova primjena. Kao npr. da investitori imaju zagarantirani povratak investicije, te da zemlje (a kao primjer se navodi Danska) s najve?im udjelom obnovljivih izvora energije imaju najskuplju cijenu elektri?ne energije za gra?ane. Naravno, sli?na razmišljanja su vrlo aktualna i u Hrvatskoj.
Te i takve izjave nažalost ne govore do kraja cijelu istinu, te se time pokušava stvoriti negativno ozra?je za primjenu obnovljivih izvora energije. Istina je da obnovljivi izvori energije u prakti?ki svim zemljama svijeta dobivaju ili ?e uskoro dobivati garantirane ugovore o otkupu elektri?ne energije na odre?eno vrijeme da bi se privukle privatne investicije i osigurao brži povrat sredstava, tj. osiguralo da privatne investicije u?u i u sektor energetike, a ne samo u druge daleko isplativije sektore. To je jednostavno nužno da bi se i energetski sektor podvrgnuo zakonu tržišta, te se time pokrenuo brži napredak jedne grane gospodarstva koja se u zadnjih 100+ godina bazira na istim principima – a za koje je danas sasvim jasno da su dugoro?no neodrživi. Me?utim, elektroprivrede koje pri tome tvrde da su klasi?ni izvori energije iz vlastitih pogona daleko jeftiniji od cijene koju pla?aju za obnovljive zaboravljaju da su i fosilna goriva, te njihovo korištenje itekako subvencionirani na više na?ina (ne samo ?injenicom da vrlo rijetki pla?aju penale za zaga?enje okoliša) i da je pri tome ve?ina tih izvora ve? jednom, ako ne i više puta amortizirana, te je stoga lako odrediti minimalnu otkupnu cijenu energije sebi samima. Primjerice, proizvodna cijena elektri?ne energije iz vjetroelektrana danas, nakon povrata investicije i amortiziranja opreme u garantiranom otkupnom roku elektri?ne energije na prosje?nim lokacijama je jeftinija od bilo kojeg drugog izvora energije. Razlog je jednostavan. Gorivo je besplatno, a troškovi vo?enja i održavanja su minimalni s jednim godišnjim servisom i daljinskim upravljanjem pogona putem sofisticirane elektronike i ra?unala.
|
Zadnje vijesti
?injenica je da bi se korištenjem štednih žarulja i štedljivih elektri?nih ure?aja ostvarile znatne uštede po prili?no konkurentnim cijenama, i ?injenica je da se to premalo promovira i koristi u ovoj državi gdje je struja prili?no jeftina politi?kom voljom.
Ali isto tako je ?injenica da i štedne žarulje trebaju elektri?nu energiju za rad, pa samim time i elektroenergetsku mrežu - a time mora postojati i proizvodnja te energije. Vrlo jednostavna matematika.
Poticaji? Nazovite to slobodno cijena proizvodnje elektri?ne energije. Je li tako lakše? Ovim nazivom se samo lako izmanipulira širom javnosti da bi se ukazalo na navodnu štetnost obnovljivih.
Tesla je bio vizionar i imao je pravo - samo nažalost taj svijet je još daleko u budu?nosti, ako se ikad i ostvari. Ali Tesline ideje se mogu ostvariti samo pomo?u obnovljivih...
100 VE od 1,5 Mw/h dat ?e u prosjeku 77MW/h .
To bi na mjestu potrošnje ako uzmemo HEP-ov prosjek od 50% gubitaka bilo recimo 40 Mw/h.
To vam daje i zamjena 500 000 obi?nih 100W žarulja sa štednim od 23W.
Investicija u VE je oko 250 000 000 € a u žarulje oko 1 500 000 €.
Sitnica za mafiju koja traži da drugi pla?aju poticaje, dobijaju brds i prodaju nam ono što je Tesla rekao da može i besplatno.
Naravno da to nije istina a nisam siguran da je to mit prije bih rekao da je to nepoznavanje problematike ili lobi za konvencionalne izvore energije u koji su uklju?eni „stru?njaci „ iz sadašnjeg energetskog sektora. Više puta ponovljena svjesno formulirana neistinita konstatacija za ljude koji su odgovorni za energetiku a nisu dovoljno stru?ni biti ?e „istina“ jer je lansirana od „stru?njaka“.
Kao primjer navesti ?u jedan ?lanak u HEP Vjesniku, broj studeni/prosinac 2010. pod naslovom „Sve ubrzaniji rast uz enormno visoka ulaganja“ govori se 46,3 GW instalirane snage OIE izgra?ene u Njema?koj. Od ranije su poznati zaklju?ci autora ?lanka, koju su uvijek bili na nivou „fuj“ obnovljivi izvori (vjetar i PV solar, koji kao najviše zaga?uje okoliš – proizvodnja wafera (?)), ali donekle priznaje biomasu koja daje najviše energije po instaliranom kWh, vjetar manje a sunce najmanje. Pored toga dokazuje koji su to „enormno visoki troškovi“ investicija i njihovog povratka kroz 20 godina (24 Mlrd Eura), te spominje prosje?nu cijenu fotonaponskih ?elija 4.000 €/kWp što sve ponovno nije to?no. Izvla?i krive zaklju?ke n.pr. iz „Stromrechnung für Haushalte (www.bdew.de) gdje je izvorno re?eno da je namet doma?instvima porastao najviše zbog MwSt ( njema?ki pdv).
Istina o OIE u Njema?koj leži u dobrim zakonskim rješenjima EEG-a koji se više puta novelirao. Posljednja novelacija 01.01. 2009, koji ima predvi?enu degresiju naknada za proizvedeni kWh i koja se svakih šest mjeseci pove?ava, tako da od 2016. a možda i ranije ne?e trebati naknade za solarni kWh, jer se o?ekuje cijena proizvedenog kWh u solarnoj elektrani jednaka onoj iz konvencionalnog izvora. To je mogu?e, jer na tržištu investicijski troškovi prate pad naknade za kWh iz OIE.
Cilj je EEG-a da postigne smanjenje cijene elektri?ne energije za krajnjeg kupca, preko zakonske odrednice da proizvo?a? elektri?ne energije iz OIE može direktno prodati svoju energiju krajnjem kupcu bez posrednika ( u našim podzakonskim aktima predvi?eno je da tako proizvedenu energiju smijete prodati jedino HEP-u). Rast nameta koji kupci elektri?ne energije pla?aju za poticanje OIE predvi?en je zbog ubrzanog poticanja investitora na izgradnju OIE, ali taj trenutni rast nije trajan, on je reguliran. To je vidljivo iz pojašnjenja EEG zakona od 2009.
„Za prosje?no ku?anstvo (tarifnog kupca), koji po statisti?kom prosjeku potroši godišnje oko 1.700 kWh struje, to ponajprije odgovara otprilike udvostru?enju mjese?nog EEG-nameta od oko 1,10 eura (2006.) na 2,15 eura 2015. godine. Do 2030. isti ?e pasti tada na oko 0,30 eura. Vezano uz referentno ku?anstvo, koje gospodarstvo strujom ?esto upotrebljava i koje ima godišnju potrošnju struje od 3.500 kWh nastaje porast mjese?nih troškova EEG-a od otprilike € 2,20 (2006.) na maksimalno od oko € 4,40 godine 2015.godine. Nastavno na to troškovi do 2030. godine zna?ajno padaju na otprilike € 0,60 (2020. : 3,60 eura). Me?utim, stvarna djelovanja troškova u praksi snažno osciliraju ovisno o stvarnoj potrošnji struje i o broju osoba u ku?anstvu.
?ak pod fiktivnom pretpostavkom, da ?e aktualne cijene za struju u ku?anstvima ostati konstantne, udio EEG-a bi od sadašnjih otprilike 4 posto, 2015. godine porastao na jedva 7 posto. U stvarnosti, bi nadalje rastu?e cijene struje trebale brinuti o tome da EEG-namet ni u kom trenutku ne iznosi više od 6% cijene struje“.
Još jedan podatak za kvalitetnije sagledavanje pitanja cijene energije u Njema?koj prema podacima IfaS instituta iz Birkenfelda o godišnjoj netto dobiti (nakon oporezivanja) u 2008. svih njema?kih energetskih subjekata, koji proizvode ili prodaju elektri?nu energiju bila je ukupno
20 Mlrd €, a namet za poticanje obnovljivih izvora u 2011. biti ?e cca 11 Mlrd €. Iz toga je vidljivo zašto cijene primarne i krajnje energije rastu i gdje je istina.
Stabilnije cijene energije na tržištu posti?i ?e se samo iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar, voda) i djelovanjem tržišta. Najviše uspjeha dugoro?no u tome imati ?e države i gra?ani, koji ?e imati više obnovljivih izvora energije. Kod nas nažalost uz postoje?a podzakonska rješenja o OIE lobi je u?inio svoje i sada nas se uvjerava da je energija iz OIE skupa, a uop?e neznaju i ne razmišljaju o tome koje dodatne koristi im donosi distribuirana proizvodnja i to u doba kada je u mreži najve?e optere?enje, ve? se zalažu za izgradnju termoelektrana na ugljen i ne razmišljaju o pla?anju emisionih jedinica i ?isto?i zraka.
Izlaz nam je u NOVOM ZAKONU O OBNOVLJIVIM IZVORIMA po njema?kom modelu, da bi promjenili odnose i ubrzali izgradnju OIE.