U prethodnom članku predstavili smo ideju otoka Mljeta kao energetski neovisnog otoka, a u ovom članku istu ideju prenosimo na otok Lošinj koji na površini od 223 km² ima 8388 stanovnika. Članak se u potpunosti temelji na diplomskom radu Planiranje energetskog sustava otoka Lošinja primjenom RenewIslands metodologije, kojeg je izradio Boris Hemetek.

Otok Mljet jedan je od nekoliko naših otoka na kojima se želi provesti ideja energetski neovisnog otoka. Iako je do danas jako malo toga po tom pitanju učinjeno, predstavljamo vam ideju i razrađene scenarije prema kojima bi Mljet mogao postati elektroenergetski neovisan otok, kao što su to danski Samso ili španjolski El Hierro. Ovaj članak nastavak je članka Energetska neovisnost - otoci #2: Mljet za one koji žele znati više detalja.

U suradnji sa dr. Nikolom Čupinom prezentiramo vam njegov rad o gospodarskim aspektima distribuirane proizvodnje energije iz kogeneracijskih postrojenja na drvnu biomasu.

U referatu se, najprije, daje pregled energetskih karakteristika pojedinih obnovljivih izvora, te navodi njihov potencijal u Hrvatskoj, u relaciji na primarnu energiju potrošenu u Hrvatskoj u 2006. godini. Ističe se gospodarska i energetska vrijednost biomase. Napominje se da OIE valja promatrati kroz gospodarski doprinos, budući da gledanje kroz energetski , posebno elektroenergetski aspekt ne daje pravu sliku o njihovoj korisnosti. S obzirom da su OIE, posebno biomasa, nacionalni resurs Hrvatske, njihovo korištenje treba biti u skladu s društvenim, a ne privatnim interesom. U tom smislu zagovara se 'novi pogled na energetiku', koji počiva na intenzivnom korištenju OIE, energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša, za razliku od današnje organizacije energetskog sektora, koji postoji još 'od Edisona'. Navode se 4 vrste tehnologije za proizvodnju toplinske i električne energije iz biomase, od kojih je najfleksibilnija tehnologija bloka:  parni kotao-turbina s oduzimanjem-generator. Na kraju se zagovara razvoj tzv. lokalne energetike, za koju u Hrvatskoj postoje šanse s obzirom na veliki potencijal šumarstva, poljoprivrede i energetske industrije.

Institut za međunarodne odnose i zaklada Friedrich Ebert pozivaju na prezentaciju studije „Strateške odluke za energetsku budućnost Hrvatske“, koja će se održati u četvrtak, 24. studenog 2011. u 12:00 sati u hotelu Westin, Zagreb. Studiju je izradila Ana-Maria Boromisa iz Instituta za međunarodne odnose, te se ista može u cijelosti pročitati na http://www.fes.hr/E-books/pdf/Strategic09112011.pdf.

Projekt "Aplikacija za određivanje sunčevog zračenja za Hrvatsku - podloga za tehničku analizu za prijavu u registar projekata OIEKPP" prezentiran je tijekom trećeg tematskog dijela seminara pod nazivom „Rješenje za primjenu fotonaponskih sustava i izvedeni projekti“ koji je održan 17. veljače pod temom „Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije – fotonaponski sustavi“.

“Inelek d.o.o.” je razvio jedinstvenu računalnu metodu pomoću koje će se integrirati čimbenici potrebni za pravilno dimenzioniranje solarnih sustava, a detalje o projektu možete pročitati u cijelosti u nastavku članka.

Studija „Pravednije, čišće, sigurnije“ je dio projekta „Sinergije za promjenu energetske savjesti“ – SEA Change, a koja okuplja organizacije civilnog društva iz jugoistočne Europe i to Analyticu iz Makedonije, EDEN Centar iz Albanije, Centar za zastupanje i istraživanje iz Kosova, DOOR iz Hrvatske, Centar za životnu sredinu iz BiH, Fraktal iz Srbije, Zeleni dom iz Crne Gore i Mrežu za društvene promjene isto iz Bosne i Hercegovine.