Kina je od 2010. najve?i svjetski potro�a? elektri?ne energije i to ponajvi�e zbog rastu?e srednje klase, vi�e vozila, urbanizacije i industrije koja tro�i sve vi�e elektri?ne energije.

Direktni utjecaj one?i�?enja na ekonomiju Kine je te iste godine bio oko 3,5% BDP-a kada se uzme u obzir �teta na za ekosustav. Kina je uo?ila taj problem rasta uz veliki negativni utjecaj na okoli� te su stoga odlu?ili ulo�iti jo� vi�e u inovativna ?ista energetska rje�enja koja ?e i otvarati bolja radna mjesta, a �to bi trebalo potaknuti jo� investicija te pobolj�ati i uvjete u okoli�u.

Konzultantska ku?a KPMG procjenjuje da otprilike 90% Kineske energije dolazi iz fosilnih goriva pri ?emu je najve?i izvor ugljen koji dugoro?no nije odr�iv te koristi mnogo vode. Kina stoga ima cilj od 15% energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine, a pretpro�le godine je taj udio bio oko 9%. Ve? sada Kina ima najvi�e vjetroelektrana i hidroelektrana na svijetu te je najve?i proizvo?a? solarne opreme na svijetu. Pro�le godine je Kina imala investicija u iznosu od 65 milijardi dolara u obnovljive izvore energije �to je 30% investicija u svim zemljama G20 u taj sektor.

Hidroelektrane i vjetroelektrane danas ?ine 95% obnovljivih izvora energije u Kini. Solara ima puno manje, ali je po?eo ubrzano rasti, te bi ga trebalo biti oko 50 GW do 2020. godine. Solar je najperspektivniji obnovljivi izvor energije tokom idu?ih godina prema analizi China Greentech Initiative. Biomasa bi tako?er trebala ubrzano rasti te dosti?i nekih 30 GW do 2020. godine.

Kina je za poticanje obnovljivih izvora energije predstavila vi�e razli?itih mjera koje slu�e njihovom ubrzanom razvoju, a kre?u se od razli?itih poticaja do niskih ili nepostoje?ih kamata na kredite za projekte. Time je pokrenut cijeli postupak tranzicije Kine iz proizvodne ekonomije u ekonomiju tehnologije i znanja. Osim poticaja Kina puno investira u nove tehnologije, te tako planira ulo�iti 294 milijardi dolara u obnovljive izvore enrgije u idu?ih pet godina.

Istra�iva?i iz MIT-a su utvrdili da Kina sada godi�nje ima vi�e energetskih patenata od Europe i bilo koje druge dr�ave, te �to se ti?e ukupnih patenata za kori�tenje energije vjetra je ispred nje samo Japan. Osim same dr�ave za ulaganje u obnovljive su zaintersirane mnoge strane tvrtke, pa je tako investicijski konzorcij kojeg vodi Morgan Stanley ulo�io 300 milijuna dolara u Zahoheng Hydropower. Kina tako?er ula�e u obnovljive i izvan dr�ave, pa je tako tokom zadnjih deset godina investirala u 124 projekta solara i vjetra u 33 dr�ave svijeta.

Jedan od glavnih izazova samih vjetroelektrana u Kini je �to su najvjetrovitija podru?ja daleko od urbanih zona te elektroenergetska mre�a ondje nije dovoljno razvijena da primi svu proizvedenu energiju. Stoga se uvodi ograni?enje proizvodnje koje je prema procjenama pro�le godine smanjilo proizvodnju iz vjetroelektrana za ?ak 20%. Zbog toga se intenzivno po?elo raditi na sustavima spremanja energije. Ipak, o?ekuje se da ?e se ti problemi rije�iti i da samo treba vremena za razvoj tr�i�ta na adekvatan na?in.

Naravno postoje i drugi izazovi kao �to je problem ogromnih brana za velike hidroelektrane koje negativno utje?u na lokalni ekosustav, te na sam tok rijeka odnosno voda u Kini.

Sve ve?e kretanje Kine prema obnovljivim izvorima energije utje?e na tr�i�te izvan njenih granica i to ponajvi�e ugovorima sa razvijenim dr�avama kojima omogu?uje stranim tvrtkama da daju znanje i nove tehnologije koje Kina jo� nema. Osim toga je Kina jedno od najkonkurentskijih tr�i�ta za obnovljive izvore sa vrlo jakom industrijskom bazom, te time omogu?ava spu�tanje cijena za obnovljive izvore na svjetskoj razini.

U budu?nosti se o?ekuje puna integracija obnovljivih izvora energije u pametnu elektroenergetsku mre�u pri ?emu ?e obnovljivi izvori biti ne samo alternativa, nego komplementarni dio sustava ako ne i srce cijelog energetskog sustava.

Izvor: www.renewableenergyworld.com