Kina je od 2010. najveći svjetski potrošač električne energije i to ponajviše zbog rastuće srednje klase, više vozila, urbanizacije i industrije koja troši sve više električne energije.

Direktni utjecaj onečišćenja na ekonomiju Kine je te iste godine bio oko 3,5% BDP-a kada se uzme u obzir šteta na za ekosustav. Kina je uočila taj problem rasta uz veliki negativni utjecaj na okoliš te su stoga odlučili uložiti još više u inovativna čista energetska rješenja koja će i otvarati bolja radna mjesta, a što bi trebalo potaknuti još investicija te poboljšati i uvjete u okolišu.

Konzultantska kuća KPMG procjenjuje da otprilike 90% Kineske energije dolazi iz fosilnih goriva pri čemu je najveći izvor ugljen koji dugoročno nije održiv te koristi mnogo vode. Kina stoga ima cilj od 15% energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine, a pretprošle godine je taj udio bio oko 9%. Već sada Kina ima najviše vjetroelektrana i hidroelektrana na svijetu te je najveći proizvođač solarne opreme na svijetu. Prošle godine je Kina imala investicija u iznosu od 65 milijardi dolara u obnovljive izvore energije što je 30% investicija u svim zemljama G20 u taj sektor.

Hidroelektrane i vjetroelektrane danas čine 95% obnovljivih izvora energije u Kini. Solara ima puno manje, ali je počeo ubrzano rasti, te bi ga trebalo biti oko 50 GW do 2020. godine. Solar je najperspektivniji obnovljivi izvor energije tokom idućih godina prema analizi China Greentech Initiative. Biomasa bi također trebala ubrzano rasti te dostići nekih 30 GW do 2020. godine.

Kina je za poticanje obnovljivih izvora energije predstavila više različitih mjera koje služe njihovom ubrzanom razvoju, a kreću se od različitih poticaja do niskih ili nepostojećih kamata na kredite za projekte. Time je pokrenut cijeli postupak tranzicije Kine iz proizvodne ekonomije u ekonomiju tehnologije i znanja. Osim poticaja Kina puno investira u nove tehnologije, te tako planira uložiti 294 milijardi dolara u obnovljive izvore enrgije u idućih pet godina.

Istraživači iz MIT-a su utvrdili da Kina sada godišnje ima više energetskih patenata od Europe i bilo koje druge države, te što se tiče ukupnih patenata za korištenje energije vjetra je ispred nje samo Japan. Osim same države za ulaganje u obnovljive su zaintersirane mnoge strane tvrtke, pa je tako investicijski konzorcij kojeg vodi Morgan Stanley uložio 300 milijuna dolara u Zahoheng Hydropower. Kina također ulaže u obnovljive i izvan države, pa je tako tokom zadnjih deset godina investirala u 124 projekta solara i vjetra u 33 države svijeta.

Jedan od glavnih izazova samih vjetroelektrana u Kini je što su najvjetrovitija područja daleko od urbanih zona te elektroenergetska mreža ondje nije dovoljno razvijena da primi svu proizvedenu energiju. Stoga se uvodi ograničenje proizvodnje koje je prema procjenama prošle godine smanjilo proizvodnju iz vjetroelektrana za čak 20%. Zbog toga se intenzivno počelo raditi na sustavima spremanja energije. Ipak, očekuje se da će se ti problemi riješiti i da samo treba vremena za razvoj tržišta na adekvatan način.

Naravno postoje i drugi izazovi kao što je problem ogromnih brana za velike hidroelektrane koje negativno utječu na lokalni ekosustav, te na sam tok rijeka odnosno voda u Kini.

Sve veće kretanje Kine prema obnovljivim izvorima energije utječe na tržište izvan njenih granica i to ponajviše ugovorima sa razvijenim državama kojima omogućuje stranim tvrtkama da daju znanje i nove tehnologije koje Kina još nema. Osim toga je Kina jedno od najkonkurentskijih tržišta za obnovljive izvore sa vrlo jakom industrijskom bazom, te time omogućava spuštanje cijena za obnovljive izvore na svjetskoj razini.

U budućnosti se očekuje puna integracija obnovljivih izvora energije u pametnu elektroenergetsku mrežu pri čemu će obnovljivi izvori biti ne samo alternativa, nego komplementarni dio sustava ako ne i srce cijelog energetskog sustava.

Izvor: www.renewableenergyworld.com