Tehnologija baterija se jako razvila od doba kada su na�i djedovi dodavali vodu u olovne akumulatore. Prije samo jednog desetlje?a je ideja baterija koje bi "ispeglale tok energije" izme?u elektri?ne energije proizvedene iz vjetroelektrana i solarnih elektrana sa elektroenergetskom mre�om bila nezamisliva.

Sada se baterije ve? koriste za regulaciju i spremanje varijabilne proizvodnje elektri?ne energije iz vjetroelektrana i solarnih elektrana na projektima u cijelom svijetu. Baterije se tako?er sve vi�e koriste i za projekte koji nisu spojeni na elektroenergetsku mre�u, pri ?emu se u Europi i Sjevernoj Americi takvi projekti koriste ukoliko netko �eli biti neovisan od elektroenergetske mre�e, dok se u zemljama u razvoju koriste tamo gdje uop?e nije dostupna elektroenergetska mre�a.

Tr�i�te spremanja energije kroz pametne elektroenergetske mre�e bi prema nekim procjenama do 2020. godine moglo vrijediti vi�e od 400 milijardi dolara. Recimo, samo Kalifornija u SAD-u �eli imati 1,3 GW mogu?nosti spremanja energije do 2020. Sli?ne ciljeve imaju i kanadski Ontario, New Jersey i New York, a baterije su glavni cilj za ostvarivanje toga cilja, te mogu pomo?i pokriti potrebe mre�e u svakom trenutku.

U svom najjednostavnijem obliku baterije pretvaraju elektri?nu energiju u kemijsku energiju, te je spremaju. U obi?noj automobilskoj bateriji su plo?e na bazi olova uronjene u elektroliti?ku mje�avinu vode i sumporne kiseline. Ova mje�avina osloba?a elektrone koji tokom kroz elektri?ne vodi?e proizvode elektri?nu energiju. Kada se pune, kemikalije unutar baterije prelaze iz stanja niske energije u stanje visoke energije. Pri pra�njenju baterije proces ide u suprotnom smjeru.

Prema mi�ljenju stru?njaka spremanje energije bi varijabilnu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije moglo u?initi vrijednijom jer bi se ta energija kona?no mogla koristiti kada je to potrebno. Procjenjuje se da bi 100 MW vjetroelektrana moralo imati baterijski sustav snage 10 do 50 MW, te bi u projekt spremanja energije bilo potrebno ulo�iti do 50 milijuna dolara. Takav sustav bi se amortizirao tokom 5 do 7 godina nakon izgradnje.

Solarna energija je tako?er podlo�na utjecaju vremena, pri ?emu i oblaci smanjuju proizvodnju za do 30%. Baterije za solarne sustave bi za efikasan rad morale imati inverter u dva smjera koji prebacuju istosmjernu elektri?nu energiju u izmjeni?nu u ku?anstvu ili obrnuto kada se pune. Industrijski inverteri osim punjenja baterije upravljaju naponom i prebacivanjem pri tranziciji elektri?ne energije iz vjetroelektrane ili solarne elektrane na elektroenregetsku mre�u. Time se regulira elektri?na energija koja dolazi iz obnovljivih izvora u elektroenergetsku mre�u.

Sada "peglanje" mre�e obavljaju konvencionalne fosilne elektrane ili hidroelektrane, ali same baterije to rade br�e i efikasnije, jer mogu odmah dati i primati punu snagu. U Novom Meksiku, SAD-u je tako na solarnu elektranu snage 500 kW postavljen Ecoultov Ultrabattery sustav spremanja energije koji upravlja izlaznom snagom solarne elektrane, po�to se ina?e doga?alo da se njoj snaga mijenja za ?ak 130 kW tokom jedne sekunde, a ovako postoji me?uspremnik energije. Ecoult zanimaju i sustavi koji nisu na elektroenergetskoj mre�i jer mogu zamijeniti dizel generatore koji su izuzetno skupi i neefikasni.

Japanski NEC Corporation je pak kupio tvrtku A123 koja se bavi energetskim rje�enjima. NEC vjeruje da bi time mogao postati svjetski predvodnik u isporuci velikih litij-ionskih sustava spremanja pomo?u A123-ovih litij-ionskih ?elija. NEC je nedavno isporu?io 500 kW i 2 MW sustav u Kini.

SMA Solar Technology AG iz Europe je partner za veliki baterijski sustav u Aachenu, Njema?koj. Radi se o sutavu snage 5 MW, a koristi litij-ionske baterije za dugoro?nu potra�nju ve?u od nekoliko sati i olovne baterije ako se prazni tokom vremena kra?eg od jednog sata.

U Sjedinjenim Ameri?kim Dr�avama ViZn Energy koristi cink redoks baterije koje bi trebale imati �ivotni vijek du�i od dvadeset godina, te bi mogle raditi za velike elektrane snage od vi�e stotina MW. Oni trenuta?no nude svoju opremu u Sjevernoj Americi, Europi i Africi.

Takve baterije spojene na elektroenergetsku mre�u imaju mogu?nost pra�njenja vrlo velikih koli?ina snage u nekoliko milisekundi kada do?e do pada proizvodnje iz vjetroelektrana ili solarnih elektrana. One su projektirane za vi�e tisu?a punjenja i pra�njenja na 50% i manje kapaciteta do pune snage. U te baterije se ponekad mora ubaciti destilirana voda nakon vi�e ciklusa punjenja i pra�njenja. Isto tako sustav mora biti dobro ventiliran.

Na tr�i�tu postoje i VRLA (olovne baterije regulirane ventilom) koje su razvijene krajem 1960-ih, a koje ne koriste vodu, ali im je tako?er potrebna dobra ventilacija. One su skuplje, ali su korisne na udaljenim lokacijama gdje nema mogu?nosti konstantnog odr�avanja.

Tvrtka Trojan Battery iz Santa Fea u SAD-u proizvodi mnogo baterija za ruralna ku?anstva u regijama gdje ?esto dolazi do ispada elektroenergetske mre�e. Takav je slu?aj recimo u Dominikanskoj Republici, Pakistanu i Afganistanu, te Ekvadoru gdje su nedavno isporu?ili bateirje za 40 ku?anstava na otoku Bella Vista. Instalacija je uklju?ivala 150-300 kW fotonaponske sustave kao dio ruralne incijative njihove vlade. Prema njima je SAD u potpunosti neiskori�teno tr�i�te gdje se jedino prodaju sustavi ljudima koji �ele prestati koristiti elektroenergetsku mre�u zbog visokih tro�kova.

Uobi?ajeni sustav za ku?anstvo koje tro�i 1.000 kWh bi trebao bateriju ukupnog kapaciteta od 2.000 amper sati, jer je cilj da ona nikada ne do?e ispod kapaciteta od 50%. Njihova masa je onda oko 60 kilograma, te se mogu smjesitit u neko dobro ventilirano spremi�te. Cijena tih baterija je pet do deset tisu?a dolara, a mogu se otplatiti za 5 do 7 godina. Sustav bi imao osam 6 V baterija. Postoje i slu?ajevi da ljudi kupuju baterije umjesto dizel generatora za slu?ajeve nestanka elektri?ne energije.

Za sada je prerano za predvidjeti da li spremanje energije mo�e prije?i iz svog trenuta?nog statusa u va�an dio elektroenergetskog sustava u pogledu spremanja obnovljivih izvora energije. Jedino je prili?no sigurno da ?e spremanje energije kroz baterije nastaviti svoj razvoj na lokacijama bez elektroenergetske mre�e ili za stanovnike Europe i Sjeverne Amerike koji �ele biti neovisni od mre�e.

Kratkoro?no gledano bi najdinami?niji rast trebao biti u zemljama u razvoju gdje lokalne elektroprivrede tra�e inovativne na?ine kako bi �to br�e elektrificirale svoje stanovni�tvo.

Izvor: www.renewableenergyworld.com